Br. 45.
U DUBROVNIKU 9. Novembra 1001.
Godina XI.
Ul
Cijena je listu unaprijeda: za Dubrovnik sa donašanjem &w
ia Bosnu i Hercegovinu s poštom: na
godina 10 kran&, na po godine 5 krun&, — sa snosemstvo 10
kuću, sa Austro-Ug
kruo& i poštarski troškovi.
Ko ne vrati list, kad mu pretplata mine, smatra se da je
predbrojen i za došasto polugodište.
Izlazi svake subote.
—
Pojedini broj 20 para.
Oglasi koji se više
VENA HRVATSKA
Pretplata i oglasi p u se upravi ,COrvene Hrvatsko“ g
Dubrovniku, gdje su utušljivi,
Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 20 para po retka.
tiskaj bi i us rasmjeran pogani.
Dopisi šalju o Uredništva. Rekopisi . o vraćaju, & ne-
frankirana pisma ne primaju se.
Dubrovnik, 8 Novembra 1901.
Tu skoro je ,Dubrovnik“ govorio o banke-
rotu hrvatske politike. Često smo se puta izrazili
o tomu i čitaoci sami znadu, da i mi pripoznava-
mo, da u Hrvata nije sve zdrelo ni zdravo, već
da ima gnjileži, nu ,Dubrovnik“ mješte da u nas
traži gnjilo, zašto ne pogleda po svojim redovima ?
Zar misli, da smo mi oslijepili, te ne vidimo de-
bacle srpske misli svugdje po Dalmaciji, pa i u
Dubrovniku, gdje se bila zalegla ?
Kad je stara narodna stranka započela svoje
djelovanje, skupila je oko sebe sve one ljude, ko-
ji su se ili u tugjini naučili ljubiti svoju domovi-
nu ili živeći & narodom opaziše njegove nevolje i
moralnu i materijalau potištenost, te joj htjedoše
stati na put. U prve brojimo Klaića, Nodila, Poz-
za i druge da ih imenom ne spominjemo, u dru-
ge Pavlinovića i neke druge pokojnike, većim di-
jelom svećenike. Dok su ti ljudi čistih namjera
stali na upravi stranke i sačinjavali većinu, na-
rodna stranka znala se je držati pravog srednjeg
puta u svim pitanjima, gdje je moglo doći do ka+
kvih rasprava a poglavito o pitanjima liberalizma
i klerikalizma, uvigjajući da se ta pitanja po-
gubna po narod, koji se jedva budi iz tristogo-
dišnjega sanka, kad-g& je rodu i jeziku otugjiva-
la i birokracija i crkva. Nu vremenom taj se do-
bar razmjer poremeti, kad dogjoše ljudi, kojima
je jedino bilo stalo do svojih interesa, ili do in-
teresa grada, koga zastupahu, ili do vjere, ko-
joj pripadahu. Dopuštamo. da neće ni svi Hrvati
biti služili samo i jedino narodnoj ideji, ali ku-
kolja najviše posijaše Srbi i to pravoslavni iz
vjerskog fanatizma, a katolici sa svojim madrili-
beralismom, potičući tako reakciju, koju ne može-
mo hvaliti, ali koju je svakako lakše razumjeti
nego vekakvo naklapanje o pogibli pravoslavlju ili
popovskoj prijevlasti, jer ni jednoga ni drugoga
u stranci nije bilo.
Stvar ie zrela i dozrela ! Jednog lijepog da-
ku šta B.
Evolucija misli u XIX.om vijeku.
XIII.
Sasvim tim Lassalle je moralno Schulze-D4-
litacha sa prijestolja strovalio. Zadnje njegovo dje-
lo proti Delitschu glasi: , Herr Bastiat Schulse
von Delitsch oder Capital und Arbeit“. Djelo pu-
no sofističao-ironićaog humora, ipak mu se ne
smije zanijekati svaka historičko ekonomska vri-
jednost. Proudhon nije slično šta ujedljiva nikad
napisao. Donekle nema sasvim krivo, kada nekim
ponosom veli; ,U svakom retku, što SiN ja
sam oboružan cijelom zaanosti moje dobe.“ Da
se je Lassalle bio ograničio pisat samo brošure i
držat javne govore, njegov bi rad doživio gudbi-
nu ostalih socijalističkih agitatora; ali on tim ne-
a u Lelpziga, sastavlja ne . WE mu-
e opću njemačku radničku sadrugu Allge-
maine LEŠEVA di proaljedi ja ogni na-
kon ove smrti ov počet-
ku žestoka se borba vodila izmegju Lassallinih
pristaša i ioternacijonalnog game
Nakoa što godine 187;. berlinski su
ću njemačku radničku sadrugu, dvije se stranke
stopiše u jednu, & na skupstini u Gothi sastavi-
se saiedaićki program. Proti ovom programu u-
stade Marks sa svojom , Kritikom o socijalno-de-
mokratskom programu“ (Kritik des socialdemo-
kratischen i amms), koja po njegovoj
smrt bi objelodaujena u njemačkom socijalistič-
nom glasila ,Die nowo Zavt“ od njegovog prijt-
na Srbi izdajnički ostaviše sabor, u kom su do tad
složno sa Hrvatima djelovali, te se proti Klaiću /
združiše sa autonomašima. Od tada datira formal-
na srpska stranka, kojoj je program narodne
stranke bio uzak. Htjelo se nešto da spoji klerikalce
Milaševa kroja sa liberalcima & la Pugliesi, pa su
našli svesrpstvo, Pobijat mi ga nećemo, jer se aveti
i sablasti pobijati ne dadu, nu pitamo ih, što su
njim postigli u ovo dvaestak godina rada. Ne sa-
mo nijesu Dalmacije posrbili, nego su izgubili
pristaša i ondje, gdje su ih imali. Pozitivnih us-
pjeha nemadu da pokažu, pa ako su što radili,
radili su samo da razore ono, što je narodna
stranka bila stvorila i gdje su sami bili prinijeli
kamičak za gragju. Za njih je istina i taj destruk-
tivan rad plodan, jer je srpstvo, po njihovu u-
vjerenju, postiglo već nešto, kad Hrvati ne uspi-
ju, nu koliko je to istina, najbolje dokazuje, što
oreći druge, raozrili su i sami sebe. Kao što maj-
stori vežu kuću gvožgjem, da se ne sruši, tako
i oni hoće da s nova učvrste srpstvo organizaci-
jama j odborima, ali kad kuća pukne, pukla je:
i srpska stranka sada je u desoluciji, jer joj fali
lijepila, da slijepi elemente heterogene, koji su
se našli skupa jedino u pobijanju hrvatstva, & ne
da štogod ozbiljno urade.
»Liječi se sam, liječniče!“ Tu bi poslovicu
dobro imao da upamti ,Dubrovnik“ prije nego
dogje nama dijeliti lekcije, kako ćemo se spasti.
Hrvat snaći će se iz sadašnje nevolje, jer je na-
rod s nama, a narod ne propada; kod Srba pak
naroda ni nema, a inteligencija? Jedan šija, dru-
gi vozi, dok lagja ne potone!
Listovi iz Zagreba.
Zagreb, 6 Novembra 1901.
Kad ovaj list ugleda božje svjetlo, naši će
izbori biti dovršeni. Od devedeset kotara sutra
petdeset njih bira svoga zastupnika, a ostali su-
sljedna tri dana. Od devedeset mandata dva spa-
GERARD RSP RA NNPNNAENANIRINNNA SES
telja Eagelsa, Ipak dvije združene stranke prosli-
jediše složno svoj rad.
Najveći je svjetski učitelj socijalne ideje bez
+ Njemu se danas, kao vrhunarav-
sumnje .Mar
nom nekom biću, mnogi klanjaju i smatraju ga o8-
nivačem znanstvenog socijalizma.
nastoji privatnom vlasništvu kolektivno uspostavi-
ti; on hoće da pretvori privatni kapital u kolek-
tivai. Poput ostalih i Marka nije se zadovoljio sa-
mom teorijom, on je već u početku nastojao or-
vati zastupnike svoje teorije. Marksov soci-
alizam postao je internacijonalaim. Og, koji je ve-
ćim dijelom svoj život sproveo u progonstvu, spa-
dao je kozmopolitičkoj revoluciji, & i svome sistemu
podao je isto obilježje, Marks se je rodio & Trie-
ru godine 1818. od židovske porodice, koja bijaše
već prije na protestantizam prešla. Za mladih da-
na osobito se pravom zanimao. Godine 1843. o-
ženi se sa sestrom Wostphslena, koji kasnije
postade dršavnim ministrom; iz početka se cije-
nilo, da ga čeka lijepa administrativna
ali se on ragje posvetio ekonomiji,
ničkom pitanju i revoluciji. Progaat iz Njemačke
Francuske i je, nastani se u
Marksov sistem
daju na Rijeku. Ban je i ljetos, kao što
kih izbora, pozvao riječki magistrat da
bore; a magistrat je po starom običaju,
zaključka gradskog zastupstva, metnuo banov
ad acta. Ljetos smo imali ipak nešto nova, a
da je jedan gradski zastupnik predložio neka
izbori raspišu i njegov je predlog dobio u vijeću
četiri glasa. To malo znači; ali u današnjim pri-
likama nije nesimptomatično. Nastaje pitanje : ima
li se ban zadovoljiti time, što je jednostavno po-
zvao gradski magistrat, da raspiše izbore? Zakon,
po kojemu je Rijeka dužna da bira dva zastupni-
ka, redovito je od sabora glasovan i od krune
sankcioniran. Birači, pozvani da biraju i = aa
suju, se pozivu ne odazvati; mogu
i Šk svije pravo. Ali dok zakon postoji, nije
pravo magistrata, da raspiše izbore, nego je to
njegova dužnost. Kako to, da se on otima toj
dužnosti i da banov poziv u& vršenje zakona ba-
ca ad acta? Ban je dužan, da preduzme sve mo-
guće korake, neka magistrat bude prisiljen, da
zakon vrši. Inače je opravdano mnijenje, da je
njegov poziv jedino komedija. Magjarska vlada
znala je raspustiti gradsko zastupstvo ma Rijeci
za to jedino, što je ovo branilo statutarna prava
grada; a hoće da se pokaže nemoćnom prama o-
čitim povredama zakona, kad su ove povrede na-
perene proti Hrvatstvu. I tako hrvatski sabor vje-
čito je krnjast, jer mjesto sastojati od devetde-
set zastupnika sastoji samo od osamdeset i osam
Kakovo će biti razmjerje stranaka u novom
saboru, to je teško predvidjeti. Već sam vam pi-
sao, da koalirana opozicija kandidira u šezdeset
kotara. Za četrdesetipet od njih proglasila je svo-
je kandidate, dočim za šesnaest nije i to jedino
8 taktičnih razloga, Kad bi se zakon vršio, opo-
zicija bi bila sigurna u svim kotarima, u kojima
je kandidate postavila ; ali sudeći po svemu ono-
mu, što se sbiva, pritisak je gori, no što je bio
i znamenite godine 1887. Vladinovci laćaju se svih
ćanje historije i isvor vrijednosti stvari evo po-
glavitih eva ideja. Pod shva-
ćanjem historije razumijeva se, da vas svijet sa
svim svojim fenomenima podvržen je jednom evo-
lutvnom procesu. — Stara filozofija (metafisična
škola — die mataphysische Denkweise), kako s
nazivlje Eogels, polazi sa stanovišta, da
neke stalne ideje i nepromjenjivi principi, neovis-
ni 0 mjestu i vremenu, u ovom smislu He-
ova moderaa filozofija (dijalektična škola —
ialektische Denkweise) ne priznaje nikakovih ne-
promjeajivih principa i stalnih koncepta. Svemir
Ba im fenomenim or je vječnoj evolu-
ciji. i ako prisvaja Hoegelovu ideju, ipak
mu se ova nije sasvim svigjala, buduć YAO
edao apsolutao biće; u to ime nastoji
a
f
p
i
:
3
i
E
:
i
E
ki
ii
i
li