Ba onim što je pod krpicom, bilo sa onim, što je na krpici, ostavlja pitanje in suspenso te usta- novljuje, da se ono ima riješiti soglasno megju Hrvatskom, Ugarskom i gradom Rijekom. Mini- star Szell u svojem je govoru pohvalio zastupni- ka! Gjurkovića. Rek bi da Gjurkoviću to neće po- moći. Pošto su odjelni predstojnik Krajčović i d.r Egersdorfer birani u dva kotara, to se moraju o- baviti naknadni izbori u Belovaru i u Nuštru. Go- vorilo se je da će u jednome od ovih dvaju ko- tara biti biran Gjurković. Sada se zna za stalro da u Belovaru neće; a reklo bi se da neće ni u Nuš- tru. Sabor uz to birati će prije Božića nove zastup- nike za t. zv. zajednički sabor u Budimpešti. Ako da- kle Gjurković ne bude biran u Nuštru i ako se izbor ne obavi parnom brzinom, ostati će siromah bez mandata i u Zagrebu i u Budimpešti. Sabor koji se je otvorio dne 28. studenoga birao je jučer razne odbore, a izmegju tih i adresni odbor, koji se je odmah sinoć i sastao. Neke magjarske no- vine nemogu progutati što se je sabor otvorio kra- ljevom porukom. U tom vide i potpunim pravom indirektno priznanje da je Hrvatska država. Treba bo znati da ban ne otvara sabor kao ban, nego kao kraljev izaslanik. Po zakonu kralj otvara sa- bor osobno ili preko svoga zamjenika. Odatle vi- dite, što je pravilo a što je iznimka. Istina je da je praksa pretvorila iznimku u pravilo; ali pravo utemeljeno u povjesti i u ustavu, ostaje u zakonu priznato, U ostalom poruka drži se općenitih iz- raza pogledom na predloge, koje vlada misli pred- ložiti saboru. Konkretno jedino ga poziva da bi- ra zastupnike za t. zv. zajednički sabor i članove kraljevinskog odbora za obnovu financijalne na- ! čijenjen i čašćen od Urbana VIII. i od glasovitih muževa one dobe. Zaglavi tamo i bi pokopan. Slavno mu ime spominje odulji natpis u sv. Jerku. Istodobno je pripadao bratovštini i bio kano- nik sv. Jerka Aadrija Lupi. Rodio se od oca Pe- tra pučanina i mlad ode u Rim da se posveti nauci, u kojoj uspije mnogo, kako svjedoče o nje- mu Gradi i drugi. God. 1650 kad umre nadbiskup dubrovački Frano Perotti, onda vlada pošalje pu- nomoć Andriji, nalogom da on ugovori s papom, koji bi novi pastijer preuzeo praznu stolicu. Punomoć nije ni riječi govorila i bi bio isklju- čen domaći sin, te je Andriji bilo prosto predlo- žiti, koga hotijaše on. Prijatelji i znanci navališe ua nj, 6 bi sam sebe ponudio papi, mnoga vla- stela bodrijahu ga na to, ali on ne pristane, i da | se oslobodi nagovaranja, javi stvar senatu, i za- traži da mu bude sužena punomoć izričitom po- godbom da dwmorodac ne smije bit imenovan, što i dostigne. Dobavi od pape takogjer dozvolu, po želji Senata, da u ophodu sv. Vlaha, biskup Mr- kane prisustvuje u pontifikalnom odjelu. Probitke kongregacije m. p. popova u više navrataka du- ševno i muževno je branio. Povrati se kući već | star, nastani se na Pilama i tu umre, te bi po- . kopan u crkvu sv. Andrije. Petar Bosdari sin Mi- | hov i Lukre rodio se je dne 31/1 1647, ode mlad / u Rim da svrši bogoslovno 1 pravničko učenje. | God. 1668 bi proglašen doktorom obaju pravi, , kako temelji povelja, takim prizuanjem, kakav se ' vanredno daje najnaučenijem i najzrelijem. Nasta- ni se u Rmu i bi imenovan kanonikom sv. Jer- ! ks, dok ne pregje uz stožernika glasovitog Delu- . ca, kako tajnik. Skupa sa Gradijem zastupe je godbe. Predsjednikom sabora biran je dosadanji \ vladu Dubrovačku u Rimu, i živo se zauzme da ! se grad oporavi od nemile trešnje, te kako van- predsjednik Vaso Gjurgjević, a podpresjednicima boru su predložene osnove zakona: 0 provizor- nom produljenju financijalne nagodbe sa Ugarskom, o proračunskom indemnitetu i o proračunu za g. i 1902. Od svih izbora jedan je jedini proglašen ' prijepornim, a to onaj d.ra Brešćenskoga, te je ovaj jedini upućen verifika:;onom odboru. Povjesno - paljetkovanje. Suvremenik Stjepauov, koji mu je predao Pazmansku opatiju bijaše \avao Gozze, vlastelin Dubrovački, koji obašay službeno razne države i kraljevine, nauči mnogo jezika, tako da je bio s toga glasovit. Nastaniv se u Rimu, pridružen zajam na uhar skupnovlade. Zadovoljna vlada! jer je tako škakljivi zahtjev sretno dokrajčio, p&4nudi mu nadbiskupsku stolicu u gradu, nu on otkloni tu čast. Inokent XI. uvažujući silue njegove za- sluge namisli g& imenovati biskupom Macerate, . ali prije nego li bi bio regjen, nenadnom smrti od samih 34 godine preseli se s ovoga svijeta. Uz silne zaštitnike i prijatelje kako Klimenta XI., m > a m m _ Petar bi bio dostigao vrhovne časti u Rima, kako bratovštini sv. Jerolima, u sprovodu neke godine : kako dvorjanik kod stožernika Lovra Magalotti, kako drugar otprati stožernika Marzia Ginatti u Njemačku, a ostalo proboravi u Rimu, u velike : lu ipak auktoritetu kod svake državne uredbe bore se dva načela: sloboda i auktoritet. Potpuna sloboda bez aukto- riteta, to je prava anarhija; auktoritet bez slobo- de, to je opet despotizam. Sloboda mora opredi- ti granice auktoritetu; ovaj mora se nioj pod- ožiti. Rsvnotežje izmegju slobode i auktoriteta, stignut će se jedino saveznim ugovorom, po ko- jen se razna središta moraju složiti na temelju ndividualnoga suvereniteta i općinske aut»nom:je, te sastaviti centralnu vlast sa jedinim ciljem, da štiti mjesnu autonomiju. Tako je Prudhon mislio do godine 1845. prije nego je došao u doticaj sa Grunom, apostolom. njemačkug-revolucijarpog po- kreta. | (slijedi.) Krun. Tolstojewsky. U SLAVU DUBROVNIKA ' 'Spjevao god. 1773 M. Spanić Dubrovniće, slavni rode Čie'm u ognju živem-goru, Epidaura stolna grada, Svegaj svjeta četir strane, Glašovita svo'e gospode Gradovi se stvrgjam oru, i Od istoka do zapada. Države su zakopane. I od poludne do sjevera I bljesnoga boga od rati Kiajaškako sunce alzora Čie'm svud kosi mač ognjeni , 86 U Bes zahoda i večera Smradna kuga, suh glad prati čiv Stolujući pokraj mora. Smrt živote svačije pl'jeni, Gdje je Troja, gdje Kartago? A ti čestit, gradu slavni Tebe, Sparta, Argo, Atene? Sred bogastva slobod svoju Pusta semlja, mjesto nago — Srećno uživaš, i mir stavni Jedva usdrži uspomene ! U tišini i pokoju, Veličanstva tako plesa Žalujući tugja jada Vr'jeme holo i u dno zbije = I prem ljute česti i škode 8 pripomoći silna udesa, O Epidaura stolna grada Ki pod suncem svaka svije! Dubrovniće slavni rode. daje neku ulogu, Po njemu | spovjedaju oni, koji ga polivalno spominju. Bijaše i naučenjak i književnik, i mnogo toga ostavi u rukopisu. Bi pokopan u Sv. Jerku a nadpis spo- minje slavna njegova djela. Po svoj mi se prilici čini, da se u crkvi sv, Nikole na Prijekomu na- lazi njegova slika, jer nam prikažuje uglednoga crkvenjaka u posve mladenačkoj dobi, uz obilje- žja doktorstva. Antun Diodato (Bogdanović) rodom Lastovac, od roditelja prostijeh ribara bi predan u školu kod župnika, koji opaziv da je dijete veoma na- dareno, oposlova da proslijedi učenje u Dubrovni- ku, a amo bivši uvijek u prvijem, otpošalje ga u Rim Nadbiskup kod Propagande. Tamo se čudo iz- obrazi; jer osim obaju prava, temeljito se usa- vrši u mudroznanju i literaturi. Tamo postane kanonikom sv. Jera, a do malo nadpopom. Više se puta i veoma učeno zauzme na korist kongre- gacije naše popovske, a mnoge milosti i prosi od Urbana VIII. na dobro zavoda sv. Jera; posve popravi crkvu, koju posveti Bosanski biskup Ivan , Toma Marnavić. Mnogo toga napiše, nu ga ne- , Sreću njegova svojbina po smrti baštini mu spi- , nonista i latinski literat, što svjedoče neke pjes- , milost nadbiskupa Scotta i de Robertis, i da se | j oslobodi zadjevica otputova u Rim. Tu ga milo | privriježi stožernik Tolomei, koji ga je i poduča. , vo kako djaka, i njegovim zauzećem dostigne ka- | nonikat sv. Jera, i mjesto domaćeg nastavnika ; kod kneza Ludovisi. Videći vlada Dubrovnika — Priopćio Kalist Tadia. i kolikoj je časti i štovanju samoli papu da ga i+ , ćina Makarske, Metkovića i se, & kako svjedoči učeni Cerva, bivši strašno svevjerni i nepovjerljivi, ne dadoše nikomu zavi- riti, i tako to učeno blago bez dvojbe ima bit do i danas otišlo netragom; učeno blago kako svjedo- če neka njegova obrazložena mneoja kod popov- ske kongregacije. I on u Rimu umre i bi poko- ' pao u sv. Jerku. | Antun Righi sin Nikole i Ane Volanti rodi Dubrovniku dne 27/5 1670, od pučana. Prou- škole steče veliki glas, kako bogoslovac, ka- | mo koje se čuvaš, Mlad svećenik paze n no: * tlo! U jutro bila je svečana menuje biskupom trebinjske biskupije. Klimeat XI privoli želji dubrovčana i 16/7 1703 imenova Antuna trebiajskim biskupom. Domaći spisatelji osobito naglasuju veliku njegovu darežliivost, ko- jom je bijednike potpomagao, i osobitu vještinu ojom je znao turske age i dostojanstvenike o- mekšati. Na osobiti je način ljubio domaću koji- ževnost, i dosta je radio da sastavi riječnik ma- šega jezika. Od naporaog rada ćotivši se slab i betežan god. 1727 preda u papinske ruke bisku- pat, što i postigne; ipak ga naši ne puštiće u miru, jer iste godine bivši prazna dubrovačka sto- lica, jednoglasno bi imenovan općim namjesnikom. Bijaše bo preminuo nadbiskup Rajmund Gallani, a oporukom ostavio svoje fratrima bijelijem. Ka- pituo tome se opriječi i nastane golema parnica u Rimu, no Benedikt XIII. uvjeren o znanju i nepristranosti našega Antuna predade mu u ruke vlast, da osudi po savjesti. I on izdade osudu pro- ti kaptolu a na uhar fratrima. Zadnje svoje go- dine sprovede u molitvi i u pokori i umre kolo- voza 1734., te bi pokopan u sv. Frana u doma- ći grob. oh Vicko Ruini, sin Marina Ruina (Štete) i Ane kćeri np. Nika Bogdanoviča rogjen u Dubrovniku 30/1 1747, proučiv odlično škole, pregje u Rim, gdje je bio na glasu kako kanonista, što svjedoči i znamenito njegovo djelo posvećeno Piju VI. Bi- jaše kanonik sv. Jerka, pak dekan. Po svoj prili- ći tamo umre i bi pokopan. Gjuro sin Iva (Gjorgjić) Giurgjevića, koji se prozove po običaju ondašnjem Georgicei, rodio se | je u Dubrovniku 8/10. 1682. Drugih podataka o njemu neznamo, umre u Rima kako nadpop sv. Jerka, i ostavi obilati zavještaj da se uredi i o8- nuje zavod. (slijedi). Širom domovine. Promjene na namjesništvu. Iz Beča jav- ljaiu, da je već stalno odlučeno odijeliti civilpu od vojničke vlasti. Gosp. pl. D+ivid ostaje još malo sedmica, dok mu 'menuju nasliednike. Gosp. pl. dosadanji podpresjednici Francisci i Spevec. Sa- ! redni poslanik sretno ugovori u Genovi ogromni Pavić bio je na vlast'tu iwolbu umirovljen. Cavtat, 3 dećembra. Pr:godom opisa zavjet- ne svečanosti Bl. Gospe od Snijega spomenuli smo kako se ovdješnji starešina samostana o. Josip Matović zauzimlje i za materijalni i za moralni napredak ovog mjesta. Kroz ovo malo godina što je ovdje, mnogu ije sirotinjsku suzu otro. Ljubez- nim načinom znao je gauuti i onako darežljive duše, na milostinju, koju je ovu uložio za pobol; - šavje crkve: eno vidimo, gdje sa njegovom zaa- zetuošću ponošao put iebesa koči . lijepi .zvanik, vidimo crgvu izautra obloženu zingom, da je o- čuva od vlage; vidimo stube iz samostana do pje- vališta, a da i ne govorimo o produženju sakri- stije, o obnovi samostana, o lijepim crkvenim o- djećama, pak o nabavi zvona za našu maticu, o uregjenju matičine sakristije, a osobito o uregie- nju kapelice sv. Roka, koja nije bla na čast mje- stu. Sve je ovo on učinio, dok je zamjenjivao žup- nika, te je za to i stekao lijepu uspomenu kod ovamošnjih stanovnika. Nu eto on nas je ovijeh = dana iznenadio i novom tekovinom. Pokućao po- novno na milostiva srca mjesnih dobročinaca, te u vrlog i vrijednog kipara g. Radice naručio kip sv. Antuna, koji je u nedjelju 1..0, m. na najsve- čaniji način blagoslovljen i u procesiji, kojoj je učestvovalo sve mjesto, iz matice prenesen u cr- kvu samostana. Kip je veoma lijen. kao no ti na- pravljen od vješte ruke zaslužoog Radice. — No- sili su ga četiri mladića Antuna. Milota je pak bilo slušati propovjed našeg ljubljenog mješćaoina o. Antuna Kazilari, Riječi su mu tekle kao med — i uvjereni smo, da je svaka pala na plodno pjevana misa za do- bročince. — Mjesto je bilo okićeno sacovima, & gruvanje topova i pušaka dovelu je i onako lije- p.) svečanosti još veće veličanstvo i veselje. — Na svršetku dodati pam je, da je marom sp me- nutog 0. Matović« b:la postavljena na putu zva- nom ,Tiha“ bi. Gospa od Pompeja, a na 8 svib- nja dojduće godine bit će blaguslovljena kapela na isto mjesto, koja se već gradi po nastojanju zaslužnog o. Joza. Blagu miestu, gdje ovaki re- dovnici dogju, a dika redu, koje ovake članove odgaja. ni. Izborna kronika. Korčula. + Dr. Roko Arneri jav £0 00 Se Godi u ei dr a ule, o u proslom broju našeg lista javljeno. — Dosaajemo da će u tom izborništvu kan- e dosadašnji zastupnik g. Dr. Josip Za ffron, rac, 3. Decembra, Na 29 pr. mjeseca NEP m 18 biranih Ve Kandidiramo Dr. Gjura Ferri, k brzojavno obavijestili. Još ne posestrime općine, ali nadati ge je, odazvati našem dobrom i pravednom kojeg mi ne odstupamo, (Dr. Ferri ' ostalih općina u ovom kotaru, naime vanjskih op. Opusena, ;