ČI RREGIZA RADE aL INNTI

Br. 44. U DUBROVNIKU 2. Novembr 1901.

Godina XL

 

UVENA HRVATSKA

Cijena je listu sagoljea: sa Dudrovnik sa donašanjem u

 

doga ptežaju Quo agoasi Orvene Hrvatske“ g

i : Izlazi svake subote. ivi,
Radu e Auutro-fia  — $ Zine 2 poštom e V su Du a Zaro a ZA ES "
rundi i postarski troškom i trmtii Oglasi koj . puta lakaja o a ins rasmjeraa popust.
vrati pretplata mine, smatra se da je edini para redništvu. Rako vraćaju
predirojea | aa došao pogodi Poj broj 20 ME + A

 

Dubrovnik, 1. Novembra 1901.

Dalmatinski metropolita preuz. msgr. Dvornik
pozvao je prigodom svoga ustoličenja na sobet go-
spoda s vlade i s općine, Kad je bilo vrijeme
zdravicama, zahvali se svečar puku i vlastima. Što
je rekao, nas kao političke novine ne ide briga,
jer je rekao ono, što i drugi u sličnim prigodama
govoru, ali jezik, kojim je to rekao, vrijegja naše
narodno čuvstvo i daje s toga njegovoj zdravici
znamenitosti, koje inače ne bi imala.

Zadarski je nadbiskup metropolita cijele Dal-
macije, a duhovni vogj biskupije, u kojoj je tri
četvrtine Hrvata. Naravski je. dakle bilo, da se
tom prigodom sjeti biskup ,degli Italiani e Croa-
ti di Zara“ — kako se sam potpisuje — i nas
Hrvata, bila je dapače to i njegova dužaost. Je-
zik, kojim se imao služiti trebalo je da bude je-
zik većine a da je sve hotio biti »hepristran“
mogao je uraditi ono, što je N. P. namjesnik pi.
David uradio, te govoriti latinski. To mu barem
nije bilo teško, svakako lakše nego namjesniku,
koji bogme u kadetskoj školi nije učio latinski ;
& kad nije ni to uradio već govorio samo talijan-
ski, to je izaziv ogromne većine ove zemlje.

Tu stvar, koju sigurno ne bi bio učinio ni
jedan Msgr. Borzatti, učinio- je Megr. Dvornik,
kojega pretiče glas kao dobra Hrvata. Mi mu u
hrvatstvo nećemo dirati, nu u čem, pitamo, sas-
toji hrvatstvo nego u poštovanju i upotrebljava-
nju svojega jezika ? Hrvat nije pusti naziv, nego
upliće u sebi i prava i dužnosti, kojim se niko,
pa bio i nadbiskup ne može oteti, hoće li ostati
Hrvatom. Poznamo težak položaj zadarskog nad-
biskupa, ali nije ovo put, da steće simpatije pre-
težno hrvatskog puka, kojim će upravljati. Što ge
je poslužio talijanskim jezikom, može biti samo
ili neopreznost ili nesmotrenost ili slabost, jer se
ne da ni promisliti, da se i na njega dadu upo-
trebiti une riječi: honores mutant mores. Kako
god bilo, čin novoga nadbiskupa uvrjeda je za

nas Hrvate, koji barem možemo to zahtijevati, da
nam se jezik poštuje, te što mu g. Ivčević, zako-
niti zastupnik Dalmacije, na sobetu nije čestitao,
kako bi inače bio morao, rječiti je izraz, po na-
šem mišljenju, negodovanja, koje je zavlada-
lo Dalmacijom.

* #

k

Dok mi Hrvati ovako s jednoga ili drugoga
uzroka dajemo protivnicima prigode, da pjevaju
pobjedu, naši dušmani ne rade tako. Talijanaši o-
sokoljeni idu u boj, te hoće ovoga puta u sabor
najradikalnije elemente, a megju Srbima je neka
čarobnica vila pretrgnula razdor. Lako je pogodi-
ti, ko je bratiju izmirio : mržnja im je na Hrvate
diktirala organizaciju, koja bi mogla zbilja posta-
ti po Hrvate pogibeljna. Istina u tim njihovim
komitatima vidimo osoba samo per far numero, a
pukne li kakva razmirica, odbori će joj biti ognji-
šte. Nu jako je simptomatično, što hoće ljudi da
borbu prenesu na polje prosvjete i privrede. To
je korak naprijed, što' Srbi čine u svojoj nenarod-
noj politici, hoteći da iskopaju što dublji jaz
megju sobom i Hrvatima.
mk

Listovi iz Zagreba.
Zagreb, 29 listopada,

Sama dva sata pokle sam stavio ma poštu
moje pismo za vas, sabor je raspušten. Bilo je
to kao grom iz vedra neba. Pronašali su uo u
istinu glasovi, a i ja sam_vam ih zabilježio, da
bi se moglo brzo imati izbore; nu pošto je sa-
bor bio sazvan i govorilo se je o nekim ,važnim
zadaćama koje da ga čekaju, to se tim glasovima
mje polagala nikakova važnost. Megjušim sabor
je bio sazvan u jedinu svrhu, da izabere četrde-
set zastupnika za t, zv, zajednički sabor, Pošto
je taj izbor svršio i tim osjegurao unosni dohodak
četrdesstorici zastupaika većine samo za to, da
se jedan ili dva puta na godinu u vašnim mo-
mentima prošetaju badava do Budimpešte, kako

   
  
  
   
   
 
 
 
 
 
 
 
   
   
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
   
    
 
 
  

NMHAGEAAAAAAIRAAIRINNNRINNNNRSTR
čke klase. Ovu je poticao, da oću
BLOB dorine svoje sloma polio ndrnos Žao
. borbu nav gragjaoskoj straaci. D
Evolucija Ea vijeku. rodu osjegura političku neodrisnost, Lassalle tra-

je; neodvisnost ekonom-
sku < postigauti putem produktivnih asocija-
cija, vladinim novcem podržavanih. Ovo je temelj
Lassallinog Njegov sistem polazi sa tako

Kada je Lassalle stupio na po u Ber.
licu Schwlse-Delstsch, prozvat ko socijalnog
svijeta, ugrao je glavnu ulogu no socijalnom  po-
lju. Bismarc«, koji se je strastveno borio proti
Schulae-Ueutschevom uplivu, osobitom simpatijom

ituchea sa prijestolja strovaliti,
da do grada popularaa i vatreoa njegova riječ za
se predobije velike mase radničkog svijeta, s.

Q-

NARODNA EP OUBLIKA HRVŠSTSKA

NAUČNA BIGLICICK4, DUOROVNIK

bi dali svoj glas vladi — poštogje dakle taj izbor
svršio, raspuštea je. Vlada opravdava u reskriptu
raspust tim, što je sazvan ugarski sabor, neka bi
za jedan i za drugi legislativna perioda istodobno

logično vrijedio, sabor je morao biti raspušten
prije, kako bi za novi zajednički parlamenat ta-
kogjer novi hrvatski sabor birao zastupnika, jer
sada zastupaju u Budimpešti Hrvatsku zastupnici
birani od sabora, koji više ne postoji. Nu bilo za-
konito ili ne, bilo logično ili ne, iza jednoga iz-
nenagjenja uslijedilo je drugo, ono to jest o ras-
pisu izbora, koji se imaju ovršiti za samih 14
dana. Dne 5 studenoga započeti će izbori i traja-
ti će tri dana tako, da ćemo dne 8 znati za nji-
hov uspjeh. U čas, u koji vam pišem, izborna
agitacija silno se je razmahala. Osobito su obla-
sti pune posla, te u prilog kandidatima vlade rag-
vijaju sav aparat, kojim raspolažu. Pritisak je o»
groman. Kandidatima opozicije stavljaju se sve
moguće zapreke i neprilike; a oružništvo i voj-
ska dobiše takogjer svoje upute, Nego vijesti,
koje dolaze iz svih kotara zemlje, vrlo su povolj-
ne za opoziciju. lati dan, u koji je sabor raspu-
šten, koalirana opozicija odlučila je stupiti složaa

na izbore, te pozvati ma zajednički izborni rad .

sve protivnike sustava. U tom smislu izišao je
sutradan, u srijedu uaime dne 23 o. mj, ideati-
čan članak u ,Obzoru“ i u »Hrvatskoj“. Narod
je taj zaključak opozicije pozdravio najvećim za-
dovoljstvom i odatle dobro raspoloženje n zemlji.
Na žalost poziv upravljen drugim opozicijonalnim
življima nije našao odziva u redovima čiste strao-
ke prava, koja u trećem izborništvu grada Zagre-
ba kaodidira Eugena Kumićića proti dosadanjem
zastupniku kanoniku Rubetiću, Čast Kumičićevoj
salarnog zakona, koji je toliko dr
ii og o i o mao sa njemač-
se ovim pitanjem baviše Stuart Milla u Ee-
gleskoj i Jozipa Garaier u raocuskoj,
pašaju, da cijelo ovo pitanje ovisi o rijesenj
vog drugog: da li o oskudici ili obilju ovisi na-
rast Fribnj Gania lskustvo najavećanije demea-
uje v princip. U Francuskoj n. pr. kaou
vedskoj i Norveškoj, gdje je tvo umjereno
megju gragjanstvom podijeljeno i pr:

 

if
ii

: Hi
1
žižešto
il
jit

:

i
i

"i

i
illi

i
i
f

I
iji
i

4
:
#4

i
i
i

a
“u