i a Zar A a ti LA O Red RI ŠD Da arak U DUBROVNIKU "7 Aprila 1900. List izlazi svake subote kroz cijelu godinu. Cijena je listu unaprijeda u Otprav- ništvu lista: na godinu kruna 9, na po godine 450 kruva, za Dubrovnik sa donašanjem u kuću s sa Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom: na godinu 10 kru- na, na po godine 5 kruv4, sa inosemstvo 9 kruni i poštarski troškovi. Pojedini broj stoji 20 hel. sto polugodište. laćaju se upravi Crvene Hrvatske“ u Dubrovnika, gdje su f Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. više pote takaJa Po pogodi i move notrankirane no prima ni uredništvo ni uprava “ Netstema i ogni s ; o A i roeetpiata mine, smatra se da je predbrojen | sa pola- se 20 hel. po retku, a oglasi koji se Drugi Kongres Austrijskijeh Balnaeologdi u Dubrovniku. I. Sjednica. Prvi kongres avatrijskijeh Balneolog& držao se je prošle godine u Beču; drugi na 31 p. m. u našem gradu. U dvornici vojničkog ,Kazina“ sa- kupi se na 9 ur4 u jutro preko 70 gosti sa svi- jeh strana monarhije. Osim dalmatinskijeh liječni- ka, to sve bijahu balnevlozi iz manje ili više gla- sovitijeh lječilišta. Gleichenberg bio je zastupan od Dr & : Konigsberg, Madirazza, Rauch. Marienbad od Dr.4a Kisch (izostao radi nesreće te mu se u obitelji zgodila, ali čija je prelekcija bila na kon- gresu pročitana) i Lowy. Baden (kod Beča) od Dra. Wettendorfer, Karisbad od Dra Nagler i Kugler. Karlsbrunn od Dra Wiesner. Reichenau od Dra Adler. Aussee od Dra Favargć. Levico od Dra Steiner. Alland od Dra v. Weismayr. (Alland je glasovito tuberkulozno lječilište). Sziliacs od Dra Griinwald. Deutsch- Altenburg od Dra Greis- sing Toplits-Schinau od Dra Popper. Kalten-Lei- denberg od Prof. Winternitz. Učesnici kongresa bijahu nadalje slijedeći liječnici: Thomas, Bittner, Samueli, Schmidl, Blau, Kohn, Freiss, Gliicks- mann, Matzenauer, Farkitsch, Hladny, Silbermark, Molullo, Halbann, Bum, Jos. Schwarz, Hoisel, Preindisberger, Libel, Ziffer, Degrć, Art Schenk, Wich, prof. Clar i Docenti: Strasser, Kutby, 0. v. Weiss, Ullmann, S Klein. Iz susjedne Bosne i Hercegovine dogjoše slijedeći liječnici : Kobler, Gliick, Duller, Fischer, Griivfeld, v. Coltelli — suviše nadzornik Pojmann. Iz Dalmacije: Dr.i Iva- nić, Gjivanović, Luxardo, Karaman, Beroš, Konig, Horowitz, osim gradskih liječnika. — Iz Miiache- na: Ziemssen. — Iz Dalmacije, kako vidite, raz- mjerno vrlo malo. Prof. Wiuternitz malašan a okrugli staračac, simpatičan u licu & još simpatičniji u govoru — kano presjednik saveza balneologa, otvori sjedni- cu pozdravnijem govorom. ,Prijedmet, kojijem ćemo se baviti — reče — opseže balneologiju, hidrologiju, hidroterapiju i klimatologiju. To je dojsto maleni Mikrokozmos, koji obuhvaća ne sa- mo svu medićinu, već je u svezi sa svijem gra- nama znanosti..... Dogjosmo ovdje ne samo da učimo, već i da se naučimo, da raspravljamo ne samo o znanstvenijem prijedmetima, već i 0 na- cjonalnijem-jekonomičnijem i da povećamo napre- dak lječilišta... Zahvaljujem gradu Dubrovniku — ovom biseru austrijske Krune, čija je historič- na harakteristika podjeljivati u svakoj prigodi svoju zaštitu i gostoprimstvo — na srdačnom do- čeku.“ Na ove se riječi digne prvi općinski pri- sjednik, grof. Kaboga, i izreče hrvatski slijedeći govor: Velecijenjena Gospodo | U otautstvu načelnika čast je mene zapala da na ime grada Dubrovnika pozdravim ovaj slav- ni učenjački Zbor. Ponajprvo zafaljujem Vam, gdje ste se za držanje Vašeg znanstvenog sastanka ajetili njega, sad malenog grada, ali znamenitog radi uloge što je njekad igrao u svjetskoj povjesti, kad je za Mlecima na Andriji bio prvi. Nego to je bilo! Pa za to Vama, sada kad dolazite iz veliki- jeb kulturnijeh središta na ove skromne obale, mi nemamo da prikažemo nego ono što nam vjekovi kroz nezgode ostaviše : čar prirode i utjehu historije. Vi imate pred Vama naše blago nebo i na- še sinje more, na koje ćete &vrnut vašu pozornost kao zdravstveni strukovnjaci. A što se historije tiče, sjetiću Vas samo da se nalazite u Zavičaju velikog Baljivija, učenjaka svjetskog glasa, profe- sora anatomije na Rimskom Arhigimnaziju, člena Kraljevskog Eogleškog zdrastvenog Društva i nje- mačkog Kolegija u Avgusti. A sada, dok Vas u ime cijelog Dubrovačkog gragjanstva pozdravljam i ,dobri došli!“ kličem, želim da Vaš sastanak Vašoj struci i našem gra- du koristi, pa da udovoljim općenitoj požudi, po- zivljem Vas, da svi skupa damo izraza čuvstvima odanosti prama našem viteškom Vladaru, Njego- vom Veličanstvu Caru i Kralju Franu Josipu Pr- vomu, sa trokratnim: Živio! Živio! Živio! Iza govora pročita grof Kaboga telegram, stignuo iz Zadra od dubrovačkog načelnika: ,Ple- meniti gospodine grofe. — Duboko žaleć, da za- stupnička dužnost otimlje mi čast, da osobno poz- dravim u ovom svečanom času slavnu balneološku skupštinu, molim da istoj izrazite vruću nadu, što u srcu gojim, da ovaj posjet biće koristan znano- sti uopće, a dobrobiti i napretku našog milog za- vičaja po napose. — Pero Čingria, načelnik du- brovački“. Govor i telegram bi popraćen od skupštine burnijem pljeskanjem. Prof. Winternitz prihvati opet riječ i zahvali u ime saveza vladi. Sad usta- ne g. Dr. Ivanić, i izreče, u ime vlade, ma odgo- vor kratku besjedu na njemačkom jeziku. Za ovi- jem pregje presjednik na izbor biroa. Jednoglasno bjehu izabrani počasuijem presjednicima: Dr. I- vanić, Dr. Wendzilowicz (dubrovački fizikus) i Dr, Kobler (direktor sarajevske bonice); potpresjedni- kom ostade dojakošnji potpresjednik saveza Doce- nat Dr. S. Klein, a tajnikom dojakošnji goneralni sekretar Dr. Wettendorfer. Novo izabrano upra- viteljstvo pročita naj prije stigle telegrame: 1) od Dra Liebreich-a, presjednika njemačkog balneolo- škog društva; 2) od Dra J. Kroner-a, blagajnika saveza austr. balneologa; 3) od dvorskog navjet- nika Dra. Nothaagel-a, universitatskog profesura. 4) Od prof. Kisch-a; 5) i od Dra Brunnera iz Nervi. I sad se pregje na prelekcije. Prva tačka bješe studija prof. Kisch-a o ,fizičao-dijetetskoj terapiji pretiline.“ U izočju auktorovom pročita je tajnik Dr. Wettendorfer. Druga tačka, studija o istom prijedmetu, bješe sastavak Docenta Stras- ser-a. Ova je trajala %, ure, & izazvala je burno pljeskanje i opće zadovoljstvo, radi krasnog s18- tava. dubine misli i novosti podataka, Dr. Bum pročita svoj izvještaj o istom prijedmetu, popra- ćen odobrenjem i pljeskanjem. Za ovijem čitanji- ma slijedila je vrlo živahna rasprava, u koju su učestvovali prof. Winternits, Doc. Kuthy, Dr. Schenk, Weisz, Samueli, Strasser i Bum. Doc. ji je tobože bio iznašao način, kako možemo na volju dobivati muške ili ženske djece — prepo- ruči u diabetes, kano nješto originalno, Milch kur, na što mu Strasser ironično i duhovito odgovori, da se za to liječenje mlijekom znalo već za Ma- tuzalemovijeh doba i da se to liječenje već odav- na sasvijem zapustilo. Diskusija bješe poprimila u ovaj čas po nješto agresivni i satirični ton, no potpresjednik učini joj kraj, podijelivši riječ prof. Clar-u. Predavanje ovog simpatičnog kongresiste bješe za nas Dalmatince osobito interesantno. Na- slov je glasio: ,O klimi i indikacijama austrijs- kog Primorja.“ Prof. Clar istaknuo je analogiju megju obalam Italije i Francuske sa obalom dal- matinskom. Megju objema razmjer je topline isti, a i isoterme su iste. Najvrući predjel Primorja nijesu ni Istra ni obala dalmatinska, nego dalma- tinski otoci. Obala dalmatinska pak vruća je zimi nego Opatija ; Hvar i Vis vrući su nego Split, biva nego kopno. U pogledu vjetrova ima tako- gjer analogije megju talijanskom i dalmatinskom obalom: i na ligurskoj i na dalmatinskoj puše bu- ra. Ali u ljetnje doba nema analogije u toplini ji ljeti hladnije nego u Talj. Zimi ima u maciji malo oluja; jeseni ima ih više. Što se tiče gju Trogirom i Splitom jali zemlja nazvana ,sette castelli“ — sedam kašćela — osobito j Mai» nito mjesto i vrlo prikladno za ,Curort,* Ali su još znamenitiji otoci, koji sudo sada bili vrlo zapušteni i na koje se, rijet bi, nije nikad mis- lilo, premda se uprav od njih imalo počet. (To su vlašte riječi prof. Clara.) Prvi su megju otocima : Hvar i Vis. A navlaš Vis; ovaj, u svom jušnom- istočnom kraju, u okolici Komiže, pruža vrlo li- jepo i vrlo zgodno mjesto ga lječilište, — Du- brovnik se nahodi u vrlo povoljnom klimatičnom položaju. Što se tiče vjetrova, šilok je vrlo čest, ali je bura rijedka i slaba. Lapad je pak najpri- kladnije mjesto za ljećilište u okolici dubrovač- koj, jer je od šiloka zaštićeno. Kad bi se imalo u Dubrovniku kakav lječilišni zavod podignuti, njegovo bi mjesto u Lapadu bilo. — U pogledu topline Kotor stoji za Visom. ,Puota d' Ostro“ nije toliko vruća koliko Vis. Boka ima samo jed- Dalmacija moše služit kano