cima vlada. Bolesni srcem mogu se takogjer slati na dalmatinsku obalu. Jednako i oni koji pate a- tonijom ožičice (Magen) ili crijeva, jer su za njih propisane morske kupelji i morski vazduh Ner- vozni doduše ne mogu podnijeti struju šiloka ; ali bi se ipak moglo u Dalmaciju slati one te pate više depresivnom nervozitati Burnijem, dugijem i spontanijem pljeskanjem zahvali se skupština prof. Clar-u. Potpresjednik zahvali mu na pose, u ime kongresa, vručijem ri- ječima na lijepom predavanju, koje bješe punctum saliens i u pogledu aktualnosti i u pogledu mara. Mi s naše strane nadodajemo, da Dalmacija ne može no ostati harna jednome strancu, koji ju je takom simpatijom i tako pažljivo proučio i pje- zina svojstva i ljepote javno istakuuo. Na raspravu, te je slijedila, prijavi se Dr. Horovitz. On iznese njekoliko fotografija otoka Raba, preporučujuć živo kongresu ovaj otok, je- dan od najljepših — reče — u svoj Dalmaciji, jer obiluje velikijem i gustijem šumama, a ima okolo 300 maravnijeh izvora. Misli da će se i za taj otok štogod učinit, osobito otkad ga posjeća grof Harrach, koji se za nj interesuje. Sada počne svoje predavanje Dr. Wendzilo- wits, kotarski liječnik dubrovački. Naslov: ,Du- brovnik kao klimatička zimska stanica i morsko kupatilo.“ Iz lijepog govora g. D.ra Wendzilowit- sa — jednako lijepo sastavljena kano i lijepo iz- rečena — izvadićemo ovaj ustrižak, koji nam ka- zuje Dubrovnik sa zdravstvenog gledišta : nZdrastvene prilike u Dubrovniku su izvrsne. U Dubrovniku ima 7200 stanovnika. Mortalitet iz- nosi popriječno 158 na godinu ili ti 2:2%,. Zdras- tveno stanje našega grada najbolje posvjedočuje granica starosti kod stanovništva. Po tačnim i po- uzdanim statističkim podacima od 158 što ih pre- ko godine umre 44 (28%) dočekaju popriječno starost od preko 70 godina. U dobi od 0.5 godi- na umre ih 62 ili ti 39:2%, a u dobi od 6—70 godina 52 ili 32 9%. Kod čeljadi na selu grani- ca starosti je još mnogo povoljnija nego li u gradu. Najobičnije su bolesti reumatizam u širem i užem značenju riječi, zatim zimi uslijed prehlade bolesti organa za disanje, a ljeti Xataralne afek- cije crijeva. Od epidemija imali :mo u 22 godine, t. j. otkad ja kao liječnik poznam Dubrovnik, a od tih 22 godine ima 16 godina da ga znam kao okružni liječnik, nazad 17 godina jednu epidemiju šešava, koju je donio jedau mrnar i koja je od 23 bolesni- ka pomela devetoricu. Osim ospind, koje ponjekih godina obično se pojave kao česta bolest na djeci, u Dubrovniku kroz ovo 22 godine nije bilo druge epidemije. Difterija se pojavi samo sporadično, ni- kad nije bilo više od 3 slučaja na godinu. Tif je tako rijedak, da bi se muglo reći da smo mi li- ječnici dubrovački i zaboravili kako se liječi.“ Pošto g. predavalac prikaže još kratki isto- rijat grada Dubrovnika, završi uz pljeskanje skup- štine svoj lijepi govor. Na otvorenoj raspravi upi- ta potpresjednik predavaoca, da li ima u Dubrov- niku malarije. Dr. Wendzilowicz odgovori mu da nema, a da je njegda bješe u okolici — kako p. p. u Stonu — ali da je i tu bolest utišala i rje- gjom postala. — Na to se diže Dr. Kobler, vele- ći da je on u Sarajevu vidio i liječio mnoge bo- lesnike iz Dalmacije, osobito grozničave, ali da još nikad nije vidio kakvog grozničava iz Du- brovnika. — Potpresjednik zehvali g. Dru. Wendzi- lowicz-u i zatvori sjednicu (14 ura p p.), urekav- I1. Sjednica. U ovoj sjednici stade čitati Dr. K bler svoj referat: ,o liječenju ileotifa vodom“. Na raspravi sudjelovaše : prof. W internitz, Dr Nagel, Doc. Stras- ser i Dr. Rauch. — Dr. Duller pročita za tijem: ,0 srebrničkom izvoru galice.“ Tv bješe potanko opisivanje geološko, klimatićko, geografsko, topo- loško i historično 0 gradu Srebrnica i njegovom trajala dugo, krivnjom Dr. Steiner-a, koji, mješte da raspravlja, stso je da prelegira o pasta arse- nicosa, na veliki nemir cijelog kongresa, koji je napokon, putem presjednika, protestovao i dignuo mu riječ. — Za ovijem slijedila je ,eine kurze Mittheilung“ od Dr. Samueli, za kojijem Dr. Lo- bel pročita: ,o liječenju purpure pićem i kupa- njem“. — Sjednica je završila čitanjem Dr. J. Schwartza: ,O promjeni boravišta djece bolesne od bripavca“. — Za nedjelju bješe urečena sjed- nica na 9$ u jutro. III. Sjednica. Ova započe jednom zabavnom demonstraci- jom (prikazivanjem) Prof. Winternitz-a. On iznese pred skupštinu jedan aparat za kupanje, koji je f4m iznašao. Taj je aparat od postava i daje se smotat i nosit u ruci, a u čas opet odmotat u dražesnu ,Badewanne“. Ulije se voda i čovjek se može slobodno i udobno kupat i duširat, a da ne smokri pod Slijedile su za tijem druge demon- stracije kojekakvijeh vrča, pljuvačnica i dr. Za ti- jem pojedina gg. pročitaše svoje referate po pro- gramu, a sjednica završi na vrlo egzilirantan na- čin, smijehom i pljeskanjem, izazvanijem od g. Nadzornika Pojmaun-a, sa svojijem predavanjem : »Klimatološke i turističke stvari o Bosni-Herce- govini s osobitijem obzirom na Ilidže.“ G. Poj- mam vrlo je lijepo govorio, a navlaš vrlo veselo, ono što Njemci reku ,entselig“. Smijehu ne bje- še kraja ni konca, a govorniku se sa svijeh stra- na srdačno česštitalo. Potpresjednik zaključi sjednice kratkijem go- vorom, zahvaljujuć na novo Dubrovniku, vladi i upravi ,Kazina“, koje bješe dvornicu uljudno u- stupila kongresu. ,Ne će bit ovo pošljedni put, reče, što posjetismo Dubrovnik. Ufamo se du će- mo još jednom ovdje zasijedati.“ Spomenućemo ovdje dva telegrama. Jedan, što ga upravi kongres na Nj. V., glasio je: ,Av- strijski balueolozi, sakupljeni na znanstvenoj skup- štini u naprednom (aufstrebend) lječilištu Dubrov- niku, da dadu oduška svojijem ćustvima ispunjaju svetu patrijotičku dužaost, prikazujuć Vašem Ve- ličanstvu, uzvišenom pokrovitelju i poticatelju zna- nosti i umjetnosti, na početku svoga znaustvenog rada svoju naj pokorniju odanost.“ Taj je tele- gram sastavio Dr. Wettendorfer, generalni sekre- tar i — može se reći — ispirator i duša cijelog kongresa. Na taj telegram stigne u Nedjelju sli- jedeći odgovor: ,Njeg. Vel. naj milostivije zahva- ljuje na odanost iskazanu mu u jučerašnjem tele- gramu — Po nalogu Nj. Vel. — Schiessl.“ U Nedjelju u večer slijedio je na čast kon- gresista banket grada Dubrovnika. Pile su bile rasvijetlene, a grad nakićen tapitima i zastavama. Ne možemo na ino, a da ne donesemo u prijevo- du ljepi toast, što ga je na banketu izrekao Dr. Wettendorfer: ,Juvenal veli: difficile est satiram non scribere. Ja bi rada kano varijantu obruuti : trudno je ovdje ne ispjevati hvalu. Već na putu u ovaj kraj uvjerismo se, da se jadranske obale može brojiti megiu naj ljepše na svijetu, i mi shvatamo dobro, da je stara Mletačka Republika preselila amo svoj Tuskulanum; ali me možemo pojmiti, da ova tako božanstvena obala ne bješe jošte uzdignuta do iste visine, kako talijanska i francuska Riviera. Ako li Visoka Vlada — a to- me se ufamo — daruje više pozornosti južnoj Dal- maciji, i novijem svezama učini svemu svijetu pri- stupačno ovo blago naravi, tad će za cijelo av- strijska R vjera od internacijonalnijeh gostiju sve- ga uglagjenog svijeta biti posjećena i procijenje- na, a mi Balneolozi imaćemo tu zadovoljštinu, da smo u tu svrhu i s naše strane štogod doprinijeli.“ Ufamo, da će se želja i nada čestitog g. Dr. Wettendorfer-a ispuniti i da njegove riječi kako i mnoge druge, ne će ostati glas vapijućeg u pu- stioji. Bilo dakle sretno i za našu domovinu be- rićetao | Antun Krespi. O da ed h naziva Dalmaciji | Dubro RER 1 = to mj govori, jer je Dubrovnik biser hrvatske i Dalmacija hrvatsko primorje. Ur.) / s===m==nm=os= Sabor dalmatinski. Sjednica 1a. Presjednik Dr. G. Bulat. — Vladini povje- renici; Pavić Nardelli, Golf Presjednik otvara sjednicu u 12 i 10 časo- va, — zastupnika 23 — i pozivlje zastupnike Kla- ića i Trumbića da privremeno zauzmu tajnička mjesta. Žali nesreću, koja se malo prije današnje sjednice dogodila zast. D.ru Mangjeru. Novoizabrani za:t. Katić Nižeteo polažu sve- čano obećanje. Presjednik javlja S-dnevne dopuste trojici zast a jednome kroz cijelo zasijedanje. Biankini upravlja vladi slijedeći upit: Kaže da se zastupstvo Dalmacije teško kad okupljalo u crnijem okolnostima obzirom na materijalno stanje naroda, koga je više no sve nepogode vre- mena i nerodice ubila fatalna vinska klauzola. Cr- ta kukavno staoje i živovanje naroda po tolikim selima, koji nema novca ni za lijek, niti ko hoće da mu ga u vjeresiju dade. Kako će dakle narod ove godine obraditi vinograde i njive, kad zato treba sva sila novca? A kakva ga tek onda bu- dućnost ćeka, ne obrani li se loza od peronospo- re i ostalih njezinih neprijatelja ? Pošto narod u Dalmaciji nije svojom kriv- njom padnuo u ovo bijedno stanje, već poglavito krivnjom c. k. vlade, koja je visokim političkim interesima žrtvovala glavno srestvo njegvva živo- vanja mi smo dužni upitati g. vladina povjerenika : I Jeli c. k. vladi pozuato zdvojno stanje u kojem se narod u Dalmaciji osobito radi zakrke vinske trgovine ? II. Kakve je odredbe visoka vlada poprimi- la ili misli poprimiti da i zdašno priteče u pomoć narodu a osobito da pripriječi ljute posljedice, ko- je bi nastale kad ne bi obranio vinograde od pe- ronospore i drugih nevolja, s nedostatka novčanih srestava ? Presjednik g. zast. Biankini prijavio se je još za jedan upit na visoku vladu, Biankini uz kratki svoj predgovor čita br- zojav od 24 Marta iz Maranovića na Mljetu u kom se čuje žalosna vijest, da je u tom selu tu- ća, koja je padala do 2 sata veličine kao jaje i više posve uništila i lozu, maslinu, buhač, povrče i sve; stoga pita vladu kakve odredbe misli svom naprešnošću poprimiti da seljanima u pomenutom mjestu u pomoć priteče? Presjednik. 1 gosp. zast. Perić prijavio se je za upit na visoku vladu. Perić govori da je pitao ministra financija kad će se riješit pitanje oporezovanja bivše tvrt- ke Sehmarda, Rotter i Perschitz u Metkovićima, a ovaj mu je posebnim pismom odgovorio da je upravno sudište još na 22 februara tek. god. svo- jom presudom ukinulo obustavu utjerivanja prire- za na obrtarinu, suviše da je odmah pospiješeno neka pokr. fio. ravnateljstvo bez odvlake podnese izvješće o mnijenju pouzdanika odnosno na doho- darinu pomenute tvrtke. Budući da je od presude proteklo 2 mjeseca, a porez na obrt još se ne utjeruje; četiri pak mjeseca da su pouzdanici pre- gledali knjige rečene tvrtke, ali ravnateljstvo ne stavlja ništa o mnijenju pouzdanika odnosno na dohodarinu, i budući da ovo otezanje stavlja Op- ćint u veliku nepriliku, te da se jednom stane na put šarovitanju one tvrtke, upravlja na vladu slijedeće pitanje : I. Je li poznato ce. k. vladi, da je upravno sudište odbilo utok bivše tvrtke Schmarda Rotter i Perschitz, i da je presudom od 22 veljače uki- nuta obustava utjerivanja poreza na obrtarinu? II. Ako je, što je učinjeno, da se taj porez utjera ? III. Je li financ. ravnateljstvo podnijelo i iz- vješće o mnijenju pouzdanika odnosno ua doho- darinu reč, tvrtke? Vladin povjer. Pavić: na upit odgovoriće drugi put. Presjednik javlja prvu tačku dnevnog reda : izbor tajnika. Izabrani su ceduljam: Klaić, Tro- janović, Trumbić, Zore, Vukotić i Borelli. Istim načinom izabrani su u fioancijaloi odbor: Čingri- ja, Zafron, Borčić, Katić, Trumbić, Salvi i Baljak, U molbenički: Maogjer, Klaić, Borelli, Biankini, Korlaet, Smrkinić i Trojanović. U odbor za pre- gled rada zemaljskog odbora: Katnić, Kolouwbiš, Nižiteo, Lubina i Pugliesi. Slijedilo je ovjerovljenje naknadnih izbora Katića i Nižitea, to su prizaani sastupnicima bez rasprave. RN. CSA rame