Pogled po svijetu. Zenidba kralja Aleksandra. — Kralj se u ovome poslu pokazao dosta energičan. U počet- ku je bilo mnogo protivština i u narodu i megiu vojnicima. Narod je mrmošio, s toga što Aleksan- sandar nije odabrao sebi za drugaricu kakvu stra- nu plemenitu princesu, nego ženu iz naroda, a vojska iz naklonosti prema Milana. Kralj je njeke ličnosti otpustio iz službe, Milanu je zabranio po- vratak u Srbiju, a nepokorno časništvo sazvao k sebi, opomenu ga na dužnu pokornost prema vladaru i umirio ga. Čestitka pak cara ruskoga najvećma je umirila duhove. Sada je i narod vas uz kralja. Carica ruska darovala je njegovoj vje- renici krasan dar sa briljantima. Kralju je česti- tao i nadvojvoda Ferdinando. Zaruke su obavlje- ne u prošlu subotu, a ženidba se imala obavit prekojučer. Vjerenica Aleksandrova zove se Draga, udo- vica je inženijera Čeha, Mašina, sada su joj 42 god., iz narodnog je koljena Lunjevića, koje se odlikovalo pod Milošom Velikim u borbi za slo- bodu Srbije. Kažu je unatoč dobi, veoma lijepom i duhovitom ženom ; prije je bila dvorska dama kraljice Natalije. Kina. — Protivno vijestima, da su evropske poslanike Kinezi poklali, u najzadnje doba uporno se javlja i potvrgjuje, da su ti europljani živi, 0- sim Ketellera. U Pekinu kao da je nastao razdor megju bokserima. U megjusobnim sukobima jav- ljaju da je poginuo prin& Tuan. Saveznička voj- ska pred Tien-I'sinom broji do 70000. Do skora će Eoglezi i Japanci marširati na Pekin. Vrhovno zapovjedništvo vojska bit će predano kome nje- mačkom generalu. Vlasti su zabranile izvoz oru- žja u Kinu. Domaće vijesti. Glavna skupština ,,Matice Hrvatske“. — Na 22. pr. mj. obdržavala se u Zagrebu glav- na skupština ,Matice Hrvatske“ pod presjedanjem društvenog presjednika g. Tadije Smićiklasa. Pre- sjednik pozdravi prisutne, za tim naglasi da ove god. 8 jula biskup Strossmayer slavi 50-godišnji- cu svoga biskupovanja. Akademija znanosti i umjetnosti posvećuje mu sjajno djelo, u kojemu je njegova stolna cr- kva prikazana i opisana na hrvatskom i francus- kom jeziku. Društvo sv. Jeronima izradit će za puk biskupovu bijografiju. Svećenstvo djakovačke biskupije opisat će u povećem djelu, što je bis- kup učinio za crkvu i domovinu, a svećenstvo ka- toličke crkve u Bosni predoćit će procvat kato- ličke Bosne pod njegovim okriljem. I ,Matica Hr- vatska“ će posvetit velikom biskupu spomen-knji- gu, koju će sastavit radnici oko ,Matice“ i drugi odlični hrvatski književnici, te i od braće Slove- naca ih se prijavilo do dvadesetak pisaci Iza govora presjednikova, društveni tajnik i blagajnik čitali su godišnje izvješće. Iz ovoga va- dimo sljedeće: Za tekuću se godinu 1900. knjige , Matice“ već štampaju, a neke su već i doštampane. Uz »Spomen-kajigu“ hrvatskih i slovenskih pisaca i umjetnika prilikom pedesetgodišnjice biskupovanja našega prosvijetnoga dobrctvora, biskupa Josipa Jurja Strossmayera, koju će primiti članovi ,Ma- tice“ kao redovitu člansku knjigu, nastavlja prof. dr. Hvić ove godine svoje: ,Slike iz sveopćega zemljopisa“, i to knjige pete, dio drugi, u kojem će biti opisana: Bugarska, Srbija i Urnagora, a prof. Fr. Vala završuje ove godine sa omašnim sveskom svoju , Povijest novoga vijeka“, i tim za- vršuje ujedno i ,Matica“ svoje izdaoje ,Svjetske povijesti“, koje je pred dvadeset godina započela, — & u svemu izdala od ove knjige na broj četr- naest svezaka. — Prof. Vjekoslav Klaić spremio je ove godine za ,Maticu“ svoju povjestau radnju pod naslovom; ,Krčki knezovi Frankopani (1118- 1671.), u kojoj će nam nacrtati zgode i nezgode ove glasovite hrvatske obitelji, sa kojom je naju- že skopčana kroz stoljeća naša hrvatska povjest. — U ,Slavensku) knjižnici“ štampaju se ove go- dine , Izabrane pripovijesti“ glasovite poljske spi- sateljice Elise Orzeszkuve u prijevodu Ise Veli- kanovića, a u ,Zabavnoj kojižici“ podat će ,Ma- tica“ dvije ili tri originalne radnje naših pisaca. Za sada možemo najaviti raduju Viktora Cara Emina pod naslovom ,Pusto ognjište, pripuviest iz i života“, koji ovom pripovijesti po rvi put stupa pred ,Matičine“ članove, i radnju hema Mulabdića pod naslovom: ,Na obali Bos- ne, Crtice“. U ,Kojižnici za klasičnu starinu“ zaključit će ove godine prof. dr, Musić sa drugim dijelom svoju ,Puvjest grčke književoosti“, — a od ,Pr.- jevoda grčkih i latinskih klasika“ ne će ove go- dine ,Matica“ ništa izdati, — jer je na žalost u- natoč ,Matičina“ nastojanja prodaja ovih kujiga tako malena, da se ni minimalai dio troška za ovu ,Matičinu“ nakladninu samom prodajom ne va. Pošto je od ,Hrv. nar. pjesama“ , Matica“ drošle godine izdala dvije knjige ,Muhamedovskih pjesama“, kojim se je knjigama ,Matica“ po lije- pom priznanju braće Mubhamedovaca časno oduži- la našoj braći u Bosni. Red bi sad bo da Mati: ca“ pristupi i redatciji još preostalih ,hajdučkih“ i ,ženskih“ narodnih pjesama, koj'h jednih i dru- gih imade u ,Mat'ce“ uprav preveliko obilje. Zaplijenjeno Gradska Kronika. Visoki gost. — U nedjelju boravio je u Dubrovniku nadvojvoda Salvator. Putuje vlastitim yachtom, incognito pod imenom kneza Hodorfa. Umorstvo talijanskoga kralja. — Vijest o umorstvu talijanskoga kralja došla je ovdje u ponedjeljak prije podne. Talijanski konsulat i pu- ljiške trabakole izvjesiše zastave na po stijega sa cr- nom vrpcom. Gosp. Dr. Abele Serragli konsuo ta- | lijaoski dobio je malog od ministarstva iz Rima, | neka ide u Kotor, u slučaju, ako tamo prispije prestolonasljenik, koji bijaše otputovo iz Pirea za Crnu goru, da mu javi žalosnu vijest. Gosp. Abe- le je odma odjurio u Kotor, sa tom tužaom mi- sijom, a doma se povratio, iza kako je primio vi- jest, da se prestolonasljednik iskrcao u Italiji Neki od našijeh autonomašića bjehu stavili crne kravate. Vijest se u cijelom gradu u opće neugodno dojmila, i mnogo se o njoj govorilo. Ukinuće talijanskog konsulata. — Tali- Dubrovniku i podkonsulate u Zadru i u Spljetu. Ustrojiti će u Zadru konsulat sa podložnim kon- sulatom u Spljetu. brodarsko društvo n&bavilo je novi parobrod; to nas raduje u velike, jer znak da društvo napre- duje, ali nam je žao zbog njegovog imena: Be- | va kam. ugalj u Servoli. — Becher krca u Nortl | bio docna stavio, da manjka il busto di Dante. S ja, nadničara, te svake ruke i izruko ljudi. Mož da rečeš grad je ko mravinjak, il ko tamo, ko amo, svak žurno za poslom. mikljavini grackoga života, da si gao svakoga da spaziš i uočiš, te i što je. Ipak, vigji ljucke slabosti i plašljivos pjesnikom da usklikneš : pMisli jadan da je mrki vuče, il još grgje brgjanski hajduče.“ Ima ih što cijene, da ih svak u prvi pogled za: de i poznade. Valaj bezazlene ili griješne čeljadi! Što komu do toga, jesi li s Mosora ili iz Kotora ? gradu ko u gradu, si guarda e passa. Zašto d kle, bogom braćo Crnogorci, kad vas braća-nebra u grad na službu zovu, te se vi, od nje namj šteni, slobodno gradom šetaćte, zašto amanata va crnogorsku sa hercegovačkom m izmijenjiv te ? Zar nijeste vi crnogorski ici ? Zar ovd vam u gradu zabranjena na kapi ona dva va početna slova ? Ni u sred Beča, a nekmo liu D brovniku. Ne slušajte vašijeh gospar&. Hrgje kriju i slabe žene. Pohvalno. — Prigodom smrti Miha Tom šević daravaše mjes dječjem zakloništu Braća E bica kr. 10, N. Miloslavić kr. 6, A. Suhor kr. O smrti P. Musladina K. Gjurašić kr. 10. - Za g.gju Jelu Uzzovich P. ud. Colombani kr. 3 A. Linardović kr. 10, A. ud. Matijević kr. 30, d N. Svilocossi kr. 20, Obitelj Jelić kr. 20, F. Sv locossi kr. 25. Dubrovački Parobrodi. — Balkan kre rudu u Pvu — Gundulić putuje iz Ergasteri za Midleobro krcat ruda. — Beatrice na putu | Poti za Anversu, krcat ruda. — Napried iskrc: shieldu kam. ugalj za Trst. — Prazatius na p , tu iz Karlifa za Palj, krcat kam. uglja. — Iste putuje za Barroru. — Epidauro krenuo iz Lal ruime za Limionu. Diskoras na Poljani. Vlaho. — Jesi li ti bio na večeri u autonomaša? Sto se para? | Ivo. — Bio nijesam, ma sam ih čuo delle magnifiche. | Vlaho. — Kako što? Ivo. — Još mi dolazi smijeh. Imagjinaj se, da se Pa zatvoreno, nigje ga nać, e senza busto me ide — | deve essere! jauska vlada odlučila je ukinuti svoj konsulat u ' viaho. — E quindi? ih. - Vraže, našli su rimedija, stavili Danša Ronchi i i sred kamare megju dvije svijeće; boket cvijeća bli | i tako ti je Dante kišo debele dvije ure tra | ent Novi parobrod. — Naše dubrovačko paro- | siasmo dei presenti. ; Vlaho. — Jadnoga Danta, biće mu se dodijalo. Ivo. — Non credo, jer bi mu svak češće napunio bićer | a on ti ga je godio mezzo mondo. cher! Zašto Becher? Ili mislite da će vam on , Vlaho. — A je li bilo briadisi? nakrcnut lirama kad brod prispije u Trst? Od to- | Ivo. — Nigda kraja! Ne spominjem se svijeh, nego ću ga ne bude nikakve koristi! A ovakovo uliživanje pred tugjim ljudima, koji nas u duši mrze, baca ružnu sjenu na naš grad u opće. Barem Dubrov- nik, gospodo, ima imena. Poštujmo mi najprije na- še, domaće, ako ćemo da drugi poštuju nas. Ratno brodovlje. — Ove sedmice boravila / je u Gružu eskadra naše ratne mornarice pod za- povijedi Podadmirala Gustava pl. Brosch-a: oklo- pnjače ,Karlo VI“ i ,Tegetthof, krataši i , Tiger“ i leopard“, dva torpedo-krstaša i 19 torpedo- bota. U četvrtak je otputovala. Autonomaška večera. U prošlu subotu a- utonomaši prirediše večeru u ,Hotel-u de la Vil- le“. Ni malo nemajući obzira i poštovanja prema ovome gragjanstvu odma su stali pjevat , Del Si“ nella patria di Avoscani non se parla che italian. U Dubrovniku Italian! a izuzevši neke činovni- čiće iz Dalmacije, kako Gjovanicio. Persika- lji i drugi, koji su tu bili, svi ostali sami govore i u kući i vani naš slatki hrvatski jezik. Ljudi božiji opametite se jednom; zašto ići na li- jepak ovoj šačici stranih činovnika, što nam ih a- mo šalje slavna vlada, da raznarogjuje ovo naše- ga miloga grada! Pogledajte malo u njegovu po- vijest, pa ćete naći čitavu vojsku naših hrvatskih kojiževnika. Cijela prošlost Dubrovnika je u dlaku slavenska, kako što mu je slavensko i hrvatsko pučanstvo i danas, koliko svuda po okolici, toliko kt: greda. Ta vi sami nosite čista hrvatska pre- ena Poslije večere ode mlagjarija od učesnika na večeri, iza ponoći, da viče po gradu i pjeva tali- janske pjesme, Na Pilama vikaše: Viva Umberto! Viva Italia! Viva irredenta ! — viva lu- dovi! Od jednoga sveučllištara, talijanca sangue puro, ili, kako se sAm zove, autonomaša di nazio- ne serba, Vuletića-Vukasovića, čula se, kako nam pripovijedaji, upravo pogrdna psovka na dubro- vačke Hrvate. Preko večere im je udarala pod hotelom srp- ska glazba birani ram, od koga pola se 8a- Stujala vd talijsnskih komada. Sve u ime slaven- ske uzajamnosti ! sian, glvažeta, tegovoti, nijekali. ei | aćenat samo neke, što su potegli i pil visibili izm \ gju njih. Vlaho. — Da čujemo. Ivo. — Mali Arturo je govorio: sulla necessita di cret i si una posizione. — Mali Maškarić: sulle dolces della lettura italiana. — Pavo: sul segreto per co | seguire il cassierato comunale. — Abramin: sul mo I di coltivare le unguie; a mali Flori: sui dazi e consur | Vlaho. — Ma to nije dunque bila una cena di accademi ! Ivo. — Kakvi accademici — smokve: ovo ti je prava i | cademia. Miritalo je govoru fiorin entratu. Ako ga diš, pitaj Danta bolili ga još škina .. , . pasara! dijo Vlaho, Vlaho. — Bog s tobom, pasaristo! | Frano Supilo izdavatelj. i Vlaho Kelez odgovorni urednik. | Tipografija U. Pretnera u Dubrovniku. 1 Hennebergova Svila prava, ako direktno od mene nabavljena — ori bijela i bojadisana od 45 novč. do ff. 14.65 po met. i Na svakoga franco | be« poreza u kuću, Uzorke po vo G. Henneberg, Fabrikant svila (c. | kr. dvor. dob.) Zurich. Najbolja pitka voda u pogibelji epidemije jest u takim slučaje ma često prokuša«a, od medicinskih suktorite preporučena