da: ne znadu već ni što pišu. ,Dubrovnik“ i ,Šrp- ski Glas“ sa svojim lažnim izvješćima to najbolje | svjedoče. Nije im dosta što su onako obručili = £ i konstituirso, te je izabrao predsjednikom / zavode i ustanove, tako i uništio tek utemeljeni Franciscia, a izvjestiteljem d.ra Egersdorfe- | zavod sv. Jera, a u malo i isti kaptol. Malo pri- | g u ako nemam što, da Vas o saborskim ras- | je bo nego li je papa Pije VI. ošnovao zavod, vama izvjestim, moram Vas upozoriti na jednu avu g. bana u proračunskom odboru. Ban upi- što je istinita u vijesti, da će austrijska vla- priznati valjanost ispita, položenih na hrvat- om sveučilištu, ako hrvatska vlada zasr: je ka- tedru za predavanje austrijskoga gragjansi oga p»- upnika, odgovorio je, da mu o tomu nije ništa poznato; ali nadodao je, da se že';i austrijske lade on ne bi nikako odazvao, jer da smo mi uredili naše sveučilište prama našim potrebama, ne prama onima drugih i stranih. Naravno, da Vam ne navagjam doslovno riječi grof. Khuena, jer ih. izmegju ostaloga, niko nije n' stenografi- rao; ali da je tamo Vas u Dalmaciji i u lstriji nazvao druge i strane, to stoji. Treba li tu ko- menata? Banu su Magiari braća i te kakova bra- ča; Hrvati, koji su u Austriji, ti su mu drugi i strani. Mjesto da pozdravi vijest sa zadovoljstvom i oduševljenjem, ban kao da hoće, da stavi po- teškoća oživotvorenju jednoj od naših najprećih želja. Mjesto da se istovjetuje, kako bi bila zada- ća i dužnost hrvatskoga bana, sa težnjama hrvat- skoga naroda, te da u njihovu smislu radi on im se protivi. I odjelni predstojnik Pavić govorio je o istom predmetu, te rekao, da se mama ne do- likuje moljakati od austrijske vlade, da prizna valjanost ispita, položenih na našem sveučilištu. On je prenio pitauje na sasvim drugo polje. Go- spoda od današnje vlade zaboravljaju na narav i svrhu našega sveučilišta, koje po njihovu shvaća- nju ne smije da drugo bude no tvornica činovni- ka, adresiranih za Banovinu. U koliko sam oba- viješten, ministar pravde je rekao zastupniku Pe- riću, da se kani prizvati valjanost ispita, polože- nih na našem sveučilištu uz navedeni uvjet. Ne znam, je li zastupnik Perić točno o stvari infor- miran, te je li ministru odgovorio, da je uvjet suvišan, pošto se kod predavanja toli 0 gragjan- skom koli o kaznenom postupniku ima osobiti ob- zir na jednu i drugu austrijsku proceduru. Sada čitam, da ako se valjanost prizna, zahtijevati će se ipsk neki naknadni ispit na austrijskim sveu- čilištima. Takovo priznanje ne bi imalo smisla, jer ne znam, bi li se nešto djaka iz Dalmacije, koji bi poslije prvoga državnoga ispita, položeno- ga na ovom sveučilištu, bili voljai mastaviti na njemu nauke, kad bi imali pak položiti drugi dr- žavni ispit i ovdje i za jedan ili dva predmeta u SEBEIRREŠI kapitularci nijesu se mogli izdržavati, tako da je od gostinjca bilo opredijeljeno god. 1782, da ka- nonici porazdijele svake godine 366 škuda A jer je sve skuplje dolazilo god. 1827 opet od prihoda gostinjca bilo odregjeno za kapituo škuda 432; napokon g. 1880 konačno bi povišen njihov pri- hod za 5280 franaka. Prošloga dakle vijeka, tek je kukavno životario kapituo i gostinjac sv, Jera, sve do prve polovice istoga. Drugom polovicom krene na bolje i dopre do vrhunca papinskim bre- veom 1 avgusta t. g. Tužna i nevoljna naša do- movina, koja je najviše doprinijela da monarhija ostane i učvrsti se, od pravednih svojih želja ne dostigne niti jednu, ostane razdijeljena i kako iz- mećar tugjoj vlasti i sili. Ipak u toj nevolji, do- / zvačaj- bri Bog, podari Hrvatskoj velike duhove, ne i ugledne muževe. Sv. se Jerka spominju u oporukam svojim obilatim zavještajima Djakovački biskup Kuković, Vitezić iz Velje. Ali kako svemu narodu hrvatskomu tako i sv. Jeru glavni dobro- činitelj bi slavni naš Mecenas Presvj. Strossmayer Djakovački. On pregae svom dušom da ožive ka- pituo i gostinjac, i da osnuje zavod za mlade svećenike, uz uslove, kako sam temelji u pastir- skom listu g. 1888, da zavod bude posve odan crkvi rimskoj materi svijeh crkava, i da bude za same hrvate ili za slavjane. Bivši obaviješćen po / Matu Topoloviću od svega po tanko; zauzme se da sakupi glavnicu e bi prihodi pripadali kanoni- ku koji bi iz Hrvatske otišao u Rim. Sam podari za to 6000 kruna, grof Ožegović dade mu 2000, | a nadbiskup Haulik 8000 kruna. Urediv plaću uz- / , 12. Mitrović Leontije, grčko-istočni kapelan, iz nastoja da slavni Frano Rački pregje za kanonika tamo i to dostigne, zauzimanjem Ožegovića i Ku- ! kuljevića. God. 1857 ode Rački u Rim i nastani se kod našeg dubrovčanina Petra Mančuna. Tamo ostane tri godine dana, na veliku sreću Hrvatske, jer zasnova i sakupi materijal velikim svojim po- vjesničkim radnjama, kojim se je istakao kako učenjak prvoga reda. U Rimu ga zateče veliki | Strossmayer, te mu pogodi želji da nadogradi čet- / 16. vrti kat u gostinjac, e bi tako kanonici mogli sta- novati skupa. Iste godine 1859 Strossmsyer po- klonio je 40.000 kruna istom zavodu, ali ovim po- godbama: 1. da odabranici zavoda budu ljudi po- sve odani crkvi i sv. stolici, protkani svećeničkim duhom, rodom iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bosne, vješti hrvatskom jeziku, koji iskreno ljube > tr a. jadnog D.ra Luku Veronu i općem ga smijehu izložili sa kukavna 36 glasa, ovgje sakupljenih, na svu silu, s konca i konopca; već sad imadu smjelosti pisati (vidi ,Srpski Glas“ od 19 t. mj. br. 49), da je za spomenutog D.ra Luku Veronu glasovalo ,nezaviwno kotorsko gragjanstvo“. Da se općinstvo uvjeri koliko je u tomu istine i koji su to kotorani, koji glasovaše za srpsko-talijanaš- kog kandidata, evo tačne imenice svih tih 36 kotorana : 1. Botteri Petar, c. k. poštarski činovnik, iz Sta- roga grada, talijanaš, 2. Deberti Antun, c. k. sudbeni činovnik, otac mu iz Italije, talijanaš, 3. Demattei Tripo, c k. sudbeni činovnik, iz Dubrovnika, talijanaš. 4. Gazzari Ivan, ce. k. sudbeni činovnik, iz Sta- roga grada, talijanaš, 5. Gjurović Stefu, c. k. sudbeni savjetoik, iz Rie- na, pravosl. srbin, 6. Gligo Petar, c. k. sudbeni savjetnik, iz Bobo- višća (Brač), talijanaš, 7. Katić Frano, c. k. profesor, iz Dubrovnika, srbin katolik, 8. Kolumbarić Bogdan, c. k. sudbeni činovnik, iz Risna, slavo-autonomo, 9. Midžor Stefan, c. k. profesor, iz Paštrovića, pravosl. srbin, 10. Mikulić Aleksander, c. k. gim. pravosl. kati- heta, iz ercegnovske općine, 11. Mirković Giuro, c. k. sudbeni činovnik, iz Budve, serbo-autonomo, Paštrovića, 13. Mršulja Jovan, c. k. poštarski činovnik, iz Grblja, pravosl. srbin, 14. Nettovich D.r Leopold, c. k. profesor, pra- vosl. srbin, iz Kotora, 15. Petrović Njegoš Aleksander, c. k. profesor, prav. srbin, (odkle je, ime mu kaže), Sardelić Petar, c. k. sudbeni činovnik, iz Bla- ta (Korčula), talijanaš, Sardelić D.r Rudolf, Petrov, odvjetnički vjež- benik, iz Blata, srbin katolik, 18. Vasiljević Dušan, protopresviter, iz Ubala, 19. Vukasović Milivoj, c. k. poštarski činovnik, iz Orahovca, prav. srbin, 20. Vukotić Božidar, c. k. sudbeni vježbenik, iz Grblja, pravosl. srbin, Ćirković Tr:po, trgovac, iz Bugarske, pravosl., Wadiasch Ivan, c. k. umir. voju. inžinir, iz svoj narod. 2. da on i njegovi nasljednici imadu | pravo predložiti dvojicu kako kanonike, toli više ; * 21. jer je vojvoda Frano Sforza Cesurini za 20000 | 22, Austriji. To bi donijelo sa sobom i znatan gubi- tak vremena i dosade i troška, Možda bi uputni- je bilo nešto drugo, ako austrijska vlada misli, da nije dosta, što se kod ovdješnjih predavanja jedino uzima u obzir austrijska procedura. Poti- čem jednu misao, pa valeat quaatum valere po- test. Do pred nekoliko godina postojala je kod piizivnoga sudišta u Zadru komisija, kod koje su dalmatinski djaci mogli položiti drugi i treći dr- žavni ispit. Zašto se ta komisija me bi mogla us- postaviti, ako austrijska vlada baš misli, da treba jedan naknadni ispit? Ta bi komisija mogla vri- jediti za Istrane i Dalmatince, dočim bi se za Slovence mogla zasnovati kod okružnoga suda u Ljubljani. U istoj sjednici proračunskoga odbora, u ko- joi se je o ovom pitanju raspravljalo, odjelni pred- stojnik gosp. Pavić učinio je jednu drugu epohal- nu izjavu. Nautička škola u Bakru i pomorska a- kademija na Rijeci zasnovzune su po istoj osnovi i po istom programu. Ipak jedan zakon glasovan u Budimpešti. a za koji su takogjer glasovali i hrvatski zastupnici, ustanovljuje, da u slučaju jed- nake pismene kvalifikacije pitomci 'riječke akade- mije moraju imati prednost nad pitomcima bakar- ske nautike. Gosp. Pavić je rekao, da tim nije po- vrijegjena ravnopravnost. U slučaju bolje kvalifi- kacije pitomci bakarske nautike imaju prednost. Ako je kvalifikacija jednaka, onda valja ipak za nekoga odlučiti se, pa u tom slučaju zakon daje rednost pitomcima akademije. Nije li time povri- egjena ravnopravnost? Školu ju Bakru posjećuju Hrvati; a akademiju na Rijeci Magjari. Gosp. je Pavić sam priznao. da flrvati imaju od naravi po- ziv na more, pa ne bi li to bio razlog, da im se dade i rr nad Magjarima u slučaju jednake kvalifikacije? Izišao je drugi riječnika od kanonika Ivekovića. Tim je riječnik potpun, Bio je započeo njegov nećak prof. Broz na osnovi ukovih i Daničićevih djela. Kanonik Iveković, ko- ji je oko riječnika radio danju i noću, raširio mu je ogu. Riječnik je ovaj uprav monumentaloo , Kad riječnik akademije bude dovršen, mora- dio hrvatskoga franaka prodao svoje pravo patronata da predstavi dva kanonika kapitolu, 3. da dohotke glavnica sabranih uživaju sami kanonici koji bi bili od na- ših biskupa predloženi. I kapituo pregne da se o- dazove tolikoj dobroti i nastojanju. Presvj. Prep. Topić, kanonik Benzija, Mlinarić, Rački, g. 1860 upraviše općini molbu da se promjeni naziv ulici mješte Schiavonia u Slavonia. God. 1862 dne 14/12 kongregacija na živu želju biskupa, redovito sa- kupljena uz stožernika Petra do Silvestri Pokro- vitelja, pod predsjedanjem kaeza Lukše Gozze dubrovčanina, kanonika Gannari i Bronzia, Sindi- ka Petra Mančuna dubrovčanina, tajnika D.ra Iva Mančuna, kanonika Mlinarića, Autuna Karamasa it.d zaključi, da odregjuje od svoje strane uložut svotu rimskih škuda 1000, koja će se godinam povisiti do svote 1200 škuda, od koje svote da se odgajaju ne manje od pet djaka ili mladih svećenika u višim crkvenim naukam, a to iz bi- skupije, koje imadu na to pravo po osudi Rate; da daje u kući blizu crkve toliko prostora, koliko bi zavodu trebovalo, i zavod da se nazove sy. Ći- rila i Metoda jer baš se onda slavila tisaćljetoica svetitelja. Da stvar pak što bolje pospješe 1me- novaše osobiti odbor od kneza Gosze predsjedni- ka, kanonika Mlinarića 1 Petra Maučuna. | uprav se zavod otvori god. 1863, ali Biskupi ne bijahu zadovoljni, će uzalud kongregacija se obrati pis- meno 29/3 1864 na biskupe da bi odposlali mla- de svećenike; oni se ne odazvaše i tako se Za- vod zatvori. Istodobno je slavni Strošsm+yer ra- dio i u Hrvatskoj, da ova uzme u zaštitu svoj za- vod u Rimu, te je u Saboru g. 1561 izulo ovaj predlog: Obzirom na zavladala u italiji politička gibanja zaključio je Sabor trojedne kraljevine : $. 1. Uzeti pod svoju zaštitu zbor i kaptol sv. Jerolima u Rimu sa svom imovinom njegovvlu, g 1453 i 1589 posje- $. 2. učak tom + posebao obrazloženom predstavkom podnijeti Nj. Veličanstva s prepo- Stajer. Gradca, nijemac, 23. S Velimir, trgovac, iz Bijele, prav. srbin, 24. sta Gjuro, posjednik, iz Luštice, prav. srbin, 25. Vuletić Marko, trgovac rakijom (od 90 godi- naj crnogorac, 26. Mršulja Jovo, bez zanata, iz Grblja, pravosl. srbin, 27. Jovanović Niko, trgovac, porijeklom crnogorac, 28. = m Niko, trgovac, iz Risna, prav. srbin, 29. Mitrović Kirii, grč. 18č. monah, iz Budve, 30. s Marko, krčmar, iz Morioja, prav. srbin, 31. Milošević Marko, mesar, iz Š srbin- katolik, piljara, $2. Mijušković Ilija, postolar, iz Crne Gore, 33. Milinović Kosto, vlasnik rakijašnice, iz Mori- nja, prav. srbin, 34. Ćirković Niko, kavanar, iz Bugarske, pravosl., 35. Tušup Krsto, priv. učitelj, iz Hercegovine, prav. srbin, 36. Vukasović Dušan, knjižar iz Orahovca, pra- vosl. srbin. Još su se bili prikazali, da glasuju, ali su po zakonu bili odbivem: Gjurović Filip, vlasnik rakijašnice, iz Croe Gore, i Niković Gjuro, trgo- vac, 14 Risna, prav. srbi, — Eto ovo su ti šotorani, koji su glasovali za Dra Luku Veronu! Ovo je to ,nesavisno kotor- sko (£) gjagjanstvo | 18, slovom osamnaest c. k. i k tomu 3 pravoslavua nezavisna popa i 1 učitelj ! izmegju 36 birača srba talijanaša! Mi komeate ne ćemo praviti, već pripusštamo općiustvu, — što- vanim čitavcima, bez razlike strunaka, neka sami komente prave i sude bezobrazluk naših ,Srba“ i njihovih glasila, koji onako mogu sad pisati o našim izborima 12 € mj. Kotor, 24 Decembra. Dne 21 tek. bio je i- zabran zastupnikom naših veleporeznika naš hr- vatski kaodidat, veleučeni gosp. D.r Adam Vero- M o e orićeo siječelia, e kornom moibom da visnjom potvrd vekovićev što moi mu om za- i i većinom glasova nema stručnih riječi i izraza; se . va je nje- | konitu silu premilostivo podijelit blagoizvoli. = O A £ e V to gova vrlina bogata fruzeologija. Iveković se je po- | 1 doista predlog sa predstavkom bi predložen | mao jo 62 glasa, dočim Dr. Rude Kvekić 80. gla- služio i Stullijem. u na potvrdu iz sjednice 102 od 12 stude- sova. Borba je bila baš žestoka, kakva seamo ne Hrvatska banka imati će dne 30, | noga 1861, aii pokle je sabor u tv bio raspušten ti, Od 9 sati pr. p. do 1 sata po p. birala se o. mj. svoju prvu sjednicu, u kojoj će se konsti. | nije zaključak mogao postići zakonske moći. fo isborna izomisije, Boja sme sni dobili 00.3 gir tuirati. A : Sretno Vam mlado ljeto! (Slijedi). sa većine. Zatim je slijedio izbor zastupnika sve do blizu 6 sati u večer, Srpski klub bio je pr Povjesno paljetkovanje. I. . Izborna kronika. Kotor, 24 Decembra. Naši Sebi uprav izgu V amo, kako je silni prevrat fraucuski | biše gl.vu! Poraz, koji su doživjeli ovih € kandidat > posobao zako znoje zadušbit, I aiiar zuofe godom zadnjih izbora tako je a ajh djelovao, | Krekiću su buli protira