medanci su odlučni za okupaciju. Tako su, da pa- vedemo megju ostalim, lani u oktobru u prestav- ci predanoj Nj. Veličanstvu u Pešti izjavili otvo- reno, da su se ,zaista smatrali sretni, kada je Austro-Ugarskoj njihova otadžbina na upravu povje- rena, kad nije kojoj inoj državi (u susjestvu Bosne i Hercegovine nema nego Srbija i Crna Gora), jer šu svi islami, vidivši, da ih turska vlada mora ostaviti, želili samo Austro-Ugarsku, a nipošto drugu državu, tvrdo uvjereni, da je ova država radi svoje tolerancije, najsposobnija vladati sa zemljama, u kojima više raznih vjera i narodno- sti opstoji.“ — Pa zar nije dakle sve ono piska- ranje po srpskim novinam i po časnom » Dubrov- niku“ samo lažno izmišljanje i opsjenjivanje ? U ostalom mi nemamo ništa protiv toga: propala čeljad trebaju iluzija ! Za naše ribarstvo. Dubrovnik, 20. Junija 1900. Štovani gospodine uredniče! Molim za malo prostora u Vašem cijenjenom listu, da se sa ne- koliko riječi dotaknem sjednice, koja se je držala u ovom Lučkom Poglavarstvu, na 17 tek. te da koješta stavim na dušu našim ribarima. Narode, želiš li dočekati i ostaviti tvojoj djeci obilne obale ribom, to bez okljevanja ispu- njaj naredbe Visoke Vlade, kojoj stoji na srcu ri- barstvo, te jednodušno radite svi na korist ribar- stva i potpomagajte Visoku Vladu, da nam sinje more postane što prije bogata riznica. Svak, komu je i malo do toga da_se naše o- bale obogate ribom, nek veoma oprezno stoji, da li se ko služi dinamitama, tim paklenim srestvom, koje se u novije doba sve to više širi i tim na barbarski način uništuje ribu, a truje predjel. Tužite bez straha takove nevoljnike, koji gledaju samo, kako će sebi pribavit što novca, a nije im stalo, da tim čine, da mnogi i mnogi pošteni ri- bari nemaju čim, da sebe i svoju porodicu pre- hrane! Oprezni stojte, kad kupujete oboritu ribu te opazite li, da su joj kosti na trbuhu slomjene, bez straha kažite, da je ta riba dinamitom ubi- vena. Ovo vam je sjeguran znak, a pozna se i po tom, što joj je oko blijedo, ko da je kuhana i što joj hrelje postanu tamno modre ili crne. Godinom za godinom sve to više nestaje ga- vuna, a uzrok je tomu, što do sada nije bilo za- kona, koji bi priječio lov na iste za vrijeme bu- targe. Pomorskoj se je Vladi predložilo, da se zabrani lov na onu ribu i to u mjesecu januaru i februaru, kad se ova vrst mriješti ili rasplogjuje. Davno je već Pomorska Vlada, ta majka ribara, zabranila šabake, kojim je oko ma vreći manje od jednog cm. (1 cm“), a žalibože u mno- gim i mnogim mjestima za tu naredbu, ko da se i ne zna. Tu se lovi takovim šabakama, koje ne praštaju tolikoj ribici, da ju ne možeš ni megju prstima držat. Lov na migavice ili gerice se je zabranio u juliju i avgustu, a u ostalim mjeseci- ma je dopušten i to sa šabakama, kojim je oko na vreći najmanje 1 cm.% Stavlja se na srce svim lučkim činovnicima ili onim koji fungiraju njiho- va mjesta, da oprezni budu, te da nastoje, da se naredbe Visoke Vlade u svim mjestima našega kotara vrše. Koja će korist tim doći, možemo sa- mo pomisliti, a vidjeti će mo je, kad nam se ri- barunice napune košima ribe. Na više se je mjesta opazilo, koju je veliku korist donijela zabrana lova na buč, pa se je pre- dložilo Visokoj Vladi, da se ista zabrana proteg- ne na svaki lov, gdje uljeza plašenje ribe. Pre- dložilo se je, da Pomorska Vlada, na kojigod na- čin oživotvori ribnjake republike dubrovačke, te tim našemu kotaru obilnu korist nanese. Preporučilo se je Pomorskoj Vladi, da dade sagraditi jedan muo u Propratnu, gdje bi se ri- bari osjegurali za ružna vremena i tim iza oluje odma proslijedili ribanje u onim predjelima, koji su bogati sargjelom. S druge strane ovaj bi muo Preporučiti je našira ribarima, da se što vi- še bave lovom na divljačinu. jer će tim s jedne strane uništiti velikog neprijatelja ribe, a s druge strane manje bismo kupovali bakalara. Svim općinam stavlja se ua srce. da što prije otkupe ono pravo, koj: ide demanijalnom fondu. Moogi ribari ne stoje oprezni na lov tono- vine, jer preskupo plaćaja zakupnicima. Teško je jadnome ribaru, gdje mu treba sve plaćat, a kad bi on mogao slobodno lovit trupe, onda bi se ve- ćom voljom i požrtvovanošću zauzeli toga posla, te bi više puta bilo na ribarnicama na pretek trupa. Svim se ribarima stavlja na srce, da se što mnogobrojnije upišu u društvo ribara, kojim se- ma Vlada upravlja. Cijelj je društva, da se rije- čima i djelima potpomagaju ribari. Treba li komu kakova savjeta, eto će ga naći u tome društvu, treba li siromašnome i poštenome članu kakve novčane pomoći, eto mu je šalje društvo. Je li mu se razbila lagja, a mreža veoma isparala ili pro- pala, eto će ga pomoć društvo; dapače treba li komu novaca, da sagradi lagju ili mrežu nek bu- de uvjeren, ako je on bio dobar član toga druš- tva, a pošten čovjek. da će mu društvo bez ika- kve dobiti ponuditi novac, a vraćao bi u obroci- ma. Pomislite na samo ovo zadnje! Dug, koji sa- da vani učinite, kako ga teškom mukom platite; te nijeste slobodni ni da objed skuhate, ako pri- je nijeste učinili dio onomu, koji vam je uzajmio. — Sve što ih je više pribrojeno iz jednog mje- sta, sve to veća prava uživaju. Kušajte se dakle samo pribrojiti! Godišaju članarinu za one, koji imaju svoga, te nijesu siromasi 2 f. i 40 novč. (u mjesečnim obrocima); a za one, koji su siro- masi samo 1 f. i 20 novč.; do samih 10 novč. na mjesec plaćate, eto imate prava na pomoć, koju vam društvo u nevolji pruža. Svaki je ribar opazio, kako ga mašćenje mre- že skupo dolazi: plati koru, plati onoga ko ti je istuče, troši drva i muči se dok koru skuhaš, pa sve to za kratko vrijeme traje, jer mreža nam brzo pobijeli, kad je ribnja. Obratite se na lučko poglavarstvo, ovo će vas uputiti, kako ćete veoma jeftino svoje mreže mastiti; a mast će se dugo na njima uzdržati. To vam je jedna kemijska smje- sa, koju raslavite s vodom i stavite u istu mre- žu pa ste gotovi. Narode! Ako ti je i malo stalo do ove nji- ve, koju niti oreš niti gnjojiš, a danomice u malo sati lijep novac iz nje vadiš, a ti ne budi nepri- jatelj samomu sebi, već se daj razlogu te poslušaj ono, što se za vašu i za naše djece korist govori. Prijatelj naroda. Dubrovnik, 28 Junija. Vous V avez voulu, George Dandin ! Obiknu- ti smo već čitati u ,Dalmati“ perfidne dopise iz Dubrovnika, pak nije ni čudo, ako se većim dije- lom niti ne osvrćemo, na one mnogobrojne laži i insinuacije, ali da bi se g. dopisnik tako zabora- vio, pak da bi mogao načrčkati onako lažan do- pis kao što je par excellence onaj ,Gita di pia- cere“ u ,Dalmata“ od Juna t.g.; istinu kažemo, nismo se nadali. U čudu se pitamo može li mr- žnja tako daleko doseći, da uvali u takovo blato čovjeka, koji se je bavio kroz lijepo čislo godina učenjem grčkih i rimskih klasika, čovjeka, koji se je dapače dostao i zavidljivog odvjetničkog karak- tera? Dopuštamo, da čovjek s strančarstva može zabasati; dopuštamo da ga sama mržnja može zara- ziti — ta i rekao je Tolstoj da je ,patrijotizam ljubav koja mrzi“ —; dopuštamo da može biti fa- natikom; ali ne možemo pojmiti da bi čovjek, te imao ma iole ponosa, iole držanstva, iole savjesti, iole kulture, mogao onako bezočno pljunuti u o- braz istini, kao što to čini poznati i revni dal- matov dopisnik. Cijeli je Dabrovnik znao, da je izlet, 0 ko- jem govora u spomenutome dopisu, priredila sa- ma uprava ,dubrovačke hrvatske glazbe“ ; cijeli je Dubrovnik znao da je ista uprava uzela u svo- ju kiriju parnu lagju ,Cavtat“, a dosljedno tome niko pametan i pošten ne može prigovarati ni u- pravi, a još manje gosp. Račiću (u ,Dalmata“ po- grešno Bačić) vlasniku Cavtata, što je ovaj bio okićen našim milim hrvatskim trobojnicama. Ko- jim je pravom i kojom je podlogom dakle g. do- pisnik izasuo svu onu tirileru na adresu g. Rači- ća, koji je u ostalom, ako se ne varamo njeg politički prijatelj? A gdje mu je obraz, gdje mu je ponos, gdje mu je savjest kada zamjernom bezočnosti kaže, da su mnoge osobe odustale od namisli da prisustvuju izletu, kad su vidile da je parna lagja okićena trobojnicama? Neka nam spo- mene samo pet takovih osoba i onda ćemo ga smatrati čovjekom, koji ljubi istinu, pa i bilo to u opreci sa dubrovačkim javnim mnenjem. I to je čovjek, koji hoće da dijeli lekcije pristojnosti ma lijevo i na desno, koji u svojim protivnicima nazire samo ,esaltati“, ,cretini“, fa- natici inestatori“, ,malcontenti faccendieri“, ,in- transigenti“, ,petulanti“, ,sciocchi; dimostranti“, »di scenate di fanatismo“ i t. d. (ovo je sve nje- govo cvijeće u jednome ciglome broju), a komu bi se moglo naprotiv punim pravom namijeniti ri- ječi velikog Leopardija: |' animo tende sempre a giudicare gli altri da s& medesimo.“ Vous | avez voulu, George Dandin... Vous avez justement ce que vous mćritez“, Naši dopisi. Kotor, 24 Juna. Zadnji ,Srpski Glas“, br. 23, imade dopis iz Kotora, u komu izmegju ostalih srpskih laži i izmišljotina, prohtjelo se je dopisniku da po srp- sku — lažno — izvijesti o ,korotovanju braće Hrvata“ radi smrti D.ra Bulata, koje ,korotova- nje“ oni, Srbi, ne razumiju Pisao ,Srpski Glas“ šta hoće, bilo mu milo ili žao, mi mu poručuje- mo, nek znade, da se je nenadna smrt velikog po- kojnika, umnog i vanredno rijetkog rodoljuba D.ra Bulata veoma bolno dojmila svih amo Hrvata bez razlike, pošto svi dobro znada kakova je nesreća snašla hrvatski narod njegovom preranom smrću. S toga u znak opće žalosti, — velimo opće, jer ne računamo na ono njekoliko Crnogoraca i Pu- ljiza u Kotoru! — naša općina, ,Hrvatski Dom“ i ,Hrv. Radnička Zadruga Napredak“ izvjesiše zastave na po koplja, koje su tako bile izvješene do uključno dana pogreba u Spljetu; samo prigo- dom svečanosti sv. Antuna i Tijelova radi crkve- nih ophoda bile su uzdigaute na cijelo koplje. Ista naša Općina, društva i radnici upraviše br- zojavne sažalnice ovom tužnom prigodom. Ovo Vam je bilo ovako, a slobodno zadarskom srpskom klepetalu klepećati i unaprijed kako se je nauči- lo! Mi ga ne ćemo slijediti. Pogled po svijetu. U carskom dvoru u Beču. — U četvr- tak na 28 tek. obavljen je u carskom dvoru u Beču svečani čin prisizanja Njegove cesarske i kraljevske Visosti nadvojvode Franje Ferdinanda : d' Este, kojim je ovaj obrekao vršenje posljedica morganatskoga braka, za svoju suprugu i even- tualno za potomstvo iz toga braka. Nadvojvoda će sklopit taj brak početkom jula, sa Sofijom grofi- com Chotek. Supruga prestolonasljednika ne će i- mati ni naslova ni prava nadvojvotkinje i ne će bit ni caricom ni kraljicom, a djeca njihova neće biti nadvojvode i nijedno ne ima pravo nasljed- stva. Nasljednikom nadvojvode Ferdinanda bit će njegov brat, nadvojvoda Oto. U Austriji. — Položaj je još uvijek zamr- šen. Stalno je sada ipak da vlada ne će kušati urediti jezično pitauje, kao što ni uvedenje novog poslovnog reda, na temelju $ 14. jer za prvi slu- čaj prijete istunom slavenski ministri, a za drugi ministri pravde i financija. Uslijed toga položaj ministra-presjednika Korbera je vrlo nepovoljan, te mu se već proriče da će podleći. Ipak, za kuš- nju, po želji samoga cara, sastat će se parlame- nat još jednom. — Česi kao da su se počeli kajat, što su opstrukcijom razvrgli desnicu. Zastupnik dr, Stran- sky na 24. 0. m. u Bistrici držao je jedan govor, kako bi se mogla opet sastavit desnica, ali bi mo- rala pošteno i iskreno branit ravnopravnost i au- tonomiju, kako to Česi rade. U budućem zasje- danju parlamenta imala bi ta desnica staviti od- ma predlog da se uregjenje jezičnog pitanja pri- pusti saborima u Českoj, Moravskoj i Šleskoj.