Br. 17.

 

U DUBROVNIKU 28 Aprila 1900.

Godina X.

 

CRVENA HRVATSKA

List izlazi svake subote kroz cijelu godinu. Cijena je listu unaprijeda u Otprav-
mštvu lista; na godinu kruna 9, na po godine 450 kruni, za Dubrovnik sa donašanjem i utaji

u kuću i sa Austro-Ugarsku, Bosnu i Hercegovinu s poštom : na godinu 10 kru- ste polugodište.

ni, na po godine 5 kruvi, sa inosemstvo 9 krun& i poštarski troškovi. Pojedini broj | zi;

stoji 20 hel.

eee i nafasi PR) laćaju se npravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje su
A M S u se Uredništvu.
list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa poša-

Za oglase, priopćeno, stjanje o. 3960-00,09.,A po retku, a oglasi koji se

pogodbi i
Sei će po vraćaju. tio s ne prima ni uredništvo ni uprava

 

 

Samozvani Srbi na
dalmatinskom saboru.

Malo nam je u istinu stalo do toga, što su
sve radili i govorili samozvani srpski zastupnici
u ovogodišnjem zasjedanju sabora u Zadru. A što
se ipak evo posebice na njih osvrćemo, uzrok je,
jer cijenimo interesantnim vidjeti kako su se ti
ljudi i ove godine izvukli iz svoga položaja, u
mnijenju da se u njihovom radu zrcali čitava stran-
ka, cijelo tako zvano dalmatinsko srpstvo.

Nama se taj njihov rad ne čini inačiji, nego
kao jedna spontana ali eklatautna negacija pri-
rodnosti srpstva u ovoj zemlji. Ta negacija nije
naravno izbila voljom samih zastupnika, ali baš
je radi toga osobito i važna, što ju ne samo nije
satvorila volja, već je bezsvijesno a možda i pro-
ti samoj volji nužno isplivala na javu. Jer na taj
način dobijamo od samih srba, dakle od najkom-
petentnijih vijernu sliku realnog stanja njihovog
takozvanog srpstva.

Osvrnimo se časom na jednu narodnu stran-
ku u opće. Ono narodnu valja dobro naglasit. Pod
narodnu mi razumijevamo ne već svaku stranku
uz koju je narod. Ovaj lako može da prione iz
osobitih uzroka i pod stanovitim okolnostima i uz
jednu stranku koju je stvorila i lična ambicija po-
jedinca, ili materijalni interesi nekolicine ili tu-
gjinske vlade. Ne samo to; dosta puta su takove
stranke škodne bitnim interesima naroda, a ovaj
je ipak uza njih, ali barem mislimo da nema to-
ga e bi se usudio reći da su takove stranke na-
rodne. Pod kojim naprotiv se razumijevaju samo
one, te su se nužno porodile u sredini, ua duši
samoga naroda a na obranu njegovih bitnih, život-
nih interesa. Takova narodna stranka mora da i-
ma prije svega svoj program, svoj opredijeljeni
cilj, jer bez toga značilo bi kao da njezin narod
nema nikakvih želja ni interesa, slučaj po sve ne-
moguć, te s toga ne bi značilo ništa drugo nego da
je dotična samo laži-narodna stranka.

Stranka sa pravim narodnim programom, ka-
ko što je to na pr. hrvatska pravaška stranka,
mora, čini nam se, svoj program isticat javno na
svome barjaku, da je svakome jasan i poznat, mo-
ra radit u smislu njegovu javno i otvoreno; jer u
slučaju da ona to ne čini, te se boji kazati otvo-
reno svome narodu: ovo i ovo ja hoću, ovaj je
moj program ; već ga drži što no se kaže in ca-
mera caritatis, taj sve je prije nego narodni.

Srpska stranka, u Dalmaciji, da ne govori-
mo u opće, nikada od postanka nije iznijela svo-
ga programa, što nas dovodi do nuždnog zaključ-
ka, da, ili ga naprosto i nema, ili ako ima pro-
grama, taj ne odgovara ni željama i interesima
naroda, koga ista zastupa, jer zaveden i ne-
osviješćen.

Za dokaz tome uzmimo i ovogodišnji ,rad“
srpskih zastupnika u dalmatinskom saboru, kao
poglavica ovamošnje samozvane srpske stranke. O
kakvom programu ne može bit ni govora. Cijeli
njihov ,rad“ sastoji se u napadanju i klevetanju
Hrvata, u izvrtanju — bizaatizmu. Nijedan put,
nikoji od njih zastupnika nije govorio o srpstvu o-
slanjajući na jednu srpsku ideju, već su uvijek
svi govori i branili to samozvano srpstvo samo in-
direkte: u toliko što su kao srbi napadali i kle-
vetali Hrvate.

Sto je dakle program i cilj hršćanskog na-
roda u Dalmaciji, mržoja prema Hrvatima ? Po ,ra-
du“ njegovih poslanika ne može se drugo zaključiti.

Gosp. Kvekvić uzdiže neka Hrvati ne slijede
Magjare u proganjanju srba, jer govori, poslije
nas doći će red na Hrvate. A ne će da znade g.
Kvekvić da naprotiv baš srbi i slijede i pomažu
Magjare u zatiranju Hrvati. Neka samo pogleda
u Hrvatsku, pa će vidjet ko je tamo ,glavni o-
slon“ magjaronske vlade — srpski zastupnici ! Ka-
že da srbe progoni tugjinska politika. A ko vodi
tugjinsku politiku a na zator nas Hrvata nego o-
pet oni! Osim gornjeg dokaza, eno i dubrovačke
općine, gdje su samo da slomiju Hrvate za deset
godina upravo uskrisili i uzgojili autonomašku stran-
ku, tu ljutu zmiju za slavenski živalj u ovoj zemlji.
Drugi zastupnik opet napada što može jače na dal-
matinske škole da su nemoralne, da kvare mladost
da je upropašćuju; a sve s toga što da se u istim,
tobož širi hrvatska politika, te pita da se njima
dozvoli osnivati srpske škole. A zašto u istinu ?
Jer da srbima služe — za očavanje srpstva! Da-
kle to ne će bit politika? Ne ćemo ovdje mi da
pobijamo što govore da se u školama širi hrvat-
ska politika, pobili su oni sami, tim što nijesu
mogli donijet nikakvog konkretnog dokaza.

Nu, a ko bi nabrojio sva druga klevetanja i
napadanja kojim su nas počastili, časni srpski za-
stupnici u saboru ?

Pošto srpski poslanici nijesu se inačije ni
izjavili u saboru nego na taj način, to moramo
nuždno zaključiti da drugačije nijesu ni mogli:
dakle da svoga narodnoga programa i nemadu. Po
tome srpska stranka i nije narodna stranka, već
stranka koju zbilja i jest stvorila austrijska vlada
pomoću pokojnoga Ljubiše (prvo Hrvata) a samo
na zator nama Hrvatima.

Sami srpski poslanici sa ovogodišnjim ,ra-
dom“ u saboru su naš zaključak dokazali, pa s
toga i jest taj njihov rad ništa drugo nego jedan
spontani dokaz da je srpstvo u ovoj pokrajini ne-
prirodno i nenaravno.

 

Dalmatinski Sabor.

Sjednica V.a dne 6 Aprila

Presjednik otvara sjednicu u 10 sati i pd;
prisutno 25 zastupnika; čita se zapisnik prošle
sjednice, te je odobren bez opaske.

Biankini stavlja upit na vladu glede mje-
sta Postrama na Poljicima, neka bi se svojski
zauzela da bi se u državni proračun dojduće godine
uvrstila čedna svota za uregjenje luke pod Po-
stranom. — Pavić vladin povjerenik, odgovara
Trumbiću na upit o gradnji žup. kuće u Jeseni-
cam, te konačno kaže da je Namjesništvo naredi-
lo da se sastavi nova osnova za istu, Biankiniu
odgovara da je lani bila doznačena i druga pot-
pora za put od Maranovića do luke Okuklje, te
da će preporučiti pomorskoj vladi u Trstu za grad-
nju lukobrana u istoj luci, — Biankini stavlja na
vladu slijedeći predlog: Sabor dalmatinski izjav-
ljuje želju vladi Nj. Vel. neka živo usnastoji da
se Dalmacija direktom željeznom prugom preko
Hrvatske sveže sa središtem monarhije. —  Pre-
sjednik: ovaj će predlog staviti na daevni red u
jednoj od dojdućih sjednica. — Javlja prvu tačku
dnevnog reda: izvješće financ. odbora o predra-

čunu zemaljske zaklade za godinu 1900.

Čingrija izvjestitelj fiinanc. odbora, čita do-
tično izvješće iz koga se razabire da ukupna po-
trebština za godinu 1900 iznosi 1,426 458 kruni.
Glede pokrića manjka, koji preostaje, financijaloi
odbor predlaže da se povise neizravni porezi, ko-
ji su od nekoliko godina ostali netaknuti. Suviše
predlaže saboru zaključak neka vlada ustupi ze-
maljskoj zakladi kakav vlastiti prihod, po moguć-
nosti zemljarim. — Otvorena je opća rasprava ovo-
ga proračuna.

Trumbić počimlje svoj -odulji govor, na-
vodeći da se u zakonodavnim zborovima prigo-
dom budgetne rasprave, po običaju, uzimlju u
pretres raznovrsna pitanja, koja zasijecaju u sve
grane javne uprave i javnog života, iztraživajuć
da li je eksekutivna vlast, kojoj je povjerena u-
prava bugdetnih fondova zavrijedila povjerenje i
pouzdanje narodnog zaštupstva. Slijedeći taj obićaj,
osvrnut će se na najvažnije što se dogodilo pro-
šle godine u našoj zemlji — na općinske izbore.
Taj je dogogjaj zaamenik koliko s toga što je vlast
općinskim zastupstvima produljena od 3 na 6 go-
dina, toliko s toga što su ista birana po novim
propisima općinskog izbornog pravilnika. Kad se
je radilo o preinaci općinskog zakona, mnogi su
se u velike radovali, u nadi da će tim prestati
već svakome dodijala bezakonja i zloporabe za
općinskih izbora, o čem su tužni dokazi Vis i
Makarska. Ali kaže, svak se je brzo razočarao, te
je u zadnjim općin. izborima uvidio samo to: da
se je novim izbornim zakonom išlo za tim da se
nametnicama produži vlast od 3 na 6 godina. Jer
nepravde i zlouporabe proti pravašima počinjale
isto kao i prije.

Stranka većine u dogovoru sa vladom uzna-
stojala je prošlih izbora svim silama i svakim
srestvom da stranci Prava zakrene vratom. Ovim
izborima narodna stranka sama još a raširila
jaz koji ju dijeli od pravaša u nadi da ovi u to-

koja je odoljela i jačim napasnicima nego li su
narodnjaci i njihova saveznica vlada. (Nemir). —
Za ovim je govornik stao iznositi konkretne čine
o nepravednom i nezakonitom postupanju vlada-
juće stranke sa pravašima u prošlim izborima,
Najprije je govorio o izborima u Biogradu, za
tim ob onim na Visu... Počevši govoriti o izbo-
rima na Blato, zast. Zafron usklikne Oh! Oh! Jest,

izbora općinskog upraviteljstva, koalirci megju-

u općini Omiskoj te 0
koji oba nemaju što činit sa onim u Vrgorcu.
Nadalje opširnije govori o nezakonostima i zloupo-
rabama nar. stranke za izbora u Drnišu. Za Omi-
šem prelazi na Makarsku, pak crta te i pojedine
prizore, iznosi iz glasovitih radi bezakonja i ma-
silja Makarskih izbora. Ali, govori nadalje, ovako
s9 ie, grapode umon čivapia. SENNA
ka daleko zabrazdila i udrila na sklizav put,

jim lako puze, ali kojim će doći do svoje komač-

i