seze ema > ammem— > mm mam em = ŠER Br. 8%. U DUBROVNIKU 14. Septembra 1001. CRVENA HRVATSKA Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem w M io Bosnu i Hercegovinu s poštom: na na po godine 5 kruna, — sa snozemstvo 10 kuću, sa Austro-Ug odinu 10 kruna, run& i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. lata i oglasi upravi ,Crvene Hrvatske“ Izlazi svake subote. Dubro gdje su SE o : p Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 20 po retku. Oglasi koji se više > tiskaju po pogodbi i uz popust. Pojedini broj 20 para. Dopisi šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, & ne- pisma ne primaju se. Dubrovnik, 13 Septembra 1901. Lijepih li se stvari čuje i vidi u ovoj ,aw- strijskoj“ Dalmaciji ! U Zadru izrodi i dogoni je- dva dočekaše Jakinjane, da pred njima dokažu svoju privrženost alla patria comune; u Šibeniku Persicalli tjera iz suda g. Iljadicu, što je pjevao kraljevku ; u Spljetu talijanaši uzdrže školu nov- cem skupljenim po Italiji .... nu opet nigdje što u Dubrovniku ! Tu je talijanski konsuo poslao svo- je sinove, da mu dovedu par lera pred stan, te tako sam sebi naručio demonstraciju i pouckao mlagješinu, da viču ,Viva |' Italia“. Način, kako su poslije Hrvati besprimjernom izazivu odgovorili, pokazao je istina, što Dubrovnik misli i da gra- gjanstvo samo neće trpjeti slične preuzetnosti, pa s koje strane dolazile, nu tim nije stvar svršena. Mi otvoreno tražimo od zadarske vlade, da se isto ne ponovi, a to imamo pravo tražiti, jer kad A- ustrija upravlja s ovom hrvatskom zemljom, nje- zina je dužnost pobrinuti se takogjer, a ona to, kako kažu, uvijek čini, da prava naša kao Hr- vata budu zaštićena, a da ne budemo s dana na dan izvrgnuti napadajima i provokacijama, koje nam, da iskreno rečemo, više dodijaše. Gledajući ono trijestak ljudi, što se pred ta- lijanskim konsulatom sastadoše, čovjek bi došao do čudnih zaključaka, nu ostavimo ih za drugi put, kad budemo ispitivali stanovište, na koje su se stavili neki ,gospari“ prosugjujući ovakove do- gogjaje. Jedno ipak ne možemo premučati : ta na- zovi-demonstracija ne bi se mogla bila izvesti, da je naši Srbi nijesu otvoreno pomagali. Izmegju ono trijestak demonstranata bilo je pola Srba, poslanih tamo, da nam pokažu, kako talijanski i srpski pokret imadu iste ciljeve. A nije ih teško ni pogoditi, kad se zna da smo im mi trn u oku braneći svoju djedovinu. Iz inada prama nama pomažu Srbi u svakoj prigodi talijanske ortake, a da to slavenskom svi- jetu pokriju, razbacuju se liberalstvom i slaven- RIOTAR Evolucija misli u XIX.om vijeku. VI. Poglaviti pristaša Darwinove nauke jest Er- nest Hačckel, profesor zoologije u Jeni, punim pravom nazvan njemačkim Darwinom. On je do- tjeraniji od prvoga. Rogjen u Postdamu 1834., slušao je prejak Ivana Millera i Virchova, & kasnije i ona engleškog genija Charlesa Dar- wina. U svojim djelima strastveno zagovara trans- formizam do najzadajeg zaključka; on ga je na neki način bolje sistematizirao i po njem nastojao protumačiti bivstvovanje cijelog svijeta. Dao mu je posebno ime — Monisam — jer nastoji svesti sve k jedinstvu, ili, kako on veli, k jednostavnom primitivnom atomu. Darwin isti stvom. Kad im pak otvoreno kažemo, da lažu i da im nije stalo do Slavenstva nego do srpstva, tada viču na nas, da ih vladi austrijskoj tužimo. Na, časna gospodo! Što ste se pred talijanskim kon- sulatom prošle nedjelje našli skupa sa Talijanci- ma, mi vas ne tužimo austrijskoj vladi — kad bi vas i tužili, vas, junake u majke ispod kotula, ne bi od toga zaboljela glava, — mi vas tužimo Sla- venstvu kao izdajice najvećih slavenskih ideala. Vaše se je mišljenje i ovom prilikom pokazalo u pravom svijetlu, pa vam možemo samo čestitati ! Zavod Sv. Jeronima u Rimu. Pučka skupština u Zagrebu. U zadnje vrijeme bio je postao običaj prstom upirati na nemarnost i drijemež u Zagrebu. Zbog zastoja u narodnom životu i rascjepkanosti stra- načke krivio se je Zagreb. Ali se je Zagreb os- mog ovog mjeseca pred cijelim hrvatskim naro- dom opoštenio i pokazao je, da on ima sve uvje- te, da stoji na čelu hrvatskog pokreta. Tog dana iščeznuše sve stranačke nesuglasice i prepirke i cijeli je Zagreb bio kao jedna sama duša. Hrvat- ska misao slaveći triumf dala je divan primjer, kako, kad se radi za Hrvatstvo, dužnost je svih rodoljnih Hrvata, da se nagju rame uz rame. Dao Bog, neostalo samo na ovom primjeru ! Na poziv gragjanskog odbora skupilo se je u nedjelju 8 0. m. pred ,Streljanom“ preko deset hiljada Hrvata. Vlada grofa Khuen Hedervary bi- la je zabranila držati skupštinu pod vedrim ne- bom, s toga jedva je peti dio od sakupljenog na- roda, mogao ući u veliku dvoranu ,Streljane“. Ostali su stali na ulici i u vrtu , Streljane“. Skup- štinu je otvorio i pozdravio zagrebački gragjanin g. Antun Gnezda, koji je bio jednoglasno izabran njezinim predsjednikom. Gosp. Gnezda zahvalio se je na odlikovanju i preporučio govornicima, da budu energični u sadržaju, a umjereni u riječi. Svršio je usklikom : sve za Hrvatsku, za njezina nnnnŽnillillliii = _ _ Jam melji na istini i znanosti... Uz sjajni napredak ljudskog uma na znanstvenom polju, budućnost će zabilježiti još sjajniji triumf monistične filozofije nad onom tmine i neznanstva“. (Cf. Schipfungs- geschichte, p. 681). Haeckel nije samo Darwinista, on je trans- formista i monista u strogom smislu. Njegova nau- ka pristaje uz teoriju descendencije i uz sve nje- vnog nere — (odatle SE tem govealogije razvio. Sta sam veli: ,Ein formloses klilmpchen, aus einer eiw i verbindung bestehend“, (C/. Schipfungsgeschichte prava i njezine svetinje. Za tim je dr. Mazzura u trijeznom .i učenom govoru ocrtao postanak gostinjca i kaptola sv. Je- ronima. Dokazao je da je zavod bio osnovan da- rovima Hrvata i da je od prvoga početka bio svojina hrvatskoga naroda. Istaknuo je zasluge biskupa Strossmayera i nadbiskupa Stadlera, da se zavod preustroji u hrvatski kolegij, što se je i učinilo privolom sv. Oca Pape Lava XIII. i N.V. Kralja Frana Josipa I. Za tim je predložio tri re- zolucije, koje je skupština jednoglasno prihvatila. Govor Dr. Mazzure bio je na više mjesta bur- no odobravan. Drugi je govornik bio hrvatski književnik Eu- gen Kumičić. On je govorio vatreno i poletno, Žigosao je provalu u hrvatski zavod i spomenuo je, kako se Talijanci drže one: ,osar tutto“, ne: zazirati od ničega u borbi proti Hrvatima. Slavi Dr. Pazmana, koji se je junački držao. Talijanske novine slave provalu kao junačko djelo. Lako je — reče — provaliti u otvorenu kuću, gdje su dva tri svećenika, naoružana brevijarom, ali je nešto drugo sukobiti se s hrvatskim sokolovima pred viškim obalama ! Hrvatska se je misao probudila, hrvatska je svijest planula. Borba radi našega i- mena počela je u Rimu, a ta je borba triumf hr- vatske misli. Završio je svoj oduševljeni; govor, koji je bio nebrojeno puta prekidan burnim po- vlagjivanjem, ovako: ,Mi se svi veselimo, što se je onaj kolegij u Rimu pretvorio u kolegij za hr- vatski narod. Pravo imamo, da se tomu veselimo ali je naša sveta dužnost sa najzanosnijom odluč- nošću uznastojati, da se svuda uspostavi gospod- stvo hrvatskoga jezika u našoj otačbini. A gdje da bude poštovano njegovo sveto pravo na isklja- čivo gospodstvo, ako neće; u krasnoj prijestolnici Hrvatske ? Svi hramovi, posvećeni znanosti i u- mjetnosti, neka se okite hrvatskim imenom. Po- dignuti su za hrvatski narod. Neka se dakle gli- jedi plemeniti primjer sv, Oca Lava XIII. Hrvat- vio. Nedostiživa Haeckelova fantazija E Evo kako on to tumači. Drake vjek — tvrdi on — uše; od preostalih pomoću grad mv usavršio se je današnji čovjek“, (Cf.;Schopf- sgeschichte p. 615). Haeckel t da vo teorija. ilijnii uo mbo o