cima vlada. Bolesni srcem mogu se takogjer slati
na dalmatinsku obalu. Jednako i oni koji pate a-
tonijom ožičice (Magen) ili crijeva, jer su za njih
propisane morske kupelji i morski vazduh  Ner-
vozni doduše ne mogu podnijeti struju šiloka ;
ali bi se ipak moglo u Dalmaciju slati one te
pate više depresivnom nervozitati

Burnijem, dugijem i spontanijem pljeskanjem
zahvali se skupština prof. Clar-u. Potpresjednik
zahvali mu na pose, u ime kongresa, vručijem ri-
ječima na lijepom predavanju, koje bješe punctum
saliens i u pogledu aktualnosti i u pogledu mara.
Mi s naše strane nadodajemo, da Dalmacija ne
može no ostati harna jednome strancu, koji ju je
takom simpatijom i tako pažljivo proučio i pje-
zina svojstva i ljepote javno istakuuo.

Na raspravu, te je slijedila, prijavi se Dr.
Horovitz. On iznese njekoliko fotografija otoka
Raba, preporučujuć živo kongresu ovaj otok, je-
dan od najljepših — reče — u svoj Dalmaciji,
jer obiluje velikijem i gustijem šumama, a ima
okolo 300 maravnijeh izvora. Misli da će se i za
taj otok štogod učinit, osobito otkad ga posjeća
grof Harrach, koji se za nj interesuje.

Sada počne svoje predavanje Dr. Wendzilo-
wits, kotarski liječnik dubrovački. Naslov: ,Du-
brovnik kao klimatička zimska stanica i morsko
kupatilo.“ Iz lijepog govora g. D.ra Wendzilowit-
sa — jednako lijepo sastavljena kano i lijepo iz-
rečena — izvadićemo ovaj ustrižak, koji nam ka-
zuje Dubrovnik sa zdravstvenog gledišta :

nZdrastvene prilike u Dubrovniku su izvrsne.
U Dubrovniku ima 7200 stanovnika. Mortalitet iz-
nosi popriječno 158 na godinu ili ti 2:2%,. Zdras-
tveno stanje našega grada najbolje posvjedočuje
granica starosti kod stanovništva. Po tačnim i po-
uzdanim statističkim podacima od 158 što ih pre-
ko godine umre 44 (28%) dočekaju popriječno
starost od preko 70 godina. U dobi od 0.5 godi-
na umre ih 62 ili ti 39:2%, a u dobi od 6—70
godina 52 ili 32 9%. Kod čeljadi na selu grani-
ca starosti je još mnogo povoljnija nego li u gradu.

Najobičnije su bolesti reumatizam u širem i
užem značenju riječi, zatim zimi uslijed prehlade
bolesti organa za disanje, a ljeti Xataralne afek-
cije crijeva.

Od epidemija imali :mo u 22 godine, t. j.
otkad ja kao liječnik poznam Dubrovnik, a od tih
22 godine ima 16 godina da ga znam kao okružni
liječnik, nazad 17 godina jednu epidemiju šešava,
koju je donio jedau mrnar i koja je od 23 bolesni-
ka pomela devetoricu. Osim ospind, koje ponjekih
godina obično se pojave kao česta bolest na djeci,
u Dubrovniku kroz ovo 22 godine nije bilo druge
epidemije. Difterija se pojavi samo sporadično, ni-
kad nije bilo više od 3 slučaja na godinu. Tif je
tako rijedak, da bi se muglo reći da smo mi li-
ječnici dubrovački i zaboravili kako se liječi.“

Pošto g. predavalac prikaže još kratki isto-
rijat grada Dubrovnika, završi uz pljeskanje skup-
štine svoj lijepi govor. Na otvorenoj raspravi upi-
ta potpresjednik predavaoca, da li ima u Dubrov-
niku malarije. Dr. Wendzilowicz odgovori mu da
nema, a da je njegda bješe u okolici — kako p.
p. u Stonu — ali da je i tu bolest utišala i rje-
gjom postala. — Na to se diže Dr. Kobler, vele-
ći da je on u Sarajevu vidio i liječio mnoge bo-
lesnike iz Dalmacije, osobito grozničave, ali da
još nikad nije vidio kakvog grozničava iz Du-

brovnika.
— Potpresjednik zehvali g. Dru. Wendzi-

lowicz-u i zatvori sjednicu (14 ura p p.), urekav-

I1. Sjednica.

U ovoj sjednici stade čitati Dr. K bler svoj
referat: ,o liječenju ileotifa vodom“. Na raspravi
sudjelovaše : prof. W internitz, Dr Nagel, Doc. Stras-
ser i Dr. Rauch. — Dr. Duller pročita za tijem:
,0 srebrničkom izvoru galice.“ Tv bješe potanko
opisivanje geološko, klimatićko, geografsko, topo-
loško i historično 0 gradu Srebrnica i njegovom

trajala dugo, krivnjom Dr. Steiner-a, koji, mješte
da raspravlja, stso je da prelegira o pasta arse-
nicosa, na veliki nemir cijelog kongresa, koji je
napokon, putem presjednika, protestovao i dignuo
mu riječ. — Za ovijem slijedila je ,eine kurze
Mittheilung“ od Dr. Samueli, za kojijem Dr. Lo-
bel pročita: ,o liječenju purpure pićem i kupa-
njem“. — Sjednica je završila čitanjem Dr. J.
Schwartza: ,O promjeni boravišta djece bolesne
od bripavca“. — Za nedjelju bješe urečena sjed-
nica na 9$ u jutro.
III. Sjednica.

Ova započe jednom zabavnom demonstraci-
jom (prikazivanjem) Prof. Winternitz-a. On iznese
pred skupštinu jedan aparat za kupanje, koji je
f4m iznašao. Taj je aparat od postava i daje se
smotat i nosit u ruci, a u čas opet odmotat u
dražesnu ,Badewanne“. Ulije se voda i čovjek se
može slobodno i udobno kupat i duširat, a da ne
smokri pod Slijedile su za tijem druge demon-
stracije kojekakvijeh vrča, pljuvačnica i dr. Za ti-
jem pojedina gg. pročitaše svoje referate po pro-
gramu, a sjednica završi na vrlo egzilirantan na-
čin, smijehom i pljeskanjem, izazvanijem od g.
Nadzornika Pojmaun-a, sa svojijem predavanjem :
»Klimatološke i turističke stvari o Bosni-Herce-
govini s osobitijem obzirom na Ilidže.“ G. Poj-
mam vrlo je lijepo govorio, a navlaš vrlo veselo,
ono što Njemci reku ,entselig“. Smijehu ne bje-
še kraja ni konca, a govorniku se sa svijeh stra-
na srdačno česštitalo.

Potpresjednik zaključi sjednice kratkijem go-
vorom, zahvaljujuć na novo Dubrovniku, vladi i
upravi ,Kazina“, koje bješe dvornicu uljudno u-
stupila kongresu. ,Ne će bit ovo pošljedni put,
reče, što posjetismo Dubrovnik. Ufamo se du će-
mo još jednom ovdje zasijedati.“

Spomenućemo ovdje dva telegrama. Jedan,
što ga upravi kongres na Nj. V., glasio je: ,Av-
strijski balueolozi, sakupljeni na znanstvenoj skup-
štini u naprednom (aufstrebend) lječilištu Dubrov-
niku, da dadu oduška svojijem ćustvima ispunjaju
svetu patrijotičku dužaost, prikazujuć Vašem Ve-
ličanstvu, uzvišenom pokrovitelju i poticatelju zna-
nosti i umjetnosti, na početku svoga znaustvenog
rada svoju naj pokorniju odanost.“ Taj je tele-
gram sastavio Dr. Wettendorfer, generalni sekre-
tar i — može se reći — ispirator i duša cijelog
kongresa. Na taj telegram stigne u Nedjelju sli-
jedeći odgovor: ,Njeg. Vel. naj milostivije zahva-
ljuje na odanost iskazanu mu u jučerašnjem tele-
gramu — Po nalogu Nj. Vel. — Schiessl.“

U Nedjelju u večer slijedio je na čast kon-
gresista banket grada Dubrovnika. Pile su bile
rasvijetlene, a grad nakićen tapitima i zastavama.
Ne možemo na ino, a da ne donesemo u prijevo-
du ljepi toast, što ga je na banketu izrekao Dr.
Wettendorfer: ,Juvenal veli: difficile est satiram
non scribere. Ja bi rada kano varijantu obruuti :
trudno je ovdje ne ispjevati hvalu. Već na putu
u ovaj kraj uvjerismo se, da se jadranske obale
može brojiti megiu naj ljepše na svijetu, i mi
shvatamo dobro, da je stara Mletačka Republika
preselila amo svoj Tuskulanum; ali me možemo
pojmiti, da ova tako božanstvena obala ne bješe
jošte uzdignuta do iste visine, kako talijanska i
francuska Riviera. Ako li Visoka Vlada — a to-
me se ufamo — daruje više pozornosti južnoj Dal-
maciji, i novijem svezama učini svemu svijetu pri-
stupačno ovo blago naravi, tad će za cijelo av-
strijska R vjera od internacijonalnijeh gostiju sve-
ga uglagjenog svijeta biti posjećena i procijenje-
na, a mi Balneolozi imaćemo tu zadovoljštinu, da
smo u tu svrhu i s naše strane štogod doprinijeli.“

Ufamo, da će se želja i nada čestitog g. Dr.
Wettendorfer-a ispuniti i da njegove riječi kako
i mnoge druge, ne će ostati glas vapijućeg u pu-
stioji. Bilo dakle sretno i za našu domovinu be-

rićetao | Antun Krespi.

O da ed h
naziva Dalmaciji | Dubro RER 1 = to
mj govori, jer je Dubrovnik biser hrvatske

i Dalmacija hrvatsko primorje. Ur.) /

s===m==nm=os=

Sabor dalmatinski.

Sjednica 1a.

Presjednik Dr. G. Bulat. — Vladini povje-
renici; Pavić Nardelli, Golf

Presjednik otvara sjednicu u 12 i 10 časo-
va, — zastupnika 23 — i pozivlje zastupnike Kla-
ića i Trumbića da privremeno zauzmu tajnička
mjesta. Žali nesreću, koja se malo prije današnje
sjednice dogodila zast. D.ru Mangjeru.

Novoizabrani za:t. Katić Nižeteo polažu sve-
čano obećanje.

Presjednik javlja S-dnevne dopuste trojici
zast a jednome kroz cijelo zasijedanje.

Biankini upravlja vladi slijedeći upit: Kaže
da se zastupstvo Dalmacije teško kad okupljalo
u crnijem okolnostima obzirom na materijalno
stanje naroda, koga je više no sve nepogode vre-
mena i nerodice ubila fatalna vinska klauzola. Cr-
ta kukavno staoje i živovanje naroda po tolikim
selima, koji nema novca ni za lijek, niti ko hoće
da mu ga u vjeresiju dade. Kako će dakle narod
ove godine obraditi vinograde i njive, kad zato
treba sva sila novca? A kakva ga tek onda bu-
dućnost ćeka, ne obrani li se loza od peronospo-
re i ostalih njezinih neprijatelja ?

Pošto narod u Dalmaciji nije svojom kriv-
njom padnuo u ovo bijedno stanje, već poglavito
krivnjom c. k. vlade, koja je visokim političkim
interesima žrtvovala glavno srestvo njegvva živo-
vanja mi smo dužni upitati g. vladina povjerenika :

I Jeli c. k. vladi pozuato zdvojno stanje u
kojem se narod u Dalmaciji osobito radi zakrke
vinske trgovine ?

II. Kakve je odredbe visoka vlada poprimi-
la ili misli poprimiti da i zdašno priteče u pomoć
narodu a osobito da pripriječi ljute posljedice, ko-
je bi nastale kad ne bi obranio vinograde od pe-

ronospore i drugih nevolja, s nedostatka novčanih
srestava ?

Presjednik g. zast. Biankini prijavio se je
još za jedan upit na visoku vladu,

Biankini uz kratki svoj predgovor čita br-
zojav od 24 Marta iz Maranovića na Mljetu u
kom se čuje žalosna vijest, da je u tom selu tu-
ća, koja je padala do 2 sata veličine kao jaje i
više posve uništila i lozu, maslinu, buhač, povrče
i sve; stoga pita vladu kakve odredbe misli svom
naprešnošću poprimiti da seljanima u pomenutom
mjestu u pomoć priteče?

Presjednik. 1 gosp. zast. Perić prijavio se
je za upit na visoku vladu.

Perić govori da je pitao ministra financija
kad će se riješit pitanje oporezovanja bivše tvrt-
ke Sehmarda, Rotter i Perschitz u Metkovićima,
a ovaj mu je posebnim pismom odgovorio da je
upravno sudište još na 22 februara tek. god. svo-
jom presudom ukinulo obustavu utjerivanja prire-
za na obrtarinu, suviše da je odmah pospiješeno
neka pokr. fio. ravnateljstvo bez odvlake podnese
izvješće o mnijenju pouzdanika odnosno na doho-
darinu pomenute tvrtke. Budući da je od presude
proteklo 2 mjeseca, a porez na obrt još se ne
utjeruje; četiri pak mjeseca da su pouzdanici pre-
gledali knjige rečene tvrtke, ali ravnateljstvo ne
stavlja ništa o mnijenju pouzdanika odnosno na
dohodarinu, i budući da ovo otezanje stavlja Op-
ćint u veliku nepriliku, te da se jednom stane
na put šarovitanju one tvrtke, upravlja na vladu
slijedeće pitanje :

I. Je li poznato ce. k. vladi, da je upravno
sudište odbilo utok bivše tvrtke Schmarda Rotter
i Perschitz, i da je presudom od 22 veljače uki-
nuta obustava utjerivanja poreza na obrtarinu?

II. Ako je, što je učinjeno, da se taj porez
utjera ?

III. Je li financ. ravnateljstvo podnijelo i iz-
vješće o mnijenju pouzdanika odnosno ua doho-
darinu reč, tvrtke?

Vladin povjer. Pavić: na upit odgovoriće
drugi put.

Presjednik javlja prvu tačku dnevnog reda :
izbor tajnika. Izabrani su ceduljam: Klaić, Tro-
janović, Trumbić, Zore, Vukotić i Borelli. Istim
načinom izabrani su u fioancijaloi odbor: Čingri-
ja, Zafron, Borčić, Katić, Trumbić, Salvi i Baljak,
U molbenički: Maogjer, Klaić, Borelli, Biankini,
Korlaet, Smrkinić i Trojanović. U odbor za pre-
gled rada zemaljskog odbora: Katnić, Kolouwbiš,
Nižiteo, Lubina i Pugliesi.

Slijedilo je ovjerovljenje naknadnih izbora
Katića i Nižitea, to su prizaani sastupnicima bez
rasprave.

 

RN. CSA

rame