špomen-knjizi & to napose, bilo subvencijom druš- tva, kako je mnijenje nekih odbornika bilo bez subvencije. Pregled nosi na sebi biljeg hitoje, ko- jom je izragjea; ali, po mome mijenju, ima u se- bi nešto modernijega od drugih sličnih radnja o našoj knjizi. Na političkom polju nema znatnih vijesti. Ugarskom saboru predložena je osnova zakona 0 provizornom produljenju financijalne nagodbe me- gju Ugarskom i Hrvatskom na godinu dana. U o- brazloženju se kaže da je ovaj provizorij — & ovo je treći — nuždan, jer se kraljevinski odbori ni- su mogli složiti za definitivnu obnovu; a nije na- de da bi se novi mogli složiti do konca godine. Primjetiti ću samo, da kad bi se nagodba štova- la, ni provizorij ne bi se mogao produljiti bez predhodnog sp.razumka kraljevinskih odbora. U obrazloženju pak zajedničkoga proračuna kaže se, kako sa prihodi Hrvatske pali. Ako je autonomni proračun imao do sada da se bori sa tolikimi poteškoćama, što li će biti sada uz padanje hr- vatskih dohodaka? A ko je tom padanju kriv? Za rasprave o adresi u t. zv. zajedničkom sa- boru, košutovac Bartha opsežno se je dotaknuo ugarsko-hrvatskih odnošaja. Govorio je u najskraj- nijem šovinističkom smislu, prigovarajući oštro a- gtaciji proti magjarskim dopisn' cima i agitaciji hrvatskih sveučilistara za sveučilište u Ljublja- ni, kad imaju sveučilište u Budimpešti (!). Jednu je samo dobro rekao, a to, kad je pri- govorio hrvat. zastupnicima da u zajedničkom saboru ne otvaraju nikada usta i da ne sudjeluju u daru razoih parlamentarnih odbora. Danas mu je Gjurković imao odgovoriti. Drugi i nebi mo- gli, jer su iz ,Pester Lloyd-a“ doznali, što jeio čemu je govorio. Za načelnika grada Zagreba izabran je po- novno gosp. Mošinski. Za njega su glasovali i zastupnici ,čiste stranke prava“. A sad pri koncu nešto lijepa. Sinoć se je u crkvi sv. Katarine vjenčala dražesna gospojica Marija Nodilo, kći profesora Natka Nodila, sa gosp. dr. Jankom vit. pl. Th:erry. To je mlad li- ječnik, najmlagji u Zigrebu, vrlo vrijedan, a kao čovjek plemenit ne samo rodom, nego i osjeća- jem. Sin je jedne od najuglednijih zagrebačkih o- bitelji. Mladencima svaka sreća | Pogled po svijetu. Račun je uregjen.*) Preko historičke činje- nice: da je ministar Delcss86, sporazumoo 88 svo- jim kolegom za mornaricu Lanessanom, saopćio, preko francuskih poslanika, europejskim vladama srećuo riješenje pitanja quais-a sa Visokom kapi- jom, ne muže se tako nuzgredno preći, kao sto se to kod nas običao prolazi. I moramo razmišljati: Istočno je pitanje stra- šni ledeni kit, s kojega nijedna država neće da imade grizodušje, da ga je prva probudila. Pusti- mo ga dakle da još spava! Sve su države više ili manje osvjedočene, da nije moguće staviti na po- gibelj, da se može zaratovati sa Sultanom, bilo to i poslije najokrutnijega pokolja u Jermeniji, bez da se ne upane u evropejski rat. Al, komu inože biti mio sličan rat? Mi smo, tekom povije- sti ovih zadnjih vremena, opazili preteške uzroke, s kojih i velevlasti, što bi se mogle nadau veli- kim koristima uslijed općenitoga spora, svojski uznastoje, barem za čas, da pokvaše prah i da ubiju ratoborna oduševljenja. Da se je htjeo rat, bilo bi se radilo oko rasugjivanja Kine, tako sla- bu i istrošene ili bi se bilo zapriječilo Euglezima, da proslijegjuju nepravednim i divljim ratom pro- tiv Bura: to je tako očito, da su svi mogući ko- mentari izlišni. Jedan jedini narod mogao je pokušati rat, & td je uprav Francuska, koja je mogla naići na slab oipor sa strane Eogleske, koja je i rukama 1 no- gama zapriječena u južnoj Africi. Ali je Fraucu- ska imala izložbu od 1900; imala je allairu, to imade ovo je treća godina pućio-socijalištičko mi- nistarstvo, koje neće nikada okrojiti nauke baru- na Blocka. Admiral Caillard je dakle spustio troboju pred Mitylenom, — koju je [vau 1. Paleolog u drugoj polovici XIV. stoljeća dao za mira4 svojoj sestri, koja je bila pošla za Franju Gateluzaia il Gatti- lusia — te se povratio u Tulon puu Dan&šnota o- tomanske vlade, a da niko mije prosvjedovao ra- di riješenja ovoga spora, koji je započeo megju xveketuma oružja, megju žuralim čišćeajima dna od broda i ogajenih grla, & dovršio se računskim do- kazom računarnarice. Niti je inače dovršila kineska drama, koja je lo u velikim, bilo u malim iskazima, na praktično zemljište, koje je za njeko vrijeme bilo sasma ne- poznato. Ali on ne prezire od oružane sile, dapa- če njom tvori uspješnu i neophodno potrebitu pri- pomoć. Za naših vremena, nije baš ta nvžda, da se vode ratovi: dosta je hvastanje premoćnih voj- nih oružja, samo da je na vrijeme i u zgodi uči- pjeno i to od ljudi, koji poznavaju svoje stvari i koji su srčani i smjeli, da se na to usude, da se znadu nametnuti. I hvala toj diplomatičkoj školi, francusko-tur- ski spor srećno se je riješio, bez posredovanja i- kakovih velevlasti, o čemu su isprvice novine i novinari snatrili. T4 je nova škola dakle imala sjajan uspjeh: a t4j je uspjeh bio posvećen u ri- ječima lorda Salisburya u njegovu govoru na ban- ketu Guwildhalla. On je radošću izjavio, da je po- javljenog oblaka, na Sredozemnomu moru, u brzo ne stalo, dok bi u drugim vremenima, u kojima se je u svakomu oblaku navjestivala oluja, za so- bom ostavio -druge zlosretne trigove. | u frazi staroga premiera bila je ukasna ironička tačka, li- jepo skrivena od njegova dubokoga zadovoljstva, da se niko, ama uprav niko ne usugjuje okoristi- ti, usljed časovite engleske slabosti, da preinači lice političkomu zemljovidu Evrope, čijim je pre- inakama on — izašavši iz političke kuhinje lorda Beaconsfielda — tako uspješno doprinio, kad je skoro bio na početku svoje presjajne državničke službe. * * I mi Hrvati nemamo na toliko šta zaboraviti imajući pred očima još viseće pitanje Herceg-Bo- sne, radi kojega, rek bi, sudeći po nekim bez- glavnim novinama, kratkovidnim novinarima, da je rat sa Hapzburskom Monarhijom neizbježiv. Sve inače: primjeri, o kojim sam se bavio, temeljeći ih na nepobitnim činjenicama, dokazuju, da će i to pitanje, koje nije možda još tako bli- zu, niti je možda tako daleko, kao šte se misli, i- mati sasma drugo riješenje: i ono će se možda — idem po ,možda“, jer prorok nijesam — rije- šiti poput tolikih drugih, a da se neće ni hica18 paliti, na zelenomu stolu neshvatljive i lako pro- mjenljive diplomacije. I uzme li se u obzir činjenica o golemim svo- tama milijuna i milijuna kruna, koje za preporod okupiranih zemalja, potrošila Hapzburska Monar- hija, pred činjenicom, da se evropejski sporovi ri- ješavaju računskim dokazom računarnice, još nam bolje pitanje u ovom otskače, kako bi bilo teško i za samu Rusiju upustiti se, a još sa drugoga, u konačnu likvidaciju toli«ih milijuna, kad i ona- ko, izuzamši Francusku, malo koja država obilu- je uzaludnim razbacivanjem milijuna. Poskorupimo li sve te činjenice, pitanje Er- ceg-Bosne moglo bi njekima prije služiti kao tuš, nego li kao ratoborno oduševljenje. I. 4 Širom domovine. Za hrvatsko sveučilište. Javljaju nam iz Babinapolja, da je opčina brzvjavno zamolila min. pl. Hartela, da se priznadu ispiti položeni na za- grebačkom sveučilištu. Brzvjaviše još nek općine. Izbori u Istri. Počeli su izbori biranih bi- rača. U kotaru koparskom Hrvati su do sad do- bili 69 biraća, & Talijam 16; u volovskom kotaru Hrvati 70, Talijani 5; u pazinskom kotaru Hrvati 63, Talijani mjednoga; u lošinskom kotaru Hrvati 35, Tahijao1 9; u puljskom kotaru Hrvati 16, Ta- lijani 34. Promjene u Dalmaciji. Pisu ,Obzoru“ iz Beča: Naujesnik David dao je ostavku. Podaa- mjesn:k Pavić ide u mirovinu. Drugi dvorski sa- vjetnik Nardelli bit će pozvan u Beč kao savje- tuik kod kojega ministarstva. "Zašto sve ove pro- mjene ? Ovdje su došu do uvjerenja, da dosada- nje dalmatinsko namjesništvo ulje zualo obuzdati cinogorsku agitaciju u južavj Dalmaciji, paće, da ju je svojom uesretaom politikom prvmićalo, Po- znato je, da su bivši Kkolarski poglavar u Du- brovniku Toačić i tajnik kod poglavarstva Chiu- metzki bili uvidjeli tu agitačiju 1 uježine plodove, pa u Beću direkte izvijestili. Za čas njuna se da- lo krivo, te su bili 12 Dubrovuika premješteni, Danas im se daje pravo, Zasluga, da su ovdje na- po i do. istine, Ido gouorala Va- resanina, koji je 12 Busue i Hercegovine čestu u- lazio u Dalmaciju. Og će biti 1 unenovan vojnim postojano izvagja svoj plan da Bosnu skuči pod sferu svojih interesa. Cijela bosanska mreža u Brodu pripojena je Ugarskoi, dočim Austrija ima samo neznatnu prugu Doberlin-Banjaluka. Sad se hoće da gradi pruga Sarajevo-Mitrovica, koja zna- či direknu sveru Ugarske sa Solunom. Mi:.bi i- ui graditi bezkorisnu, tehnički odveć tešku u- skotračnu i za viši prowet neupotrebljivu prugu Bugojno-Aržano. I to ako Magjari koji će zgraditi prugu Doboj-Šamac. Zast. Šileny izja- vio je, da ga vladin ii ne zadovoljava. Od daljnjih pregovora s Ugarskom, nema se mnogo očekivati, Austrija mora samostalno raditi, a 080- bito s Dalmacijom imati vlastitu svezu i to dal- matinsku mo željezn'cu Krk-Pag sa trajekti- ma Zadar i Šibenik. Zast. Gotz nije zadovoljan pregovorima austrijske vlade s Ugarskom glede gradnje bosanskih željeznica. Austrija je pokazala opet svoju slabost. Vlada nije uspjela da se zgra- di mala pruga Banjaluka-Jajce. Tim bi se bilo o- mogućilo da Dalmacija i Sarajevo budu spojeni preko Zagreba i Zidanogmosta kraćim putem sa Kranjskom, Štajerskom i Bečom. Podupire pre- dlog Biankinija i predlaže da se povisi broj čla- nova tog odbora. — Ministar željezaica pl Wittek opaža, da predlog, o kom se raspravlja, sadrži plan željeznice, koje se imaju u najkraće vrijeme zgraditi u Bosni. Radi se o trima prugama. Prvi je sveza Sarajeva sistokom i jugo-istokum Boane. Ova je pruga od interesa cjelokupne države i ne može se reći da je jednoj ili drugoj polovici od veće koristi. Druga je pruga Bugojno-Aržano, ko- ja je bila na zahtjev austrijske vlade primljena u zakonsku osnovu. Dalmatioska pruga Spljet.Arža- no je već zakonom 21 dec. 1898 udlučena. Pru- gu Bugojno-Aržano vlada je tražila, jer ona odgo- vara namisli spomenutog zakona i željama Dalma- cije. Treću je prugu Doboj-Šamac zahtijevala bo- sanska vlada, pošto sadašnja pruga Doboj-Brod radi tehničkih poteškoća godišnje mnogo stoji. O- vo poboljšanje sveze nije korisno samo Ugarskoj već i Austriji, jer će put iz Beča preko Budim- peste skratiti 36 km. Odgovara zast. Ellenbogenu da bez privole austrijske vlade ne mugu se mi- jenjati bosanske uskotračne željeznice u normal- ne. Dalje je ministar kazao, da Bosna nije samo spojena s Ugarskom već imai tri sveze s Dalma- cijom preko Metkovića, Uskoplja i Zelenike. Pru- ga Bugojno-Aržano bit će dakle četvrta. Drugači- ji direktni priključak s Austrijom nije moguć ra- di geografskog položaja Bosne Glede s više strana zahtjevane pruge Kain Novi koja bi se imala preko Ogulina dovesti, opaža da je ona skopčana s velikim tehničkim poteškoćama i iziskuje znatnu nov žrtvu, & osim toga prolazila bi predjelom, oja kulturno i gospodarski malo sposvban za razvija- nje Da se podignu gospodarstveue prilike Daltma- cije, ova pruga mije vd takove važnosti kao ona, koja bi je spojila sa produktivnim bosanskim sa- legjem. Glede pruge jaluka-Jajce kaže, da 86 radi samo o projektu električne željeznice, ali da su troškovi veliki. 77 km. ove pruge bez otkupa zemljišta i trošaka za mostove i zidanje prokopa, stajalo bi 6%/, milijuna kruna, — Zast. Kaftan 1%- javio je da se ministar danas potrudio da prika- že prometno-poliučku stranu zakonske osnove, ali ona ima i svoju političku stranu. Nikomu nije taj- na, da ugarska intezivno radi da Bosnu-Hercego- ka Ri u svoju sferu. U odlučujućim se kru- govima već govori o izmjeni sadašnjeg poglavara s banom Hrvatske. Magjar Kalisy A da se ne čini Ugarskoj za njezine buduće planove u Bo- sni dosta energičan i magjarsko nacijonalan. Priprayljaju se razni šogjaji na Balkanu i Albamji, s toga Austriji ne može to biti svejed- no. Govornik ne bi se bio nigda sklonuo, da stu- pi pred kuću sa zakonskom osnovom kao što je ova, prije nego bi bio osigurao kao gos 1 političku prututežu racijuaalnu svezu 1 njezine najbolje luke s Austrijskim željesničkim mrežama. Takva se sveza već trideset godina tra- ži 1 usprkos podupiranju Zastupuičke kuće, uvi- jek se je slomila v otpor Ugarske. Sveza iz Beča preko Aspaoga, Friedberga, Hartberga, Peottau i Krapine s priključkom Krapina, Zagreb, Novi | Mgrajujum pruge Novi-Koia, najbvlje bi svesala Austriju sa dalmatinskim obalama 1 bi bila od veliko važaosti, Predlate:; tE usje Ba Vlada neka, što je moguće redložši zastup- ničkuj kući racijonala1 aiu : sa novu i racijoaalnu svezu Dalmacye odaosao Spljeta sa sjeveruom državaom željezničkom mrežom“, Ko. načno na predlog Hiankinijev bili su izabrani u ga sastupnici Biaokini, D.r Fort, Dr Gots, izowski, barun Kibeck, Mazorana, barun Schwe- gel i D.r Sulvester. ei i Is Kotera, 26 Novembra : Jučer se ve Hrvat, rijatel gosp. Maks e a Malkom Vikom kćerzom na. Vekovića. Najssiačulje. čettvmo | g Boka svako dobro i svaku vjeh! — Danas nam se je povratio sa | skupskih konferencija presv. naš biskup U Poštanske vijesti. Po prijavi 6, k. . Btarukva trgovioe 6, Ko Mujskarstro flasacija h š = sf ke