ma priveže na zastavu svoju bogato izvežanu vrp* cu, zagrebačke gospogje svoju, a Slovenci svoju uz izjavu bratske uzajamnosti i ljubavi i kao znak bratske ljubavi. Na to izreče krasan prigodan go- vor presjednik saveza društava g. Kresić. Dovr- šivši ovaj, izaslanici sveučilišta izvuku i visoko podignu svoje sablje, a zastava bude podignuta uz neopisivo klicanje. Za tim su u kopljaču bar- jaka 54 društva (megju ovim sva sarajevska) za- bila po zlatni čavlić, sa natpisom od koga je čav- lić zastavi namijenjen. Preko toga čina pjevala su pjevačka društva. Kad dovrši zabijanje čavlića dr. Mandić zahvali na daru. Nakon toga zastava »Irebevića“ bude iznešena naprijed te joj se po- kloniše sve ostale zastave, uz mneprekidoo klica- nje, dok su svi pjevači a s njimi i svi prisutni pjevali otkrite glave ,L'jepa naša domovina“. Tim je ova veličanstvena manifestacija dovr- šena. Sada je slijedio banket, u društvenoj zgra- di; na ovom je bilo preko 600 učesnika. Na ban- ketu je bilo skoro 20 samih begova, aga i efen- dija. Prvi je govorio dr. Mandić, da nazdravi kralju. Za nijm je izrekao znamenit i značajan govor g. Osman Hadžić. Megju ostalim reče: ,Misao hr- vatska jest sila, koja čitav narod spaja u jednu obitelj, a koja ne može ni smije na sebi trpiti drugi biljeg i obilježje, da li marodni hrvatski“. Govor dovrši: ,Toj hrvatskoj domovini koja po- najviše treba, sloge i ljubavi, mirna i trijezna i ustrajna rada, ja nazdravljam i kličem: Živila Hr- vatska! (Burni živio!) Za njim je izrekao krasan govor hrvatski pjesnik Silvij Kranjčević, pak g. Milan Krešić, pak hrvatski pjesnik Tugomir Alau- pović. Za tim je govorio zast. dr. Trumbić. Nje- gov govor je bio često prekidan klicanjem, napon podigoše govornika, uz urnebesno klicanje: Živio Dr. Trumbić! to je klicanje trajalo čitav + sata mržoje i opadanja prama Hrvatima, netnaju mjere. U tome jedni druge uzajamno potpomažu, tako se i samim magjarsko-njemačkim ,Pester-Lloydom“ Srbin Gjuro pl. Gyrkovics poslužio da moćnije napadne Hrvate. — Složna braća Srbi i Magjari! Hrvatska ih je manifestacija u Bosni porazila. Zaključak parlamenta. Nakon vrlo kratka vijeka od — od 2 dana — zaključeno je zadnje zasjedanje carevinskog vijeća. Česka opstrukcija i potkopala ga je i zadnji mu je udarac zadala. U najzadoje vrijeme sve nasto- janje i ministra dra. Korbera i desnice, sa Povlja- cima na čelu, išlo je za tim, da se svlada op- štrukcija Čeha — glavna želja Nijemaca. Ali taj dio desnice nije to mogao sam postić, kao što se već vidjelo, s toga se je složio sa njemačkom lje- vicom. Tako združenim silama imali su dakle svla- dat opstrukciju, u tu svrhu bili su i posebni od- bor ustanovili. U petak na 8 tek. se pokušalo. Način na koji su misljeli postić svoj cilj bio je: prevarit Čehe i — povrijedit poslovnik. Protuop- strukcijoniste dobiše malog od svoga ,odbora“ da ne idu iz parlamenta, makar ni do sutra. Česi ni- jesu znali za to, i držali su kako što je imalo i bit, da će sjednica brzo svršit. Presjednik Kuće dr. Fuchs ustade, najavi da će pristupiti k za- vršetku sjednice i podijeli riječ ministru Giova- nelli za odgovor na jednu interpelaciju. Zatim Mla- dočeh Janda učini jedan predlog, koji bude jedno- glasno prihvaćen. Sad se imala zaključit sjednica, ali ustane Zalinger i predloži da se sjednica na- stavi i počne rasprava o zakonskoj osnovi glede promjene obrtničkog reda. Čehe ovo uspali i tri govornika prosvjedovaše proti takog postupanja, koji da je povrjeda poslovnika, jer da se jedno- Za drom Trumbićem su govorili: mladi književ- ! stavnim zaključkom kuće samo onda može preći nik Edhem ef. Mulabdić, pak pjesnik Milaković. | na dnevni red, bez da se do njega došlo, ako se Za tim se presjednik hrv. pjev. društva ,Kola“ tome nijedan zastupnik ne protivi. Sasvim tim Janko Grahor zahvali gradu Sarajevu, na srdač- nom dočeku, a sarajevski mu podnačelnik dr. Nieć glasovanje ; ali tad počnu Česi užasnu viku, lupa- odvrati. Dr. Sunarić reče da konac krasi djelo, te | zanosnim riječima nazdravi Slovencima. Njemu , 6 po podne do iza ponoća, kad je došao dr. Kor- odvrati podnačelnik Ljubljane dr. Janez Bleiweis zahvaljujući, te reče, da danas svi Slovenci vide u | | Dr. Fuchs htjede stavit Zalingerov predlog na nje, udaranje. pjevanje itd. Ta je buka trajala od ber i najavio u ime Nj. Vel. zakjučenje zasjedanja. Nu ne samo što je odgogjen parlamenat, ne- sreći Hrvata svoj spas. Dovrši sa: Živila Velika go se u isto doba raspala desnica, ili barem pre- Hrvatska! Na što zaori sa svih strana: Živjeli | stala je bit većinom. Dr. Korber i Jaworski stvo- Slovenci! Za tim je govorio hrvatski pjesnik I. A, Miličević. Napokon dovrši banket. Iza ovoga odo- še izletnici u Ilidže, tu je bila lijepa zabava ; kon- certrirala su razna pjevačka društva, i vježbali se hrvatski ,Sokolovci“ iz zagreba. Po podne je bio izlet k izvoru Bosne, gdje bude priregjen , teferić.“ Tim je dovršilo ovo lijepo slavlje. a * * Ovo hrvatsko slavlje diglo je glavu našim dušmanima talijanašima i Nijemcima, a osobito pak Magjarima i njihovijem saveznicima Srbima. Ovi zadnji upravo su pobijesnili, njihovi izrazi PODLISTAK. MISTIFIKACIJA. (Piše za ,C. H.“ Ivan Andrović.) V Evo kojim nas tamjanom kadi g. Holoček. U ovomu člaoku osvrnuti ću se na napadaj blago noga D.ra A. Starčevića. rme napada se Starčevića, bez da ga se i poznaje. Nema sumnje, da i on nije pogrije- šio, ali svakako, ako ga se mora osuditi s toga, što je on težio za ujedinjenom Hrvatskom, opa moramo osuditi u obće sve prvake sviju naroda, i su djelom nastojali da se njihova domovina Zašto g. Holoček, idući s toga gledišta, ne osudi i Palackoga, kad je kazao: da je Česka opstojala prije i opstojati će poslije Austrije? Zašto ne osudi ov i ostalih českih rodoljuba ne samostalna, ko- je širije = rili su novu većinu, koja se sastoji u prvom redu od njemačke ljevice, Poljaka, Talijana, Rumunja te njemačke katoličke stranke. S druge stranke opet formirala se nova skupina i to: od Čeha, českog velikog posjeda, ,Slavenske sveze“ i centruma od 5 glasova. Ovi klubovi koji su sad u užoj svezi za Čehima, i ako ne će zajedno s njima činit op- strukciju, ne će opet ni da se proti njih bore, jer priznavaju svu opravdanost njihovih zahtjeva, te su se združili s njima, da se skupa brane od njemačkog samosilja. Ogorčenje proti Poljacima i Jaworskom sil- SES EEL ESSEN južno-istočnih naroda u svojoj raspravi ,strauke u Hrvatskoj“, kao što još nijedan interesovani Slaven nije onako pisao. ,Na Balkanu nema mi- ra — kaže on — jer se tugje vlasti ondje pletu. Kad znamo izvor onih spletakah, lahko nam je tražiti lek proti njima. Pervi i najsigurniji, mož- da jedini lek, bio bi taj, da svih osam naroda načini jednu deržavu. Ime, oblik te deržave ne spadaju na stvar“. 1) Dotične narode D.r A. Starčević navagja u istomu članku, te kaže, da su to Rumunji, Ma- gjari, Slovaci, Rusini, Grci, Bulgari, Skipetari i Hrvati. 2) Evo kako je on za sreću svog naroda na sve bio spreman; evo kako je on ćutio i ljubio Slavenstvo. Plemenito, rodoljubno i požrtovno Starčevi- ćevo djelo bez dvojbe zaslužuje veće i najneogra- ničnije nepristranosti. Njegov neokaljani značaj morao bi služiti izgledom svim Slavenim u opće. Evo kako o tomu velikom i samoprijegor- sudi inostrani svijet »Budapesti Hirlap“ pod naslovom: ,Hrvati kod kuće“ govoreći o Starčeviću kaže: -- ,Nam do Starčevi pošten. Ne ma E ti tee jasno: me bi doisto onako pisala; kao što ni Štra- i nekolicine Ba im aa veci Kun | ae s Hr lon mine Tv y o čuv- ' : : ile 4 žedi lost 4 stvo; kao što ni naši Srbi ne bi onako kompro- ' vi ik s AS, RASNO 10 Star: mitirali cetinjski i beogradski dvor, da me rade ! __ lih ga puki, interes. y “ str, 111, — 2) id.“ str. 100, — 8) Sr, Dr Ante Starčević pisso je o federalizaciji ,Reclit“ br. & god, 1884, nO je u svoj slavenskoj štampi, ni protiv Njem« ći ih u zvijezde kuju. Ovim su Poljsci ponovno na tako nedostojan način pokazali neslavensko svoje mišljenje i trgovačku ćud, jer su se eto sta- vili na službu Nijemcima protiv svoje braće a za neznatne materijalne koristi. Iza ove odgode parlamenta, govori se u po- litičkijem krugovima, da će za sigurno madoći i raspust istoga. Dogodili se to, onda ćemo do sko- ra imat nove izbore za careviasko vijeće. Kako stvari stoje dauas u Dalmaciji, ne moguće je pred- vigiat što bi se moglo dogodit, možda bude veli- ke navale na strauku prava. Jer evo vidimo da u ovo zadnje doba, koliko vlada, toliko narodnjačka, autonomaška te srpska stranka, u najvećem dije- jelu svoga ,rada“ jurišu na pravaše. [pak ne tre- ba nam zdvajat, mogu pravašku stranku pritisnut ali je slomit ne mogu, jer njezina su načela ne- pokolebiva, načela naroda, s toga je i njezin oslon u narodu, a protiv njegove volje samo se donje- kle može. Ovo valja uvijek na umu imat i čvrsto se držat načela stranke vrava, te složno i energi- čao radit, a za konački uspjeh ne treba nas se bojat — volja naroda mora da pobijedi ! Naši dopisi. S Pelješca, 10 Juna. Vladin savjetnik g. Slade od nekoliko dana bavi se amo oko traciranja kolnog puta od Kune do Orebića. Ovo nam je milo, u toliko, što je do- kaz da vlada ima odluke i volje da nešto i u nas započme. Ipak ogriješili bi se kad ne bi i ovom prigodom nešto naglasili, jer nakon gotova čina uzaludno je svako naricanje, s toga mislimo da će i visokoj Vladi biti draža skromna opomena u pravo vrijeme već kašnje — više puta bez nje krivice, kritiziranje i reklamiranje. Traciranje dijela puta što se po g. Sladi za- počelo najprvo, ono bi po pravu spadalo u naj- zadnji red, a da je ovo istina to bi najviše zani- mane općine, Trpanjska, Kunovska i Janjinska znale najbolje odgovorit. Onaj koji ne pozna o- kolnosti poluotoka, taj samo može oprostit ova- kovu pogriješku i zapostavljanje, u pogledu kori- sti i potrebe pučanstva, a mislimo da ovo nije, niti može biti vladina namjera. Pozoato nam je da je bila od najviše zanimanih općina spravljena neka vrst peticije na sabor u zadnjem zasjedanju radi djelomične izmjene pravca u putu it.d., ali rad šta je ova izostala nije nam poznato. Svaka- ko držimo umjesno napomenut vladi da su neki izakulisni razlozi koji vode neku čeljad sa pre- porukom do nje, a nipošto opća želja i korist naroda. S toga mi nemamo riječi kojim bi visokoj Vladi dovoljno preporučili da saslušavši i ispitav- ši svestrano stvar odredi da izradba puteva bude započeta i uregjena prama svrsi i potrebi pučan- stva, i tako će ona steći skromno, ali iskreno prizanje, te zahvalnost naroda, što mnogo ma amaRČŽČR-R-—-m->-Č-eeenSEnan SS ROSES SSSRA U političkomu svijetu jedan vrlo uvaženi bruseljski list u članku naslovom: ,težnje Hrva- ta“ kaže: »Predstavnica i pravi nosioc hrvatskih tež- nja jest Stranka hrvatskoga državnoga prava ili kraće rečeno, Starčevićeva stranka, utemeljena po dru Antunu Starčeviću god. 1861., kojoj je on podpunih trideset i pet godina stajao na čelu kao živi izraz hrvatskih težuja, a nepomirljivi protiv- nik dualisma i njemačko-msgjarske supremacije. »Program Starčevićeve stranke, koji se te- melji na hrvatskom državnomu vu i na na- rodnom načelu, jest nezavisnost i ujedinjenje svih hrvatskih pokrajina, koje su nekoč za vladanja hrvatske narodne dinastije sačinjavale hrvatsku državu, ali koje su kasnije uslijed turskih navala i drugih europejskih dogagjaja, što od od hr- vatske države, što opet po razdijelbi pok počinjene različitim upravnim vlastim. Tako je naime u duslisma potpala Dalmacija i Istra austrijsku, a Banovina i Slavonija sa hrvatskim primorjem pod magjarsku upravu, dok e Bosna i Hercegovina i nadalje ostala pod urskom. »Nu godine 1878., kako se znade, zauzela je > Herceg-Bosnu, te su tako sve hrvat- ske xemlje kako tako došle u okvir habsburške monarhije, što je u velike olakšalo oživotvorenj Starčevićeva programa, jer i bosansko-hercego vački Hrvati, naročito Muhamedanci pristaju program stranke prava i šele ujedinj (Blijedi),