9 : Br. 41. (0 DUBROVNIKU 12. Oktobra 1901. Godina XI. CRVENA HRVATSKA m upravi ,COrvene Hrvatske“ u Dubrovn Mi Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem u kuću, sa Austro-Ug Bosnu i Hercegovinu s poštom: na inu 10 krun&, na po godine 5 krun&, — sa inozemstvo 10 runa i poštarski troškovi. Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za došasto polugodište. Izlazi svake subote. Pojedini broj 20 para. Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 20 para Oglasi koji se više eto OO Dopisi šalju se Uredništva. frankirana pisma ne primaju se. su utužljivi a za bi i j pl uz razmjeran popust, Rakopisi se ne vraćaju, & ne- Đubrovnik, 11 oktobra 1901. su stari Dubrovčani crpli onu ljubav prama gra- Kad je naš načelnik prozborio pri otvoru no- | du, koja ih je učinila velike. ve zgrade preparandija, spomenuo je Collegium . ra Ragusinum kao dokaz, da su se Dubrovčani već pred Listovi iz Zagreba. 300 godina bili pobrinuli, da im djeca dobiju pri- Zagreb, 8 listopada. Prof. Nodilo umirovljen. — Pitanje savoda stojnu zgradu za školu. I zbilja zadužbinama i ostavštinama privatnih osoba a pomoću vlade bila | sv. Jeronima. — Isbori w Ugarskoj, — Isbor na je sagragjena zgrada, kakvu je u tu svrhu teško | Rijeci. — Isbori w Hrvatskoj. naći iz onih zemana po ostalim gradovima Italije | Kao što je to običaj na početku svake škol- a kamo li u Dalmaciji, te koja bi i sada male- , ske godine, ljetos je 1. listopada objelodanjen nim preinakama mogla vrijediti za školu. Što se red predavanja na hrvatskom sveučilištu. Pri kon- od te zgrade dogodilo, Dubrovčanima je poznato. ' cu je rečeno, da prof. Nodilo neće ovoga proljeća Samo za čitaoce izvan Dubrovnika kažemo, da je : predavati. Ovo je prvi put, što on ne predaje, to sada vojnička bonica. otkada je profesor na sveučilištu, a to znači, ot- Vlada eto dakle upotrebljava zgradu, što je , kada je sveučilište otvoreno. Prava je istina pak, od starine bila za školu odregjena, u drugo a da je pref. Nodilo zatražio mirovinu i da je nje- djecu, kojoj poglavito treba zraka i prostora, da i govu zahtjevu udovoljeno, budući da on ima više im mladi život ne uvene, šalje u negdašnji samo- , godina službe, no što to zakon zahtijeva. Profe- stan, koji će biti za sve drugo, ali za školu nije. | gor Nodilo je zdrav i krijepak; ali nikakovo ču- Prozori rasklimani, podovi izglogjani, zidovi izro- = do, što osjeća potreba odmora. I tako naše sveu- vani, sobe uske, bez svjetlosti, bez zraka, stepe- čilište gubi jednu od najvrsnijih i najznačajnijih nice da se zasopiš, dok uzigješ, od svuda propuh, svojih sila, Kad je sveučilište otvoreno, stolica po- zimi studen, ljeti vrućina, klupe klimave i anti- vijesti ponugjena je pokojnomu Račkomu. Ovaj higijeničue .... to je sadašnje gimnazije. odbi ponudu i uputi mjerodavne krugove na toli O njemu bi bilo dašto potreba više govoriti, * odličnu mladu silu, koja je onda učiteljevala na ali ne ćemo danas. Samo nam lebdi još nešto pred zadarskoj gimnaziji: na profesora Nodila. Savjet okom. Zgrada naime preparandija, koja se pred je bio sretan. Poslije nešto oklijevanja Nodilo se osam dana svečano otvorila, prva je zgrada za primi profesorstva na hrvatskom sveučilištu i do- srednje škole, koju je austrijska vlada, otkad jeu gje u Zagreb listopada god. 1874. Političkom svi- Dalmaciji, podigla. To je čin, koji jasno pokazu- jetu bio je poznat radi svoga političkoga i novi- je naše prilike i kojim se poteškoćama mi treba i narskoga rada; pače već od prije bijaše imenovan da borimo, da dobije.no nešto, što ostale pokraji- počasnim članom grada Zagreba. Manje je bio ne davno imadu. Za nove školske zgrade treba, ' poznat kao historičar. Njegove radnje, priopćene znamo, dosta novaca, nu neka nam dadu natrag u programu zadarske gimnazije, o najstarijoj po- barem ono, što su nam djedovi za školu namri- ' vijesti bijahu radi svoje vrsnoće u formi i u 8- jeli. Ta želja, kojoj je već pok. Miho Klaić dao držaju upozorile na ovoga vrloga učenjaka i pra- često puta izraza, nije samo naša već cijelog gra- , voga umjetnika u stilu talijanske učene krugove gjanstva bez razlike stranaka i stanovišta, pa izri- | tako, da mu je tvrtka Treves bila ponudila, nebi čuć je nadamo se, da će se i ošivotvoriti, pa da li napisao jednu sveopću povijest. Nu ako te rad- će opet naša djeca zaći u historička mjesta, gdje ' nje nijesu općenito bile pozaate u Hrvatskoj, bile _—e < Baš u oni malašni kantunić, IŠTAR U kome je srpski pop nam Jovo, Našemu ,,Orlandu“ Jedva trpljen od našega svieta, (u slobodnoj i strofi i vessu). Za tisuću i toliko lieta Furijosi naš Orlando Proglašivo svoju ,vjeru srsku“ Hoće učinit jedan skandd : meteuučedačuou IM SERE SASE Evolucija misli u XiKen vijeku. u čamac Što je Comte nastojao kod znanosti izvesti, Da ti čuda! to isto kod moralnih, političkih i socijalnih insti- je pape (ma vigji ) tucija isvedoše tako zvani socijaliste. Oni pod o- Imo reći: Srbi svi i svuda1..... vim, ili drugim sličnim imenom stvoriše razne Ni' e li malo luda ?! praktične sisteme, koji bi morali — po njihovom To je nešto što di quando in quando | ene i materijalno preporoditi o ENO SS: N genno opazi, a mcijlama | o Boše moj, che roba/ te obično se ko- Imbočiliški se poujed, gdje su sva bi“ Gledajući placw i divonu, lo sredstva Pola nam priro tj A nehajuć nimalo sa onu ME rd, pod Plc prij: Što mu straga neprestano prijeti, nasuprot sredstva produkcije ubrajaju se u Da bude li govorio ludo zajedničku svojinu. Komunismu bi dakle pripadale Droga bura hoće ga odnieti, one društvene odredbe, koje se nalaze kod tako K svanih državnih kao n. pr. Platonove plesa, jee rp Kricije; De sova insula Tome_Mora Č neći mu da sve kosti stuće, Clvitao_ solia e hdriju 1 da se savuče E. Cabqta i S ašoijor | draitreva itene su poznate nekim stručnjacima, a u prvom redu Račkomu,: koji je Nodila i inače poznavao i cije- nio. Ponuda milanske tvrtke stigne Nodilu baš u isto doba, kad i ponuda iz Zagreba. On se odlu- či za ovu drugu. U isto doba, u koje i Nodilu, ponugjena je stolica matematike pokojnomu Klaiću, a ona gragjanskoga prava d.ru Vojnoviću. Ovaj se primi, dočim pokojni Klaić ne htjede napustiti svoj položaj u političkom životu Dalmacije. Prve godine dakle, koje se je otvorilo sveučilište, uči- teljevali su na njemu dva profesora iz Dalmacije. Kasnije je imenovan i prof. Brusina, koji je već od nekoliko godina prije vršio službu ravnatelja zoološkoga muzeja. U ono vrijeme pa sve do g. 1893 bijaše ravnatelj arheološkoga muzeja pokoj- ni prof. Šime Ljubić. Ovaj je po Kršnjavomu u- mirovljen i pred četiri godine umrije u svom Sta- romgradu. Vojnović je dignut sa službe, Brusina je lani zatražio i dobio mirovinu. ,Sada je eto to isto učinio i postignuo prof. Nodilo. Prama tomu nema više nijednoga Dalmatinca ni na sveučilištu, ni na muzejima; a dok traje današnji sustav, bu- dite uvjereni, da nijedan ne će biti ni pozvan, ni imenovan. I ovo je siguum femporis. Jednom su u hrvatskom saboru sjedili i odlikovali se Botić, Klaić, Pavlinović, Milić, Vojnović. Danas je od dalmatinaca jedini d.r Mazzura u saboru; nu nije ni on zato, što je Dalmatinac. Jednom mu je pa- če iz redova većine bilo predbačeno njegovo dal- matinsko porijeklo. Kao što vidite, ako neodyisni elementi ne budu držali žive odnošaje bratstva i duševnoga jedinstva megju jednom i drugom stra- nom Velebita, od službene Hrvatske imamo malo čemu da se nadamo. Pesimistično shvaćanje d.ra Pazmana, o ko- jemu sam Vam govorio u mojemu zadnjem izvješ- ću, kao da se ne će ispuniti, Već Vam je sredstvim imademo " nona katy odala dla socijalisma obo SN pe RO E 0 AE e, s" njezino vlasništvo. Čočina a moraju "i O E RE E ne v vaju, da država prisvoji vlasolštvo nad svim sred- stvima proizvoda, Zopičing sena M OOEDANO URENSN Me DE a čelne o ee O staištvo općine ili države, već cijelog društva. Jednom uvedeno kolektivno vlastaištvo, oni cije- ne, nestati će politične, legislativno i sudbene eje po tio sredinu prove E i ia a 0- vog pogleda imademo rasnih skupina. sva- ni smltogralni wocijaliste traže, da sva produktivna sredstva pregju u vlasteištvo budućeg dre&tva, ostavivši privatnoj svojim nesaatai dio prodak-