Btriti i u pravom svijetlu prikazati. T'amo su i mno- gi drugi iz raznih biskupija naše domovine, te bi radnja bila odulja, kad bi htio sve i spomenuti; ograničit ću se spomenuti neke dubrovčane koji su dustojni osobite pažnje, čigovo je ime skopčano zavještaj Gospinoj kući u Loretu opredijeli se 24 tu radnju. On glavom ide k Ljudevitu XIV. da | Turčin ne zasjede i zauzme milo rodno gnijezdo ; on pomiri vuhvene Mlečiće, koji bi se rado bili okoristili našom nevoljom; on dopokon doprinese sa istim zavodom. Jodan koji ima bit najviše u- ! da su se Isusovci ovdje nastanili. Sokolovim svo- plivisao i nagovorio slavnoga Siksta V. da uredi ! jim okom, on predvigja znamenitost Luke Gruške, kapituo i gostinjac bez dvojbe bio je dubrovčanin fra Frano Rudalja, bogoslov na glasu, glavni sa- vjetnik pape Siksta, koji ga je toliko volio da bi ga bio odlikovao stožerničkim klobukom, da ga ne snagje prerano smrt u samostanu u Slanomu. Nje- ga je Papa upotrebljavao u riješenju mnogih po- teškoća u burnom svome vladanju. Presjednik i kanonik Sv. Jerka bijaše glasoviti Stijepan Gra- di. Rodivši se ožujka g. 1613 od Miha Gradi i Marije Benesa, odgojen po Isusovcim stricu Ivanu Gradi i rogjaku Iojaciju Tudisi, pregje u Rim da se usavrši u naucima, kod strica Petra Benesa, visokog dostojanstvenika i pouzdanika pape Ur- ' bana VIII. Od 28 godina on je bio jur na glasu, ' : te svjetuje vladu iza trešnje da grad novi podig- ne u Lapadu, ali ljubav otražeka starih dvorova svojih vlastelu odvrati od te namisli. Dakako, nje- ! govi mu sugragjani ostadoše iz sve duše harni, | dotle, da preko svog načela a ne smije biti nad- 1 biskupom u Dubrovniku domaći sin, na sve mo- guće načine nastojaše da ga nagovore eda bi se i padbiskupata primio, što on otkloni. Muž svjet- ' skog glasa, od svakoga čašćen i ljubljen, kroz ' mnogobrojne svoje poslove i radnje, nagje vreme- na da se posveti dobru i napretku gostinjca i ' erkve sv. Jerka. Očiti i glavni dokaz za to imamo ' u listu blaž. stožernika Barbadiga, koju doslovce prinašamo, jer spovjeda njegove zasluge. Knjiga 1 jer je odlično i vanrednim uspjehom proučio što ' glasi god se je moglo u ono doba, bilo od bogoslovja, bilo od mudroznanja, bilo pravničke doskočice, bilo matematične tančine, bilo literaturu. Mlad kako kaplja imenovan je kanonikom Dubrovačke crkve, a Pavao Gozze mu sugragjanin predaje o- patiju sv. Kazme i Damjana u Puzmauu. Tom sgodom za kratko proboravi u Dubrovniku, pak povrati se u Rim. Tamo postane kousultorom In- ' deksa, podčuvarom Vatikanske glasovite knjižnice, gdje nastoja da se prenesu dragocjene kojige Frana della Rovera vojvode Urbinskog. Pokli se : pojaviše razmirice izmegju sv. Stolice i Ljudevita XIV. Francuskog, papa Aleksandar opredijeliv tamo svog netjaka kardinala Florija, pridruži mu, kako mudrog i okatog savjetnika Stjepana našega. Bi imenovan prefektom Vatikanske knjižnice, te mu stožernički šešir nije mogao faliti, ali 7/5 1683 smrt ga otme. Dugo bi bilo nabrajati mnogobroj- na i velevažna njegova djela; to propuštamo, ali domovinska nas ljubav navodi da spomenemo da Stijepan Gradi silu nadvisuje sve dubrovačke ve- likane u privrženosti i ljubavi prama rodnomu gradu. On je bio na vrhuncu slave svoje, kad je strašna trešnja uništila ovo pitomo utočište, slav- nu Atenu hrvatsku. Cavtući grad postane ogrom- na gomila, ogromni grob, oko kojega kako gayra- | novi oko lješine, zagonili se razbojnici, pljačkavi i golemi požar. Ako je Dubrovnik oživio, pogla- ' vita je zasluga toga velikana. On od Aleksandra VIL i od Klimenta IX. postigne obilate podpore, alata, majstora, svaku moguću pripomoć. Po nje- govom nagovoru a uz toplu preporuku Papi, u- gledni redovnici idu u prošnju kod dvorova i kod naroda da se obnovi Dubrovnik. On šalje nacrt sadašnje Matice, a dostiže od pape, da golemi RBIOTAR. Evolucija misli u XIX.om vijeku. XIV. Ako ispitamo socijalistični pokret u Evropi, namah o se uvjeriti, da on usporedno raste sa materijalističnom idejom. Kod država jednakih političkih institucija i ekonomskog stanja, on je dniji u onim, gdje je materijalizam većma vatio maha kod mase naroda. U jednoj sjedni ci njemačkog parlamenta god. laši. Bebe sa- repub socijalizam na ekonomskom, kod vjer- skog ateizam“. Na Erfurtskom socijalističnom kon- grosu religiji smrtnu osudu izrekoše. (Cf. Grund- saetse und F Karl Kawtsky und Schaenlauk, p. 43. — Usporedi takogjer Bebelovo djelo , Die Frau“,p. 319.) Oficijalno glasilo njemačkog socijalizma ,S0- sialdemokrat“ J 1584 činički je pisalo: ,Vi UOINŠK 1 slobodno e znan- stvene disertacije, demokracija ostati će ateistična“. — Akciia rana Niže m. De da mer najshod- »Kulturkamfa“ socijalizam u Njemeć- koj bijaše vatio maha; a današnja Francuska to najsjajnije der Sosialdemokratie, von | \ »Molto Illustre e M. R. Signore! i Dacche seppi essere gia stata V. S. nel nu- mero della Congregazione di S. Girolamo dei Schia- voni costi, ed esservi anche esercitato le prime cariche con lode, che da lei si voleva aspettare, io che ora ne sono protettore ho avuto sempre desiderio di vederla nel luogo primiero a vantag- gio a decoro della Congregazione međesima, e per- cha mi & tanto nota la cortesia di V. S. ho an- che voluto alla fine rappresentarglielo con la pre- sente, e pregarla di non si rimanere pid lontano " da opera taoto pia, a soppiacere colla prontezza di prima a qualunque risoluzione tornerra ia ac- cozcio prendere da lei alla medesima Congrega- zione per ispiegare il suo valore. Io certamente ne avro singolare contento e me ne chiamero mol- to tenuto a V. S. alla quale mi offro con tutto * Panimo pregandole ogni felicita.. + Padova, 20/3 1665. G. Cardinal Barbarigo“*. Blagoslovljene njegove kosti počivaju u Ri- mu u crkvi našoj sv. Jerka, a natpis mu ime glavi. (Slijedi). Za hrvatsko Sveučilište. t Iz Cavtata. — Preuzvišenom Ministru Na- ' gtave Hartelu, Beč. — Tumačeći kulturne težnje i potrebe ovog naroda potpisano Upraviteljstvo moli Preuzvišenost. Vašu, da našoj mladeži budu. priznati ispiti na Zagrebačkoj Universi te da od- bijete neopravdane zahtjeve Talijanaca u pogledu Tršćanskog Sveučilišta kojemu bi poglavita zada- ća bils, da iznarogjuje Hrvatsku i Slaveasku mla- dež u doba kad Talijani osokoljeni pobjedam , Le- ga Nazionale“ i ,Societa Dante Allighieri“ sanja- ju o gospostvu nad cijelim Jadranskim morem na ' očevidnu štetu i pogibelj Monarhije. Općinsko U- . praviteljstvo Cavtat. \ Iz Janjine, — Gospodinu Ministru Nastave : Hartelu, Beč. — Tražba nas Hrvata da se prizna valjanost ispita na Zagrebačkoj Universi jest više , nego pravedna i bez ikakove žrtve za državu, te svako oklijevanje udovoljenju te tražbe držaćemo | pravom je = da slična ekonomska revolucija i bijaše se pojavila i otrag nekoliko vijekova, pri- | godom izuma hidrauličkih motora i otkrića Ame- rike; ali tadašnje društvo vjerno vjerskim nače- ' lima znalo mu je odoliti. Socijalizmu treba tako- gjer tražiti uzroka i kod kapitalistične produkcije. Kolosalni napredak mašina i tvornica sve je k se- bi pritegao. Ljudi, žene, pa i sama djeca tražiše ' kod modernih izuma i produktivnih sredstava sma- njeni rad. Tu nije bilo nikakovog pravila, organi- nikakove. Ni legislacija, niti javno mnijenje ilo prepravno tom novom radničkom preo- prv se danas opaža, da na neki način i sin svome istom ocu kod rada konkuren- ve. Danas se a da je mova situacija temeljima iste obitelji. Danas se spo- u kom se proletarac s .— A ko je takovo ? — Kapitalističai industri- JESI ISE! ž f : i: $ čk i i : šiš g ži i E E šs H 3 iLi sti ii lg šP iz e83 Ea i ž i i H 4 £i ši I Fi: fi pie 28 prkos hrvatskom narodu i unaprijed prdsvje- dujemo. Općinsko Upraviteljstvo Janjine, mA. — Preužvišenomu Ministru Na- stave u, Beč. — Kad Talijani traže Univer- su, a mi Hrvati valjanost ispita na -Zagrebačkoj Universi, mislimo, da zahtjevamo pravednu stvar, i nikakova žrtvu od -države, te svako oklijevanje priznanja našega prava držati ćemo za prkos hr- vatskomu narodu i unaprijed prosvjedujemo. Op- ćiusko Upraviteljstvo Spljeta. > I Općina Trogira poslala je isti prosvjed kao i Spljetska. Hrvatski akademičari u Gracu (prihvatili su jednoglasno ove resolucije: I. Zahtjevamo od au- strijske vlade, da prizna valianost ispita, položenih na hrvatskom sveučilištu u Zagrebu, za zemlje za- stupane u carevinskom vijeću u Beču. To zahtje- vamo zato što: a) smo mi Hrvati u ovostranoj dr- žavnoj poli samo provizorno zastupani u carevin- skom vijeću, a po našem historično-državnom i po narodnom pravu spadamo kraljevini Hrvatskoj ; b) kao kulturni narod imamo pravo svršavati nauke u svomu materinskomu hrvatskom jeziku; c) u Zagrebu, jedinom našem kulturnom središtu, već postoji hrvatsko sveučilište. II. Molimo hrvatsku vladu, da što priie upotpuni sveušilište u Zagre- bu medicinskim fakultetom. III. Pridružujemo se prosvjedu izdanom od hrvatske, slovenske i srp- ske omladine u Beču proti osnovanju talijanskog sveučilišta u Trstu. IV. Odobravamo pravedne zah- tjeve braće Slovenaca za ustrojenje slovenskog sveučilišta u Ljubljani. Sveučilištari u Zagrebu imali su dne 16 o. m. veliku skupštinu, u kojoj su se izjavili za osnu- tak slovenskog i češkog sveučilišta i za pripozna- nje ispita na zagrebačkom sveučilištu. Osim već spomenutih općina brzojavno se o- bratiše ministru Hartelu takogjer i općine Jelse, Selca, Imotskog, Omiša i Kaštel Novoga, za pri- poznanje ispita položenih na zagrebačkom sveuči- lištu. Tako so isto učinili zadarski i šibenski ,So- kol“, čitaonice u Šibeniku i Jelsi i hrvatski Sas- tanak u Selcima. Naprijed! Širom domovine. Pala je Dalmatinska vlada! Dalmatin- ski namjesnik pl. David predao je ostavku, koja je Se od Nj. V. kralja bila prim- ljena. Sutra će o tom izaći u ,, Wiener Zei- tungu“ službena potvrda. Glasine. Uporno se tvrdi, da će grof Khuen što brže otići u Bosnu zejedno sa podbanom Kraj- čovićem, koji će bit tamo njegov adlgtus, Na baa- sku stolicu da će zasjesti grof Tošo Pejačević. Na- mjesniš. potpres. pl. Pavić zapitao je mirovinu. Trogir, 16 Novembra. Na veče, se- dam sati, dne 13 tek. mj., nenadno ku a u ovaj eminentao hrvatski grad branitelj naših pra- va pred talijanskim narodom i pred Europom D.r Josip P.zman, bivši rektor Svetojeronimskog Za- voda. Netom se je bio prosuo glas o njegovu do- lasku, mnoštvo najodličnijeg općinstva i opć. glaz- ba pošla je pod stan 0.0. Domenikanaca — gdje je g. Pazman otsjeo — ie td otsvirala odabrane komade u slava miloga nam Pazmana uz odušev- ljeno i urnebesno klicanje ,živio“ vrlomu Hrvatu, dok je naročita deputacija pošla k istomu na po- nik, posjedujuć sredstva rada, sam bi označio sa- larij,. koji bi smatrao pravednim svome radu; a ni radnički stalež nije bio tako brojan kao da- nas. — A danas? — Sve bogastvo, putem kapi- talističnog proizvoda i moderne ekonomske upra- ve, u rukama je malenog broja vlasnika. Uz o- gromno vo pojedinih industrijalaca, čitava je vojska mašnih nadničara. Taj kontrast naj- sjajnije odsijeva u mjestima, gdje je i bogastvo najpretežnije. Kome poznato bogastvo, luk- sus i sjaj jednog Londona, Pariza, Berlina, Be- ča i New-Yorka? Ti vam velegradi pruža- ju žalosnu vu na tisuće siromašnih radnika, koji se bore za svoj Ko ih je upropastio ? Okrutni kapitalizam i megjusobna konkurencija. Henry Georges, genijalni francuski pisac, taj nam je prizor krasno orisao u m svom djelu, gdje na žalost uz dosta i duboke istine, Ovaj