tauzeo, da se bori protiv sistema. Uspjeh koali-
cije vidjesmo na izborim god. 1897, a dalje je o
toj stvari utaman trošiti riječi.

Koalicija kako je 'šametnuta, bijaše posta-
la važan faktor u banovinskim odnošajima, a vla-
da se toliko pobojala njezina upliva, da je napo-
kon na izborim došlo do onih prizora. Bojala se
i samih zastupnika, kako svjedoče ona sredstva,
koja je većina u saboru upotrebila, da neovjerovi
toliko od opozicijonalnih zastupnika. Ali ipak us-
pjela nije.

Sada se našao drugi put; naša stara hrvat-
ska krepost — svadja — učinit će ono što ne
mogoše ina sredstva. Protivnici sloge i zajednič-
koga rada počeše, da ruju izmegju samih narod-
nih zastupnika, tako te je, uz neke osobitosti,
kojim se odlikuju naši ljudi, tim smutljivim fak-
torima pošlo za rukom, da najprije napuntaju , ob-
zoraše“ neka bace koju preuzetnu i meopreznu,
kao što je to u nekih običaj, a onda je pomamio
pravaše, neka reaguju, eda se dogodi smutnja.
Nego uzprkos svih pokušaja, jalov uspjeh — tek
jedan ili dvojica nasjedoše na lijepak !

Koalicija opstoji i njome se ima zahvaliti,
što je u narodu sada nešto življi duh, ali ako
ljudi, koji je sačinjaju budu više pazili na koje-
kakve bedastoće, nasijedali na udicu sad većini sad
nčistim“, može se lasno dogoditi, da se koalicija
raspadne, t. j. da hrvatski narod predje na dnev-
ni red preko svih: bilo onih koji intrigiraju, bilo
pak onih, koji se puštaju onako nesmotreno za-
vadjati.

O načelu bismo govovili, ali je posvema su-
višno: tu se radi lih o osobnim mizerijama poje-
dinih opozicijonalnih ljudi, o njihovu natjecanju
u pryenstvu i ništa više, poznate mane, koje su
nam dosta štete pribavile.

* *
x

Pitanje koje danas Hrvatsku vrlo zanima
jeste riečko. U prošlom zasiedanju sabora sačiaja-
lo je ono glavni tema svih rasprava, navlastito
proračunske. A i jeste riečko pitanje po sebi od
velika zamašaja za cijeli hrvatski narod, ne zato
samo što je Rieka sa svojih 40.000 stanovnika
drugi hrvatski grad, nego što se baš tamo — i
nigdje kako tamo — pokazuje kakav su posao
Hrvati napravili kad su sklapali sa Magjarim onu
nagodbu, iz godine 1868. Rieka je grad izručen
magjarskoj državnoj ideji sa strane Hrvata, a da
bi se i kako se Magjari okorišćuju ovim privile-
gijumom, to znadu najbolje oni, koji ga kušaju.
Uslied novih odnošaja borba na Rieci postaje sve
to znamenitija, jer se izpod vode uzgaja tu tali-
janska iredentistična stranka, koja ne gleda ni
reče, ni harakter, ni sredstvo samo da prodre sa
svojim pritajenim zahtjevima.

No ma koliko se mučili Magjari i njihovi
skutonoše talijanaši, riečko pitanje neće zaspati ;
Hrvati na Rieci počeše se buditi, a do osviešćene

PODLISTAK.

SLAVA BURIMA!

Li si vedra la superbia ch' ass

Che fa lo Scotto e | Inghilese folle

Si, che non puč soffrir dentro a sua meta.
Parad. C. XIX. 121,

 

Kao crni po nebu oblaci,
Ko orlovi za ptičicam malim,
aii se oholi junaci,
ie se po tugjinskim žalim,
pravici ko ara vratom
Da se pustim zaokuže zlatom.

 

njihove sviesti stajati će mnogo kakav će oblik

| uzeti stvari na Rieci i uobće na ci&lom primorju.

»Novi List“ je u tome inaugurirao na Rie-
ci politiku sloge i sabiranja sila. Ima pravo ,No-
vi List“; ali ipak cijenimo, se moralo kad
i kada šinuti i neke naše do ljude, koji su
svojim izdajničkim — (da, uprago izdajničkim)
radom mnogo skrivili, da se našetnekad toli po-
nosno Primorje iskvarilo.

* *
*

Inače nemamo što da vam drugo javimo iz
Banovice, van da bi Njegova Preuzvišenost Za-
grebački Nadbiskup Posilović za hrvatsku crkvu
stekao neprocijenjenih zasluga, kada bi svoje sve-
ćenstvo strože, puno strože držao u dišiplini i
zaptu nego li to sada čini. A, vjerujte, da bi ti-
me i narodna stvar nešto dobila.

 

da "<
Naši dopisi.
Vrgorac, 9 Marta

Dva vam se pitanja nameću: ili će se op-
ćina raspustiti pa njome da upravlja vladin po-
vjerenik, ili će se pak o nepismenih i nesposob-
nih što izostaju do danas od optužbe sastaviti no-
vo upraviteljstvo, na čelo kojeg bi se postavilo
jednog, ako ne posvema slična, a ono svakako
gospara po kojemu će se vršiti sve i svaka, ka-
ko je bio faktotum tajnik-blagajnik Kukulj koji
čami u tamnici.

Od njih 7 te su u upraviteljstvu bili, 5 ih
je i ako puštenih iz istražnog zatvora sve udilj
po optužbom kao sukrivci, i kao takovi, uprav-
ljači nijesu već jedino pred Državnim Odvjetniš-
tvom. Dakle upraviteljstvo koje ima sastojati u-
jedno s načelnikom od 7 članova, ne sastojati ne-
go od dvojice, biće valjda kod svih slučajeva ne-
zakonito, izim po narodnjačkom erom, te im je
samo do jednog cilja: uzdržat se na vladavini bez
obzira na pravo i istinu. — Ako Visoka Vlada
možda čeka rezultat rasprave, u svakom dobrom
smislu nije umjestan, jer i same pristaše današ-
nje općine a snjima i famozno , Jedinstvo“ priz-
naju da za same dvie zadnje godine 7540 for.
netragom je pošlo. Netragom poći, kad kažu oni
te bi imali znati, što to znači, nego blagim izra-
zom, nesposobni zadaće koju im je tobože narod
povjerio. Da nam se zeprigovori, nečemo se upu-
štati u potankosti što se je hvalevrijedno Držav-
no Odvjetništvo zauzelo, ali svakako jedno samo
o sebe izbija, a to je, da su neurednosti bile ;
kolike i kakove, ni to ne čemo kazati, ele bile
su, a kad su bile, zašto ih za u buduće ne spri-
ječiti i po tome općinu raspustiti te povjerenika
postaviti? Kuća se zapalila pak pustit je biva i
nadalje goriti a nespriječiti vatru ? Ili napokon Vr-
gorska krajina nije u području kraljevine Dalma-
cije pa za nju ne vrijede isto ustanove kao za
općinu Makarsku, Omišku itd. A. P.

Sa Pelješca, na Grgurovo.

Više puta dogodi se na svijetu stvari što su
zagonetka, nikako čovjek ne muže se snaći da ih
riješi, megju takove spada pošta u nas na Pelješ-
cu. Najprije raspored poštarskih ureda nije još u
redu, a evo zašto. Općina Janjina ima tri poštar-

O kraljice ponosna, ohbula,
Nedovidnog okeana divo,
Zašto brata hoćeš vigjet g la,
Megj timore što se posakrivo,
I gdje no je znojem svoga čela,
Blaga, ljučtvu otvorio vrela.
Zazor tebi snažnoj i velikoj
U gnjjezdašce, zmije umećati,
Zaxor tebi moćnoj, glasovitoj
Radne ljude besmiljeno klati;
Svoje brani u tugje me diraj
1 proklestvo nada glavom snivaj.
Zar je lavu slava ponosita,
Ako jagoje šapami udavi ?
Zar će jena A biti sita,
Ako piei li golubicu sgojavi ?
Do li pred svjetom ćeš čisto,
Nepravedna nazvati se isto.
Ti joj kaži vilo
P Ki

 

ska ureda, a predstoji namještaj i četvrtog u Čr-
nojgori iste općine. Nemamo nista proti, dapaće
je to pohvalno, jer će tako uredba biti potpuna
u onoj općini. Ali nam je zagonetno zašto u op-
ćini Kunovskoj koja broji stanovnika malom raz-
likom koliko i Janjinska, ima trgovine itd., pak
još nema već samo jedan poštarski ured? Samo se
nameće, bilo bi pravedno da se i ovdi nešto ure i.

Glede primanja pošta e bih rekao, da je ne-
ko izmudrivo kako ćemo je docnije primat, jer
kad primiš pismo iz Zadra, Spljeta, Dubrovnika
pak 1 iz Korčule u našem kotaru četvrti dan, ka-
ko iz Beča, a kad vidiš gdje parobrodi oko po-
luotoka neprestano dime, stvar je u neku ruku
smiješna. Ne zahtjevamo da se nami osobita paž-
nja posveti, ali moramo napomenut, da ako se
gradovima nastoji udovoljit, lijepo je, ali smo i mi
na selu podvrženi svima državnim dužnostima ka-
ko i gospoda u gradu, s toga i na nas imalo bi
se imat obzira, tim više što u nas uredba pošte
ne zahtjeva bogzna kakvih poteškoća, samo malo
pomnje i neznatnih promjena, pak bi se maogo
popravilo. Na primjer — Cesarov parobrod što
polazi iz Gruža u ponedjelnik u 7% u jutru ma-
lo časova prije dolaska parobroda brze pruge
Rieka-Kotor B. — da polazi u 8 mogo bi preu-
zet poštu ovoga, te mi onu poštu i sva mjesta
do Stona primiti isti dan, a tako primamo u sri-
jedu. — Cesarov parobrod od Gruža obično čeka
dolazak onog iz Metkovica, moglo bi se dakle u-
redit da mi primamo gornju poštu i isto paro-
brod povratit se u Metković prije polaska vlaka.
Kad bi pak Lloydov parobrod trgovine Trst-Kotor
B, pričekao nekoliko ura u Gružu » Wurbranda“,
mogla bi pošta ovega biti primljena isti dan u
Mljetu, Pelješcu, Korčuli, Veloj-Luci, Blatu, Visu
Komiži. Evo samo sa ovom neznatnom promje-
nom — a da drugo ne spominjemo — mnogo bi
se poboljšao saobraćaj za poštu i putnike, pak se
nadamo da će ovoj pravednoj želji biti udovoljeno.

Trgovci.

Dubrovnik, 15 Marta.

U dubrovačkoj matici propovijeda ove ko-
rizme talijanski, po davnom običaju, O. Gajtan
Tomba kapučin iz Calerosa. Opće je mnijenje do
sada, da tako valjana propovijedaoca od davna
Dubrovnik nije imao. Svak se divi njegovoj rje-
čitosti, učenosti i ostalim svojstvima, koje treba da
rese evangjelskog govornika. Samo... proslih da-
na oćutila se uvrijegjena talijanska irredenta ovdi
nastanjena, jer je valjani propovijedaoc, ju
dušmane katoličke crkve uiknio : Eroe di Ca.
prera. Uzrujana je nadasve njegova nevinost, te
prijeti svega i svaćesa fratru. Pie proti pjemu
u talijanskom organu , Dalmati“, te uz ostalo či-
ni propagandu da talijanska irredenta ne bude
prisustvovit njegovu propovijedanju. Dubrovački
katolici, pa koje narodnosti bili, pozivlju na red
njegovu nevinost, te ga mole da drži jezik za
zubima; cijeli Dubrovnik već je do grla sit nje-
gova na glasu prdoklačenja. Inačije biće usiljeni,
javno opomenut ga za one rjećetine, što ih se u-
sudio javno izrijeti proti redovniku propovijeda-
ocu, koji, da letimice javimo, ne pristoje ni usti-
ma kakvagod fakina; dočim ovdi sada mu nado-
daju, kako svaki katolik, bio hrvat ili talijanac,
uvidi nell' Eroe di Cagrera ne drugo neg najbru-
talnijega i najtrivijalnijega dušmanina katoličke
crkve. Ovoliko za sada.

 

U kom srce za slobodom jada,
Tog oluja mikad ne obori,
o je granit, litica sred mora,
Bog ga štiti i rodna mu gora.
Kronje klone, al mu slava nije
Nit uvehla, niti malaksala
Slobode se jošte
Još iz src4 hrabrost ne is
Još će Buri lice osvjetlati,
Borit će se, hoće nadvladati,
Nek slobodno, a od straha sviti
a eu] zatoče ga svetu,
a diku će njemu on biti,
Na diku će c' jelom bi'jetat svjetu,
I ,Gran Corso“ tamo dovršio
Jer junaštvom sv'jet je ustravio.
Srce Bursko dokle kucat bude,
Transvala će slobodu štititi,
Da se ljudi i krste i čude

ti,

Jer Bug isti zapovjeda tu

Od nepravde 8000 bosa ra
Slava vami junačke desnice,
a

va vami zvljezde
Nek dušmani sa hrpe dokod

Vaše grude ljubav će ih klati,
Bio: a Bog će vami dati,

u iča silenika,

Desnica ti od mazije b:
Tebe prati sreća sa
Štitom svojim sreća te ovila,