strankom, ne bi bio htio da stranka dotle nara- ste, a da vlada bude prama njom sasvim nemoć- na. Kad kažem ovdje vlada, to se razumije dr. Antonietti. Tim se dadu tumačiti, — ne kažemo opravdati, mnoge njegove pogriješke, On je bio Hrvat kao što je to najbolje znao pok. Pavli»o- vić; ali ipak kad što je pogodovao srpskom po- kretu, samo da se narodna stranka odviše ne 0- jača. I u padu Klaića, god. 1879 kažu da je imao svoje prste. Bilo je vrijeme kad sam mu ja mo- gao mnogu gorku reći, a da nije reagirao, ili je reagirao vrlo slabo. Tako sam mu rekao jednom da je on potpomagao padu Klaića. Rasrdio se i odgovorio, da su to obične podvale narodne stran- ke. Rekao mi je te riječi glasom kao da ima li- mun u ustima. Antonietti je pak tako uvijek go- vorio kad je bio srdit, a da obuzda svoju srdi- tost. Ovaj dan rastavi se sa mnom, čvrsto pre- čvrsto stisnuo mi je ruku. Da ga nijesam pozna- vao bio bih mislio da je to od ljubavi. Bilo je naprotiv od srditosti, koju je u sebi gašio. Na- rodna stranka imala je često prigode da se na nj tuži, ili mislila da ima. On je to nazivao podva- lom. Po njegovu mnijenju narodna stranka bila bi se odviše ojačala i bila bi mu narasla preko glave, da je zadobila spljetsku općinu. Dok je pak on bio na vladi mislio je da joj općine ne treba. Ta i bez općine srednji su zavodi u Splje- tu bili pohrvaćeni; vanjske općine unatoč općini i Bajamontu, birale su narodne zastupnike; u iz- borima za carevinsko vijeće Bajamonti je pao a biran dr. Rendić i t d. Odatle njegova protimba raspustu. Ponavljam, ne opravdavam, osugjujem pače, ali samo tumačim. (Slijedi konac.) Bratija. Ala nas vole naša bratija samozvani Srbi! Oni Srbi u Srbiji i Crnojgori još manju mržnju iskazuju protiv nas Hrvata, nego li ovi amo me- gju nami; baš po onome: poturica gori od turči- na! Ipak njihova mržnja, i nastojanje da nam škode, većim dijelom ne donese im drugoga plo- da, nego da na kraju konca sami sebe ocrne i doma i pred svijetom, ili drugijem riječima, da se pokažu što su i ko su. Takovih slučajeva vidimo od naših samozvanih Srba gotovo svakoga dana. Ko bi ih svijeh bilježio! Valjalo bi da nam list bude barem dva puta veći. Ali ovoga ćemo ipak iznijet, jer je nješto nad obićoimi. Tu njeki dan u Parizu obdržavao se interparlamentarni kongres. Bila je zastupana i Ugarska i Hrvatska. Magjari kao svugdje tako i tamo pobrinuše se da pred svijetom prikažu Hrvatsku, kao prostu njihovu županiju. Da se digne jedan Magjar, pa stane go- vorit u tome smislu — ne valja. Teško će mu ko vjerovat, kad vidi, da je i on sim Magjar, zna da će nastojat prikazat stvar što više prema interesu svoga naroda, a možda još da od svega ne bude iskre istine. Jer Magjari su u svijetu poznati kao megalomani i prisvajači na glasu. Ako su s toga btjeli da im lažna i zlobna namjera poluči ma i momentalnoga uspijeha, morali su stvar pripustit kome rogjenome Hrvatu. Bez mnogo muke, toga Hrvata“ nagjoše u osobi Srbina pravoslavne vje- re Steva Vasina-Popovića, pravoslavnoga zastupni- ka u Zagrebu i Pešti, koga magjaronska vlada u Zagrebu posla, da zastupa Hrvatsku na tome kon- gresu. Divno! Kud će bratac nego u brata! Brat je Srbin poslužio toga dana svoga brata Magjara baš po njegovoj želji. Steva — u Zagrebu ga zovu ,lepi Steva“ — govorio je na kongresu kao pravi Hrvat. Meta- morfoze! Ali tako je ,lepi Steva“ morao učinit, jer da je govorio kao Srbin, komprometirao bi hr- vatsku, recte, magjaronsku vladu u Banovinu, & 0- datle nikakve koristi, ako ne škode za svetu (!) srpsku stvar. Dočim ovako vlada ne može, nego movinom! Bolje ih poslužit nije mogao. Na taj način svi oni što su tu prisustvovali, a koji malo ili ništa znadu o našim stvarima, morali su po ,lepom Stevu“ razumjeti, da je hrvatska kao ne- kakva provincija Ugarske. Evala bratu Srbinu ! Magjari moraju svojoj braći Srbima bit u velike zahvalni za to. A znat će im se oni i odužit u čem god, jer dobro stoji imat ovako vijerna sa- veznika, koji te umije lijepo poslužit gdje ti tre- ba! Tako je brat steva učinio i drugi geschiift za svetu srpsku stvar, strpajući i Hrvate i Magjare sve u j-dno. Na čast joj i to! Mi s naše strane malo marimo za takovo postupanje naših samozvanih Srba, jer nam nika- kve škode odatle. Ali iznosimo neka se vidi, kako rade ta naša braća, koji uz to još imaju obraza isticati se kako veliki Slaveni, koji ljube svako slavensko pleme. Eto tu tih velikih Slavena i te slavenske ljubavi. Kažite nam štovani čitaoče, kako biste na- zvali taj ,rad“ samozvanih Srba? Mi ne bismo umjeli zgodnije nego — ciganskim! Naši Dopisi. Vrgorac, 7 Avgusta. Nek je i ova za ilustraciju abnormalnog sta- nja Vrgorske krajine. Gjulio Franić poslao je bio brzojavku C K. Namjesništvu u Zadar ovog sadržaja: , Uzalud naše tužbe. Danas donačelnik Jović presjedao sjed- nici vijeća premda primio optužnicu radi zločin- stva. Vrijedi li za Vrgorac opstojeći zakoni? O. vega nema ni u Abisiniji“. — Namjesništvo ovu brzojavku uputilo je €. k. Državnom Odvjetništvu nahodeć, da je Franić sadržajem iste počinio zlo- djelo. I zbilja c. k. Državno Odvjetništvo podiglo je tužbu proti Franiću, vrhu koje danas je obdr- žana rasprava. — Pravda je pobijedila te je Fra- nić bio riješen. Istaknut nam je da je zastupatelj Državnog Odvjetništva gosp. Betoni govorio kras- no i učeno kao dobar jurista raspredajuć na du- go i široko te citirajuć toliko $$a i ustanova po kojim hotio je dokazati krivnju optuženika, a- li mala hvajda, jer svi ti dokazi morali su sagnuti glavu i postati ništetnim ispred potpuno dokazane temeljitosti brzojavke dosljedno nevinosti optuže- nika, kako je to u lijepo udešenoj obrani gosp. Selen branitelj optuženikov iznio. — Pučanstvo je veseljem pozdravilo rezultat rasprave, a bilo mu je dokazom i divilo se je zvanju sudbene vla- sti preko svojih vrijednih sudaca, koji tako uzvi- šeno znaju provagjati svetu zadaću, kojoj su na- mijenjeni. Valja znati da je Franić prije spomenute brzojavke poslao još jednu i Namjesništvu i Že- maljskom Odboru, kojom je javio da je donačelnik Jović pod optužbom, cijeneći da će oni prama tome shodno odrediti. To nije bilo učinjeno ili a- ko i jest stoji jedno, da Jović i nadalje funkcioni- ra kao tobožnji donačelnik, radi čega Franić je bio opremio citiranu brzojavku, za koju je, kako se je reklo, tužen, a Sud ga eto riješio, jer pra- vedan. — Božica pravde ipak rekbi nije nas po sve zaboravila, kako to vidimo i ovom i toliko drugih prigoda, te dolazeć nam na um što će na skoro da bude, gdje će pravda opet svoju da o- sijeće, možemo s toga da pouosni u budućnost zremo. Pravda će prije ili poslije pobijedi, a jer smo mi uz pravdu, nema dvojbe, da će mo i mi prije ili poslije pobjedu slaviti. A. P. Pogled po svijetu. Socijalizam u Njemačkoj. — Umro je u Njemačkoj glasoviti socijalista Liebknecht. Spro- vodu mu je saučestvovalo do 100.000 osoba. Nad grobom je govorio socijalista Bebel. Italija. — Novi kralj Viktor Emanuel LII. položio je zakletvu i izrekao prvi prijestolni go- vor. Govor je silno uznio Talijane radi njegova muževnog tona, i radi izjava o budućem svom vla- danju, koje će u ostalom ići istom stazom, kojom i dosle, ali rek bi mnogo odlučnije i energičnije. Govor se lijepo dojmio i vani po Evropi. Na 12 tek. io je kralj senatore i zastupnike, njih o- ko 600; oni mu predadoše poklovstvenu adresu senata i komore. Kralj je do sada svih sažalnica primio oko 80.000 sa svih strana. Kina. — Vrhovnim generalom megjunarodne vojske u Kini imenovan je njemački general grof Waldersee, kažu po naputci samoga ruskoga ca- ra. General će stići iz Njemačke u Rim na 22 dojdućega. Vojna na Pekin otpočela je od strane megjunarodnih četa s velikom energijom.; One su na 5 tm. navalile na jako utvrgjene položaje Ki- neza kod Peitsanga, jedno 15 kil od Tientsina i poslije upornog boja zauzele Peitsang. Odavle su savezne čete krenule odmah proti Yantsuou, koji leži 15 kl. sjeverno na drugoj obali Peiha. I tu su, čini se one sjajno uspjele, jer brzojavka ame- ričkoga generala Chaffee-a, sto je stigla u Was- hington, javlja, da je već na ;6 tm. zauzet tako- gjer Yantsun. Svakako je i ovdje došlo do krva- vog sukoba, jer general Chaffee navodi da su A- meričani izgubili jedno 60 momaka. Druge vijesti javljaju, da su saveznici imali 322 mrtva i ranjena. Unatoč ovim brzo izvojštenim uspjesima ne smije se doista misliti, da je sad put u Pekin za savezne čete otvoren. O jakosti te vojske nema doduše toćnih podataka, ali će ona po svoj prili- ci iznositi barem 30.000 dobro izškolanih i mo- derno noaružanih Kineza, koji će se u što mogu- će povoljnijem položaju opirati pohodu saveznih četa na Pekin. Čini se, da se dosle nije ni u čem promijenio uvjek opasni položaj u Pekinu zatvo- renih stranih poslanika i inozemaca. U London je stigla iz Pekina brzojavka, po kojoj je carica-u- dova poslala stranim poslanicima četvera ko- la hrane. Atentat u Parizu. — Na 2 tek. dok se persijski šah, koji je došao u Pariz na izložbu, vozio u kočiji, navali na nj jedan mladić od 24 god. Frano Salson, francuz, revolverom, da ga ubije, ali mu srećom ne uspije niti jedan hitac otpaliti. Bude od samoga šaha i njegova vezira u kočiji uhvaćen i predan policiji. Pripada sanar- hističnoj družbi. Knjaz Nikola. — Na sprovodu kralja Hum- berta, kome je i knjaz učestvovao, svijet provali vojnički rub, da što iz bližega vidi novoga kralja, a knjaz misleći valjda da su anarhisti, povadi od- ma sablju, isto učiniše za njim i njeki ministri. Kralj Viktor Emanuel mahne im tad rubcem, te rekne, da se nemaju čega bojati, i oni spremiše sablje u korice. Iz Napulja se javlja da onamoš- nja policija traži njeke crnogorske emigrante, ko- ji se uputiše u Italiju, da ubiju crnogorskoga kujaza. Srbija. — Srpski kralj krenuo je sa svo- jom suprugom na put kroz Srbiju. Javljaju da je kralj odlučio, da sa Crnomgorom stupi opet u pri- jateljske odnošaje. Milanovi pristalice još sveudilj rovare, te je iznenadljivo, da je kralj odredio, da se bivšeg regenta generala Belimarkovića zatvori u tvrgji radi uvrijede nove kraljice. Belimarkovi- ću je 75 godina! Iznenadljivo je takogjer, što se iz Beča javlja, da kralj nije caru Franju Josipu I. javio svoje zaruke, niti svoje vjenčanje. Iz svih ovih pojava moglo bi se koješta zaključiti. Izgle- da, da će ipak na skoro ruski upliv sasvim pre- vladati u Beogradu. Domaće vijesti. Hrvatski sabor u Zagrebu sastat će se u mjesecu oktobru da raspravi proračun za g. 1901 a mjeseci novembar i decembar bit će upotreblje- ni za rasprave hrvatskoga i ugarskoga kraljevin- skoga odbora o obnovi financ, nagodbe megju Hrvatskom i Ugarskom. Za slogu. — ,Nov. L.“ pišu iz Zadra: Don Ivo Prodan i oni njegovi pristaše hoće da ustroje svoju posebnu organizaciju u Dalmaciji — ako nagju dovoljno pristaša, u što se u velike sumnja. Ova organizacija bila bi naperena proti Biankinu i političkom društvu. — Ako uspije, pa lijepo, naš don Ivo vogja i presjednik stranke. Hoće ko umije. Prva tačka programa zvat će se : Živio razdor | živio dr. Frank! Konjska utrka u Kninu. — Donosimo ovdje program utrke s konjima, što ju naročiti odbor priregjuje prigodom 70-rogjendana Nj. V. Frane Josipa I. u Koinu na 19 augusta, Početak u 8 sata poslije podne,