Br. 40.

U DUBROVNIKU 5. Oktobra 1901.

Godina XI.

 

CRVENA HRVATSKA

Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u
, Bosnu i Hercegovinu s poštom
o 10 krana, na po godine 5 krun&, — sa inozemstvo 10

kuću, za Austro-Uga
na i poštarski troškovi.

Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je

predbrojen i za došasto polugodište.
EEZENEEEESEEESEESENENEEESEENENNNENNNNENNNNNNINENNNMM

Dubrovnik, 4 Oktobra.

Na kraljev se je dan svečano u nas otvorila
nova zgrada za preparandij. Kako polazimo 8 na-
čela da su svi novci potrošeni u prosvjetne svrhe
dobro potrošeni, radujemo se od srca, što je Du-
brovnik stekao ovu lijepu zgradu odregjenu baš
za korist puka, te smo zahvalni svim onim, koji
su se pobrinuli, da doskoče nestašici, koja se od
dulje vremena u pokrajini osjećala. Nu s druge
strane ne možemo a da se ovoga puta ne osvrne-
mo na naše školske prilike, a to s toga što nam
baš one zadaju najviše misli i jada, jer ne vidi-
mo onoga uspjeha, kojemu bi se bilo nadati pra-
ma golemim žrtvama, koje puk za škole trpi.

Kakav duh u školi vlada, zatomljuje li se hr-
vatsko ime ili ne, to je prvo pitanje, što bi se
namećalo, jer je škola samo onda dobra, kad od-
gaja, a odgoja bez ljubavi prama svomw rodu ne-
ma. Nu o tomu baš danas nećemo govoriti, već
ćemo se staviti na sasvim prozaično stanovište,
kako da je škola sredstvo, da možeš, kad svršiš
nauke, dobijati kruh svoj svagdašnji. Na kruhu
napokon sve svrši, pa nam ni idealisti neće za-
mjeriti pozabavimo li se pitanjem, jesu li dalma-
tinske škole baš tako uregjene, da pitomcu osi-
guraja budućnost i opravdsju nade roditelja, koji
ih školovaše daveći se kadgod kruhom i vodom
samo da djeci bude bolje i ugodnije na trnovom
putu ovoga života. Takovi prijegori zaslužuju na-
grade, nu na žalost je nijesu ni do sad puno i-
mali a odsad, koliko čovjek može predvidjeti, ići
će i gore.

Čuli smo od pokojnog Klaića često puta, da
je najbolji dokaz ekonomske propasti u Dalmaciji
broj učenika i učenica, koji se rijetkom progre-
sijom množi svake godine. Kad bi bilo načina, da
čovjek bez gimnazija i preparandija zasluži kru-
ha, sigurno bi ga mnogi roditelji odabrali, nu o-
vako kako stvari stoje, ideal je roditelja, da im
sin postane činovnik te da mu pensija osigura
starost, kad se ne može trgovinom i radom pri-
štediti barem toliko, da ne ustreba pod stare da-
ne obijati tugje prage.

Da to nije dobro, razumije se po sebi, nu
drukčije dosad nije ni moglo biti, dok je bilo na-
de, da će se svi apsolvirani gimnazijalci i prepa-
randisti moći u pokrajini i namjestiti. Nu ti su
izgledi sad postali slabiji, a u nekim ih granama
ni nema. Od pedesetak i više pitomaca i pitom-
kinja iz dubrovačkog i arbanaškog preparandija,
koji bi se bili zadovoljili kukavnom  platicom od
500 fiorina poprijeko samo da prokubure, jedva

će ih desetak petnaest namjestiti. Nije bolje ni

: na Izlazi svake subote.

 

slije umni proletarijat, najgore od zala, što može
zadesiti narod. Svi ti ljudi videći se u društvu
potisnuti u drugi položaj, nego im ga odgoj odre-
dio, ne zadovoljni sami sobom i s društvom, koje
im ne moše dati, što traže, biti će najgori protiv-
nici društvenog reda, te će, ne imajući što da iz-
gube i pristajati uz prevratne struje, kojim je ba-
rem dosad srećom narod bio poštegjen.

Bi li se dalo tomu izbjeći ? Bi valjda, kad bi
se vlada kanila pravca, što ga je školstvu dala i
kad bi se svojski za nas pobrinula, da se ekonom-
ski podignemo. Ovo bi zadnje najbolje zaustavilo
porast u broju gimnazijskih učenika, a tada bi se
realnom obukom mogao i dati drugi pravac cije-
lom odgoju. Jedno bez drugoga ne postiže cilja,
jer što će nam n. pr. realne i strukovne škole,
kada će mladost svršili ih, opet stati rukama u
špagu kako i dosada.

Listovi iz Zagreba.
Zagreb, 1. Oktobra.

Poslije pučke skupštine, koja se je držala u
gragjanskoj streljani povodom provale nekolicine
pseudo-Dalmatinaca u hrvatski kolegij u Rimu,
naš Zagreb ponovno se odmara, te se ograničuje
na to, da prati vijesti, koje dolaze iz Rima o ve-
levažnom pitanju. Te vijesti na žalost nisu po-
voljne. Sam dr. Pazman, koji se junački drži, pi-
še svojim prijateljima u pesimističkom smislu.
Ipak mi se nadamo u pravednost naše stvari.
Jedno upada u oči, a to, da se svećenstvo u Ža-
grebu, osobito ono na Kaptolu, slabo za stvar za-
nima, Ovdješnje novine nisu tu okolnost istakle ;
ali ona je istinita. Na samoj skupštini u Zagrebu
broj svećenika nije bio onakav, kako se je to i-
malo pravom očekivati. U zemlji je drukčije, jer
se baš svećenstvu ima zahvaliti, ako radi provale
u zavod vlada i u samom seljaštvu neka neobična
uzrujanost. Ta uzrujanost naroda nije našla oduš-
ka, jer je ban na želju ministra Goluchowskoga
naložio županijskim oblastima, da zabrane svaku
manifestaciju. Vi ćete me pitati, a kako je doz-
volio onu u Zagrebu. Razlog je jednostavan. Tek
što je u Italiji započela agitacija proti breve-u,
ministar Goluchowski bio je pozvao k sebi grofa
Khuena. Ovaj se nije bio odazvao odmah pozivu,
koji mu je bio u opće nepriličan. Samo onda, kad
je talijanska vlada počela da se tuži na hrvatsku
agitaciju, te ministar ponovio poziv, ban mu se

 

ForiE
IH
ii
e &š
pez

ii
Žešri

il
li
8
š;
3:
tz

e

i|
i
f
I

:
|
po
Hi
s 8
i
i

o.

NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA

| NAUČNA Bigtioc ka DUBrOraI ke"

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u
Dubrovniku, gdje
Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 20 para po retku.

a oso bo se više puta tiskaju po
si
frankisias pisma ne primaju se.

su utužljivi,

bi i uz razmjeran popust.
šalju se Uredništva. Rukopisi se ne vraćaju, & ne-

 

da proslava bude dostojna središta hrvatske kal-
I ,Vienac“ će svoju doprinijeti, te će broj, koji
će izaći dne 24. listopada biti isključivo Maru-
liću posvećen.

Kad bi odnošaji megju Hrvatskom i Ugar-
skom bili onakovi, kako ih to rišu naši vladinov-
ci, mi bismo se najživlje zauzimali za izbore, ko-
ji će sutra početi u Ugarskoj. Ali niko ne pita
za razvitak izborne akcije. Javno maijenje u Hr-
vatskoj toliko se zanima za izbore u Ugarškoj,
koliko bi se zanimao za one u kakovoj republici
južne Amerike. Ugarski birači pozvani su da bi-
raju 410 zastupnika. Sutra će ih se birati 339, a
ostali će se birati do 11. listopada. Već se sada
unapred znade da će vlada imati većinu barem
od 150 mandata. Sva je prilika, da će i Slovaci
i Rumunji poslati u sabor nekoliko svojih zastup-
nika. Da su Rumunji složni, da neki naime nisu
za pasivitet, stalno je da bi dobili 25 mandat&.
I Srbi su se u zadnje vrijeme dali na neku akci-
ju; ali njihovi će kotari vjerojatn# birati samo
vladine kandidate. Zastupnici, koji će se birati od
sutra do 11. sačinjavati će ugarski sabor, koji će
se baviti stvarima isključivo ugatskim, Nu uz u-
garski sabor postoji u Budimpešti i zajednički sa-
bor, sastavljen od ugarskoga sabora i od četrde-
setorice hrvatskih zastupnika; a taj se bavi po-
slovima zajedničkim Ugarskoj i Hrvatskoj. Ova se

borima, od kojih je jedan biran bio od ugarskoga
sabora, a drugi od hrvatskoga, pošlo za rukom ob-
noviti fin. nagodbu, bio bi sada raspušten i hr-

koj zavisnosti od magjarskih. Nego pošto se na-
godba nije obnovila, naši vladini krugovi ne usu-
gjuju se stupiti pred izbornike. Što se pak
obnove nagodbe tiče, sada će se morati
nova započeti. Hoće li obnova biti gotova
ve godine? U velike dvojimo; te tako i novi
vatski proračun ne će imati ni onaj milijun

na više, koji je obećan vladinovcima. Premda
će biti sada odmah novih izbora, to se ipak
pojedini zastupnik miče, ,Narodne N

zzz

iš
šaš

i

=

#
i
i:

1

E i
ii
i
i
Hi

li
53

|
i

i:
:
i
:
i
i

il
i
ih
i