tauzeo, da se bori protiv sistema. Uspjeh koali- cije vidjesmo na izborim god. 1897, a dalje je o toj stvari utaman trošiti riječi. Koalicija kako je 'šametnuta, bijaše posta- la važan faktor u banovinskim odnošajima, a vla- da se toliko pobojala njezina upliva, da je napo- kon na izborim došlo do onih prizora. Bojala se i samih zastupnika, kako svjedoče ona sredstva, koja je većina u saboru upotrebila, da neovjerovi toliko od opozicijonalnih zastupnika. Ali ipak us- pjela nije. Sada se našao drugi put; naša stara hrvat- ska krepost — svadja — učinit će ono što ne mogoše ina sredstva. Protivnici sloge i zajednič- koga rada počeše, da ruju izmegju samih narod- nih zastupnika, tako te je, uz neke osobitosti, kojim se odlikuju naši ljudi, tim smutljivim fak- torima pošlo za rukom, da najprije napuntaju , ob- zoraše“ neka bace koju preuzetnu i meopreznu, kao što je to u nekih običaj, a onda je pomamio pravaše, neka reaguju, eda se dogodi smutnja. Nego uzprkos svih pokušaja, jalov uspjeh — tek jedan ili dvojica nasjedoše na lijepak ! Koalicija opstoji i njome se ima zahvaliti, što je u narodu sada nešto življi duh, ali ako ljudi, koji je sačinjaju budu više pazili na koje- kakve bedastoće, nasijedali na udicu sad većini sad nčistim“, može se lasno dogoditi, da se koalicija raspadne, t. j. da hrvatski narod predje na dnev- ni red preko svih: bilo onih koji intrigiraju, bilo pak onih, koji se puštaju onako nesmotreno za- vadjati. O načelu bismo govovili, ali je posvema su- višno: tu se radi lih o osobnim mizerijama poje- dinih opozicijonalnih ljudi, o njihovu natjecanju u pryenstvu i ništa više, poznate mane, koje su nam dosta štete pribavile. * * x Pitanje koje danas Hrvatsku vrlo zanima jeste riečko. U prošlom zasiedanju sabora sačiaja- lo je ono glavni tema svih rasprava, navlastito proračunske. A i jeste riečko pitanje po sebi od velika zamašaja za cijeli hrvatski narod, ne zato samo što je Rieka sa svojih 40.000 stanovnika drugi hrvatski grad, nego što se baš tamo — i nigdje kako tamo — pokazuje kakav su posao Hrvati napravili kad su sklapali sa Magjarim onu nagodbu, iz godine 1868. Rieka je grad izručen magjarskoj državnoj ideji sa strane Hrvata, a da bi se i kako se Magjari okorišćuju ovim privile- gijumom, to znadu najbolje oni, koji ga kušaju. Uslied novih odnošaja borba na Rieci postaje sve to znamenitija, jer se izpod vode uzgaja tu tali- janska iredentistična stranka, koja ne gleda ni reče, ni harakter, ni sredstvo samo da prodre sa svojim pritajenim zahtjevima. No ma koliko se mučili Magjari i njihovi skutonoše talijanaši, riečko pitanje neće zaspati ; Hrvati na Rieci počeše se buditi, a do osviešćene PODLISTAK. SLAVA BURIMA! Li si vedra la superbia ch' ass Che fa lo Scotto e | Inghilese folle Si, che non puč soffrir dentro a sua meta. Parad. C. XIX. 121, Kao crni po nebu oblaci, Ko orlovi za ptičicam malim, aii se oholi junaci, ie se po tugjinskim žalim, pravici ko ara vratom Da se pustim zaokuže zlatom. njihove sviesti stajati će mnogo kakav će oblik | uzeti stvari na Rieci i uobće na ci&lom primorju. »Novi List“ je u tome inaugurirao na Rie- ci politiku sloge i sabiranja sila. Ima pravo ,No- vi List“; ali ipak cijenimo, se moralo kad i kada šinuti i neke naše do ljude, koji su svojim izdajničkim — (da, uprago izdajničkim) radom mnogo skrivili, da se našetnekad toli po- nosno Primorje iskvarilo. * * * Inače nemamo što da vam drugo javimo iz Banovice, van da bi Njegova Preuzvišenost Za- grebački Nadbiskup Posilović za hrvatsku crkvu stekao neprocijenjenih zasluga, kada bi svoje sve- ćenstvo strože, puno strože držao u dišiplini i zaptu nego li to sada čini. A, vjerujte, da bi ti- me i narodna stvar nešto dobila. da "< Naši dopisi. Vrgorac, 9 Marta Dva vam se pitanja nameću: ili će se op- ćina raspustiti pa njome da upravlja vladin po- vjerenik, ili će se pak o nepismenih i nesposob- nih što izostaju do danas od optužbe sastaviti no- vo upraviteljstvo, na čelo kojeg bi se postavilo jednog, ako ne posvema slična, a ono svakako gospara po kojemu će se vršiti sve i svaka, ka- ko je bio faktotum tajnik-blagajnik Kukulj koji čami u tamnici. Od njih 7 te su u upraviteljstvu bili, 5 ih je i ako puštenih iz istražnog zatvora sve udilj po optužbom kao sukrivci, i kao takovi, uprav- ljači nijesu već jedino pred Državnim Odvjetniš- tvom. Dakle upraviteljstvo koje ima sastojati u- jedno s načelnikom od 7 članova, ne sastojati ne- go od dvojice, biće valjda kod svih slučajeva ne- zakonito, izim po narodnjačkom erom, te im je samo do jednog cilja: uzdržat se na vladavini bez obzira na pravo i istinu. — Ako Visoka Vlada možda čeka rezultat rasprave, u svakom dobrom smislu nije umjestan, jer i same pristaše današ- nje općine a snjima i famozno , Jedinstvo“ priz- naju da za same dvie zadnje godine 7540 for. netragom je pošlo. Netragom poći, kad kažu oni te bi imali znati, što to znači, nego blagim izra- zom, nesposobni zadaće koju im je tobože narod povjerio. Da nam se zeprigovori, nečemo se upu- štati u potankosti što se je hvalevrijedno Držav- no Odvjetništvo zauzelo, ali svakako jedno samo o sebe izbija, a to je, da su neurednosti bile ; kolike i kakove, ni to ne čemo kazati, ele bile su, a kad su bile, zašto ih za u buduće ne spri- ječiti i po tome općinu raspustiti te povjerenika postaviti? Kuća se zapalila pak pustit je biva i nadalje goriti a nespriječiti vatru ? Ili napokon Vr- gorska krajina nije u području kraljevine Dalma- cije pa za nju ne vrijede isto ustanove kao za općinu Makarsku, Omišku itd. A. P. Sa Pelješca, na Grgurovo. Više puta dogodi se na svijetu stvari što su zagonetka, nikako čovjek ne muže se snaći da ih riješi, megju takove spada pošta u nas na Pelješ- cu. Najprije raspored poštarskih ureda nije još u redu, a evo zašto. Općina Janjina ima tri poštar- O kraljice ponosna, ohbula, Nedovidnog okeana divo, Zašto brata hoćeš vigjet g la, Megj timore što se posakrivo, I gdje no je znojem svoga čela, Blaga, ljučtvu otvorio vrela. Zazor tebi snažnoj i velikoj U gnjjezdašce, zmije umećati, Zaxor tebi moćnoj, glasovitoj Radne ljude besmiljeno klati; Svoje brani u tugje me diraj 1 proklestvo nada glavom snivaj. Zar je lavu slava ponosita, Ako jagoje šapami udavi ? Zar će jena A biti sita, Ako piei li golubicu sgojavi ? Do li pred svjetom ćeš čisto, Nepravedna nazvati se isto. Ti joj kaži vilo P Ki ska ureda, a predstoji namještaj i četvrtog u Čr- nojgori iste općine. Nemamo nista proti, dapaće je to pohvalno, jer će tako uredba biti potpuna u onoj općini. Ali nam je zagonetno zašto u op- ćini Kunovskoj koja broji stanovnika malom raz- likom koliko i Janjinska, ima trgovine itd., pak još nema već samo jedan poštarski ured? Samo se nameće, bilo bi pravedno da se i ovdi nešto ure i. Glede primanja pošta e bih rekao, da je ne- ko izmudrivo kako ćemo je docnije primat, jer kad primiš pismo iz Zadra, Spljeta, Dubrovnika pak 1 iz Korčule u našem kotaru četvrti dan, ka- ko iz Beča, a kad vidiš gdje parobrodi oko po- luotoka neprestano dime, stvar je u neku ruku smiješna. Ne zahtjevamo da se nami osobita paž- nja posveti, ali moramo napomenut, da ako se gradovima nastoji udovoljit, lijepo je, ali smo i mi na selu podvrženi svima državnim dužnostima ka- ko i gospoda u gradu, s toga i na nas imalo bi se imat obzira, tim više što u nas uredba pošte ne zahtjeva bogzna kakvih poteškoća, samo malo pomnje i neznatnih promjena, pak bi se maogo popravilo. Na primjer — Cesarov parobrod što polazi iz Gruža u ponedjelnik u 7% u jutru ma- lo časova prije dolaska parobroda brze pruge Rieka-Kotor B. — da polazi u 8 mogo bi preu- zet poštu ovoga, te mi onu poštu i sva mjesta do Stona primiti isti dan, a tako primamo u sri- jedu. — Cesarov parobrod od Gruža obično čeka dolazak onog iz Metkovica, moglo bi se dakle u- redit da mi primamo gornju poštu i isto paro- brod povratit se u Metković prije polaska vlaka. Kad bi pak Lloydov parobrod trgovine Trst-Kotor B, pričekao nekoliko ura u Gružu » Wurbranda“, mogla bi pošta ovega biti primljena isti dan u Mljetu, Pelješcu, Korčuli, Veloj-Luci, Blatu, Visu Komiži. Evo samo sa ovom neznatnom promje- nom — a da drugo ne spominjemo — mnogo bi se poboljšao saobraćaj za poštu i putnike, pak se nadamo da će ovoj pravednoj želji biti udovoljeno. Trgovci. Dubrovnik, 15 Marta. U dubrovačkoj matici propovijeda ove ko- rizme talijanski, po davnom običaju, O. Gajtan Tomba kapučin iz Calerosa. Opće je mnijenje do sada, da tako valjana propovijedaoca od davna Dubrovnik nije imao. Svak se divi njegovoj rje- čitosti, učenosti i ostalim svojstvima, koje treba da rese evangjelskog govornika. Samo... proslih da- na oćutila se uvrijegjena talijanska irredenta ovdi nastanjena, jer je valjani propovijedaoc, ju dušmane katoličke crkve uiknio : Eroe di Ca. prera. Uzrujana je nadasve njegova nevinost, te prijeti svega i svaćesa fratru. Pie proti pjemu u talijanskom organu , Dalmati“, te uz ostalo či- ni propagandu da talijanska irredenta ne bude prisustvovit njegovu propovijedanju. Dubrovački katolici, pa koje narodnosti bili, pozivlju na red njegovu nevinost, te ga mole da drži jezik za zubima; cijeli Dubrovnik već je do grla sit nje- gova na glasu prdoklačenja. Inačije biće usiljeni, javno opomenut ga za one rjećetine, što ih se u- sudio javno izrijeti proti redovniku propovijeda- ocu, koji, da letimice javimo, ne pristoje ni usti- ma kakvagod fakina; dočim ovdi sada mu nado- daju, kako svaki katolik, bio hrvat ili talijanac, uvidi nell' Eroe di Cagrera ne drugo neg najbru- talnijega i najtrivijalnijega dušmanina katoličke crkve. Ovoliko za sada. U kom srce za slobodom jada, Tog oluja mikad ne obori, o je granit, litica sred mora, Bog ga štiti i rodna mu gora. Kronje klone, al mu slava nije Nit uvehla, niti malaksala Slobode se jošte Još iz src4 hrabrost ne is Još će Buri lice osvjetlati, Borit će se, hoće nadvladati, Nek slobodno, a od straha sviti a eu] zatoče ga svetu, a diku će njemu on biti, Na diku će c' jelom bi'jetat svjetu, I ,Gran Corso“ tamo dovršio Jer junaštvom sv'jet je ustravio. Srce Bursko dokle kucat bude, Transvala će slobodu štititi, Da se ljudi i krste i čude ti, Jer Bug isti zapovjeda tu Od nepravde 8000 bosa ra Slava vami junačke desnice, a va vami zvljezde Nek dušmani sa hrpe dokod Vaše grude ljubav će ih klati, Bio: a Bog će vami dati, u iča silenika, Desnica ti od mazije b: Tebe prati sreća sa Štitom svojim sreća te ovila,