&ntnu aluziju na pitanje svetojeronimskoga žavo- da, te pa crnogorsku sgitaciju. Raspravu je poslije pročitsnih osnova otvorio prof. dr Nikola Tomašić, sastavljač osnove veći- pe, a po tom i izvjestitelj adresnoga odbora, On se je osvruuo na obe adrese opozicije. Glavna mu je misao bila, da adresa koslirane opozicije nije politička adresa, nego adresa rekriminacija, a po tom da nije ozbiljna. Kad bi istinito bilo, što se u njoj govori, onda bi naš narod bio mr- tav, onda bi ee preko njega imalo preći na dnevni red; a adresa indirekte i poziva, da se preko nje- ga na dnevni red progje. Izvjestitelj je priznao osnovi adrese. predloženoj po čistoj stranci pra- va, biljeg političke adrese. U glavnom joj je uči- nio dvije opaske. Prva je, da predbacivajući U- garskoj neistinu. kao da je iz Hrvatske izvukla jednu milijardu, ne stvara ni s jedne ni s druge strane dispoziciju za prijateljstvo ; a ipak to prijatelj- stvo adresa želi. Druga je, da adresa spominje u istom redu Dalmaciiu i Crnugoru kao dijelove hr- vatske države, a to je neuputno, jer se umaniuje naše pravo glede Dalmecije, koje je i uzakonjeno, Pošto je dr. Derenčin predložio osnovu a- drese u ime koalirane opozicije, to je on i prvi bio pozvan, da ju obrazloži. Kako je osnovu bio pročitao mladenačkim žarom, tako je istom va- trom obrazložio. *Dr. Derenčin najprije je pobio ono, što je proti adresi bio rekao izvjestitelj dr. Tomašić, te, rastumačivši pojam adrese prama ustavnim načelima i praksi svih parlamentarnih država, izveo je, kako je i osnova adrese, predlo- žena po koasliranoj opoziciji, politička. Ona nije adresa rekriminacija, nego gravaminalna adresa, a to joj ne oduzima ni najmanje njezin politički biljeg. Zatim je razjasnio sadržaj osnove. Ima ih koji priznavaju vladi pravo neke ograničene im- gerencije u izbore, pošto je vlada stranka; pošto je na čelu većine. Ima ih na proti, koji poriču vladi svako pravo ingerencije, jer ona č m posta- je vladom, prestaje biti strankom. Nu nigdje joj se ne dopušta ona ipgerercija, koju vrši u Hr- vatskoj; dočim u Hrvatskoi, ma koje se stanovi- šte o ingerenciji vlade prihvatilo, vlada ne budu- ći parlamentarna vlada, ne bi smjela imati nika- kove ingerencije. Ban, imenovan na predlog ma- gjarskoga ministra, ne kandidira u nijednom ko- taru, jer misli, da se njegov položaj kao pouzda- nika magjarske vlade, neda složiti sa položajem narodnoga pouzdanika. Takav čovjek ne bi smjeo biti na čelu većine, niti bi ga ova imala trpiti. Kako stvari u Hrvatskoj stoje, izborna borba se ne vodi megju strankama, nego megju opoziciinm i oblastima. Glavni posao kotarskoga predstojnika sastoji se u tom; da kojim bilo sredstvom ra vladinooga kandidata. U tome sastoji njegova glavna zasluga. Vladin kandidat sliči robi, koja je kotarskom predstojniku povjerena na prodajv. Kadgod siromah ne može da ju rasproda, jer ro- ba ne valja, pa je onda prisiljen vratiti se k vla- di molbom: Ne mogu odoliti konkurenciji robe, koju opozicija nugja na prodaju; dajte mi bolju robu. Stanje kotarskih predstojnika i drugih či- novnika u vrijeme izbora uprav pobugjuje milo- srgje, jer im je glava smiješana Na riječi Toma- šića, koje bi značile, da bi se marod bio digao oružjem u ruci, kad bi istinito bilo, što se u a- dresi kaže, jer inače se mora smatrati kao narod mrtav, dr. Derenčin odgovara, da se narod ne mo- | ra uvijek nasilju i korupciji oprijeti mačem u ru- ci; dosta je, da se opire ustavnim sredstvima. Što je u adresi navedeno, to je strogo iatinito. Sabor ima načina da se o tom osvjedoči, birajući je on infamnim kapitalom nazivlje. Prudhon se od ostelih socijalista razlikuje t m, što su oni ne- izvedivim utopističnim svojim sistemima tražli i- nekskav red i društveno ravnotežje, dok Prud- on prisvojivši naprosto racijonalistično-idealistič- ne principe, nastojao je srušiti temelje svakom društvenom redu. Prudhon sa svim svojim abera- , cijam nije stvorio posebne škole; ideje njegove nijesu nove, pa niti ista definicija vlasništva — La propriete c est vol — 8a kojom se toliko po- nosi nije njegova. Brissot otrag 80 godina kazao je: da je vlasništvo krsgja, a vlasnik lopov; a i ostalim njegovim id više ili manje nalazi &se trega kod enciklopedista XVIII, vijeka. Prudhon .je znao svoje ideje prekriti nekim filozofskim pla- štem i eaodjesti specijoznom formom, koja lako opsjenjuie i zav nevješta motrioca Varao bi se ko bi mislio, da se je anarhi- jedine osobe ili maro- pro: e u New-Yorku, Baltimori i Bostonu. Pod njihovom u- izlaze listovi: The Anarchist; gocijalistic Review- Boston ; Nemesis u Balti. D Anarchirs u New-Yorku; 4 protu-: jed- | hista mora da , sam pod uredništvom D. La Chicagu i New-Yorku, Mo tijesno: \ jedno istražno povjerer:'vo. Bto mu prigode. ako može, neka na čelo opcsicije udari žig klevetoi- ka. Neće li to, opozicija se odriče prava imuni- teta, pa neka ju vlada tuži radi sadržaja adrese. Govornik ponavlja, da su izborne listine bile pa- tvorene; a čitav postupak upravnih obiasti samo je zloporaba uredovne vlasti, koja bi se najstrože imala kazniti. Ovo su glavne misli Derenčinova govora, koje je on široko razvio. Većina je buči- la, prigovarala i prekidala ; ali on se nije dao smesti, nego je imao uvijek svoj odgovor spreman. Bio je osobito dobro raspoložen, te se često i uzrujao; ali ta uzrujanost u velike je pomogla e- fektu govora. Zaključio je, ističući, da opozicija nije poražena, n«<go da je pače izborima njezina moć u narodu ponarasla. Poraženo je ustavno pa- čelo; & koslirana opozicija mjesto reći banu. ka- ko bi on želio: ,Ave Caesar, morituri te salu- tant!* kaže mu: ,Ave Caesar, resurrecturi te salutant!“ Kao što je to običaj bana, kad jedan govor opozicije ma sabor djeluje, on se je neposredno digao poslije dra. Derenčina, nebi li ublažio do- jam govora. Jasno je bilo, da su Derenčinovi raz- lozi bili kao šibe za šibama, pod kojim se veći- na sa svojim vogjom na čelu previjala. Ban je nastojao, da odgovori dosjetkama; ali bile su mu vrlo neslane i bez gvakoga uspjeha. Većina mu je povlagjivala, ali ona povlagjuje svemu, što on go- vori. Glavni mu je argumeaat bio, da je koslicija iznijela ovakovu adresu, jer da nema programa, pa da se glede programatične adrese nije mogla složiti. I kad bi to istinito bilo, time nebi još bi- lo pobijeno ono, što je u adresi navedeno, Ali istina nije; pa evo vam razlog, radi kojega sam vam gore naveo dvije stavke iz adrese, pošto su one izraz programa koalirane opozicije. U nas su okolnosti iznimne, pa je prama tomu koalicija i sastavila svoju adresu. Ona nije htjela da svojom adresom skupštini zastupnika imenovanih a ne biranih, udari biljeg parlamenta. Toga će se i u- pred čuvati. Ona je odlučila unapred kod svako- ga pitanja jedino markirati svoje stanovište. To je u proračunskom odboru u njezino ime učinio i dr. Banjavčić. Oo se je izjavio najodrješije pro- ti proračunu i tu izjavu obrazložio, ali izjavio ta- kogjer, da se u daljnju raspravu upuštati neće. Širom domovine. Kuna, 16 Novembra. (Neredi u uredu). U nas amo sve nekako naopako, pa ni pošta u re- du. Nered u uredu ili ured u neredu, kako Vam dre&go, a na tome zahvalit nam je našemu dično- me ,postiru“, šjor Anti, alias gosparu Aotoniju | Scurli, glasovitomu ikavskomu autonomo di Cun- | na, kako ga to nekada ,Crvena“ nazvala, Bilo i tada govora o urednom neredu, ali bilo i prošlo, | ljudi zaboravili. Pa evo o našem šjoru i po dru- : gi put. Hoće li opet u zaborav, šjor Anto? Ma i ako ste vi sada zabavljeni raznim ,prećim“ po- slovima, kao n. pr. na Orebiću, u općinskoj kuli, u kunovskoj gori it.d., to znajte, da mi ne ćemo nikako trpiti vašega nemara i nerada; mi ne ćemo nipošto trpiti, da nam listovi u poštarskom uredu zaostaju, da nam nejačka djeca rede i dijele pis- ma. Jeste li razumili? Nama su svakako važnija | naša pisma, nego li vaše ,ćezaruško-gorske“ ras- | prave, vaša stolica u općiauskom vijeću, za koju ipak regbi da su kratke vaše kalabreške noge, i | što ti ja znam za sva zanimanja, što vašoj auto- : nomaško-idiotsko-puljiškoj duši gode. Za sada -0 voliko, a možete lako dokučiti, da ćemo i mi u uns sSpppsmupESNmNEJSNPJAPRpoNaPAEDNzANREIAAAPSAIRSIPED grido degli oppressi u Chicagu; La questione 80- - ciale u New Jersey. — A niti je njihova politika , evukud jednaka. U Eogleskoj n. pr. nijesu nikada , počinih nikakav ateutat, a to da ne pobude po- i gornost. Megjusobno dopisuju, ali veoma oprezao Njihove ih novine često podučavaju, kako reba | prirediti i upotrebiti sredstva razorenja i smri), i a često je i žrtva dogovorena. Njihova je organi- i zacija različita prama ćudi, prama zemljama i pra- ma mjestima. U Fraaoceskoj je n. pr. anarhija u- žasnija; ali nije razgranjena. U Italiji i Španjol- skoj nije urodila plodovima užasnim, kao u Fran- ! ceskoj; ali u tim dvjema zemljama ima cijelih ! krajeva anarhističkih. U Franceskoj je anarhija | proizvela izoliranih fakata; u Španjolskoj i [taliji urota, koje te sjećaju na negdašnje političke uro- te tih dviju zemalja. Ta se okolnost dade možia i tim protumačiti, što u Franceskoj opstoji slo- boda sastajanja ; dok u Španjolskoj i Italiji &nar- konspirira. Ovako ili onako anar- histički svijet čeka prigodu, da uku i složuo rušiti. Proti njemu društvo hoće da se brani da se brani. U tu svrhu redarstvo radi i Poni Sana o UDAT ngresa, o mu na put stali. To je dobro; nu je li dosta? Činjenice pro- tivno dokazuju. Usprkos takovih zakona, anarhi- je zahvatio danas maha kao nikad prije. Ho- će se ozbiljuh društven:h reforma u smislu ljeba+ mnom a > i mm mn —e ma | vi, slobode i pravednosti; huće se ideala i vjere. (Svršit će 86). Krun. Tolstojewsky. SEREm= e drume diple, nroslijeđe li i nadalje u vas naredi uregjivati u €, k. poštarskom uredu. Vi nas ra- zumijete. Dakle, šjor Anto, u pamet! Neka je c. k. ured u redu, kako to ljudi i zakou hoće. Dundo Ivo. Trstenik, 6 Decembra. Jučer nekon polu- godišnjeg boravka odijelio se od pas naš kapelan, Dum Dinko Šuljaga. Njegov odlazak svak bez iz- nimke žali, a žali takogjer i ovaj nagli premje- štaj, tim više, što je i njegovim starešinam pozna- to, da nam je zbilja bilo potreba da za dulje vre- mena kod nas ostane, da uredi i popravi što je vrijeme i neamotrenost pokvarila. J/um Dinko imao je spreme i volje za to, jer on spada megju sve- ćenike po zvanju, koje i inovjerac mora da poštu- je. Ljubav za crkvu, skromnost u radu, fin u po- našanju, spravan na sve što je plemenito i dobro, sve ove kreposti upoznasmo u njemu, te je sa- svim naravno što njegov odlazak neizmjerno žali- mo. — S Bogom Dum Dinko, primi na rastanku naš srdačni pozdrav, a budi uvjeren da će se te- be za dugo ugodno sjećat tvoji bivši župljani u Trsteniku. Izbori u Istri svršeni su. Usprkos svim na- prezanj'ma Talijanaša, Hrvati su zadržali svih de- vet pregjašujih mandata. i Izborna kronika. Vrgorac, 10 Decembra. Naš kandidat vrli dr. Ferri, neznamo s kojih razloga brzojavno se je zahvalio na ponugjenoj mu kandidaturi, a po- kle Makarski primorci nosiše kao svoga kandida- ta našeg krajišnika dr. Majstrovića, a uz to i mi poznavajući ga za dobra Hrvata pravaša starog kova (njegove tekstualne riječi) nikud naravnije da smo i mi uz primorce pristali, tim više da ni- je bilo od stranaka nikakove prave izvjesnosti, već u zadnji čas, kad je bilo sve urečeno i u- tvrgieno. Vrgorski birači i oni gornjo i doljajo- makarskog primorja sačinjavaju apsolutnu većina, uslijed čega bijaše izabran zastupnikom dr. Ivan Majstrović, odvjetnik a ne kako su bili javili od- vjetnički kandidat u Spljetu. — Metkovčani gla- sovali su z& svog mje:ćinina Hermana pl Domiti- kovića političkog višeg povjerenik», a Opuzenci za g. Matu Šarića takogjer svog mješćanina biv- šeg pravaškog zastupnika. — Krajišnici su ponos- ni sa ovim izborom, a i pravedno je, da je ova čast dopala krajišnika, kad se promisli, koliko je vrgorska krajina podnijela muke i nevolje a sve radi političk:h smjerova. Naš zastupnik ne pripa- da nijednoj od pravaških frakcija ili bolje kako nam se je izjavio nema nikakove obveze ni pra- ma jednoj pi prama drugoj, dočim istina je da je tajnik hrvatskog političkog društva u Spljetu, i da je osvjedočeni hrvat pravaš. A. P. Kotor, 10 Decembra. Svršiše nam danas iz- bori dvaju zastupnika za naše vanjske općine. Svr- šili su, kako nije mogao niko predvidjeti. Do si- noć srpski birani birači nijesu bili složni. Njeki kandidirahu Bućina i Vukotića, njeki Vukotića i Nakičenovića, drugi Srzentića i Gjuranovića. Pra- vi je bio kaos izmegju njih ko nikad do sad. U to ko grom iz vedra neba puče po Kotoru glas, da je sašao sa Cetinja Lazo Tomanović vazdašnji miritelj niše Srbadije. I ne bi ste vjerovali! Od časa do časa nasta kod Srba preokret, Svi se iz- miriše i složiše da svi glasuju za Vukotića i d.ra Kueževića, 2a kog u Boki nije niko znao, ni da je na svijetu. Tako uplivom Tomanovića Srbi jed- noglasno izabraše Vukotića i Kneževića. Hrvatski birači nijesu glasovali. Ako su dakle spomenuti bli izabrani zahvaliti je jedino Cetinjskom glaso- noši Tomanoviću. Glas je da se dr. Knežević ne prima mandata. Njeki pače kažu, da je ovo sve igra naših prepredenih bizantinaca, koji su ne bi- ranjem popa Bućina, već biranjem Kneževića, htjeli lakavo postupati radi izbora zastupnika naš'h gra- dova, a osobito onog veleporezanika. Mi Vam za danas samo ovo javljamo radi kronike, pridržava- juć se opširno Vas naknadno izvijestiti, — Stigli su proglasi ,isbornog odbora“ (srpskog) koji pr: poručuju kaadidaturu dra Luke Verone, Pisso: su talijanski, hrvatski latinicom i ćirilicom. Wi- liraju potpisi uglednih bokeških lica, & na prioic mjestu potpis prota Bućina. U proglasu ne spo minje se ma pi za lijek nigdje srpstvo, Ovo a najbolji dokaz pauperizma iuaše srpsko-crnogocske stranke. Drugi put ilustrirat ćemo ovaj proglas i iznijet ćemo f.tvgratije potpisanika da ih pobliže upoznade naše šire općinstvo, Do vigjenja | Erceguovi, 4 tek. Jućer se je na ovdješnj: općini vodila žestoka borbi, za birane rs a. vanjskih općina. Borile se megju sobom dvije slran< ke. Jednu je vodio g. načelnik Gjuranović, tajnik Nakičenović i družina; drugu g. Kosto Stanišić sam ! Agitacije je bilo nemalo, navlastito sa op- ćinske strane; ali uzalud! Davna mržnja i regbi nered izmegju općinskih prestavnika smutila je o- vamo sve i uznemirila tako duhove, da su općina- ri jedva dočeksli dao, da dadu oduška svome o- gorčenju. Najviše kašu, da se je porodila ova bor- ba i otpor stoga, što g. Stanišić neda da se tro« ši općinski novac u trice i kućine, u a intere:e i sto 0: to svrhe, a da se oazi prika