postić, da bi trebalo najprije nastojati da se
popravi dobar dio klera po brvatskijem zemljama,
nada sve u Banovini. Jer kad prostomu puku sve-
čenik ne može dati dobra izgleda, nego ga još sa
svojim življenjem i kvari, onda je zaludu sve.

Suviše ćemo primjetit i to, da se je moglo,
u Vojnovićevoj rezoluciji izostaviti ono: pod
vodstvom episkopata.“ Tijem se samo dala udica
našijem dušmanima, da navale na nas u svoje
svrhe. Jer Hrvat ni u čemu ne smije zaboraviti,
da je nama domovina — još u tugjijem rukama
i da naš narod sastoji od tri vjere. Ovoliko pri-
mjetismo osjećajući se dužni na to.

Ovoliko za sada, kad primimo otamo vijesti,
javit ćemo.

Prvom katoličkom hrvatskom sastanku želi-
mo da koristi onoliko našoj domovini, koliko žele
i njegovi saučesnici.

Hrvatski narod će bit zadovoljan !

Izvještaj o radu

hrvatskog akademičkog društva ,Slobode“ u
štaj. Gracu godine 1899-900.

Hrvatsko je akad. društvo , Sloboda“ u Gra-
cu navršilo jedva prvu godinu svog života te je
u domovini djelomice još nepoznato a djelomice
se o njemu krivo misli. Odlučismo s toga, da iz-
vijestimo o radu našeg društva u ovoj prvoj go-
dini, u želji, da hrvatska mladež podupre naše
slabo nastojanje, eda ozbiljnim radom na polju
kulturnom koristimo što većma svome hrvatskom
narodu, svojoj hrvatskoj domovini,

Bilo u društvenoj čitaonici, bilv na sjedni-
cama, držala su se predavanja i čitanja kako slijedi :

1. Stud. phil. R. Bujas: ,Seljak i prosvje-
ta“, čitanje prigodom ustanovljenja književnog od-
bora; — 2. cand. iur. N. Ljubić: ,Kraljevina I- |
lirija* dio 1, historička rasprava; — 3. cand.

m m <

 

20. cand. med. J. Brecelj: ,Ima li darwinizam
znanstvenu podlogu ?“, predavanje.

Slovenac gosp. med. Brecelj je naše druš-
tvo počastio ovim svojim predavanjem, te su na-
ša predavanja uvijek posjećena 'od bratskih nam
Slovenaca, kojima za tu moralau potporu srdačno
zahvaljujemo.

Spomenuti nam je još, da nam je gosp. cand.
iur. F. Panek poklonio svoju kompoziciju: korač-
nica ,Slobode“ za glasovir, te da se i drugi čla-
novi bave glazbom.

Ovo bi bio glavni ovogodišnji rad društva
»Slobode“, skroman doduše, ali smatrajmo t» po-
četkom jakog, ustrajnog rada, koji jedini može da
nam milu hrvatsku domovinu uskrisi. |

U Dubrovniku, 5 septembra 1900. |

Za književni odbor hrvatskog akademičkog / |
društva ,Slobode“ u Gracu.

R. Bujas, stud. phil. E. Marki, cand. mech.

 

 

 

Pogled po svijetu. |

Austro Ugarska. — Čeka se od časa do |
časa kraljeva odluka, kojom carevinsko vijeće ima |
brzo bit sazvano ili raspušteno, pošto Česi izjavi- '
še da obstrukciju neće napustiti, dok im se neda
zadovoliština za ukinute jezične naredbe. Po ne-
kim glasovim, ministarstvo Korberovo dalo bi o-
stavku, i pokušali bi se još jednom pregovori za
izmirenje.

Kina. — Ruska i Američka Unija javiše da ,
će povući svoje čete iz Pekina, jer da je cilj po- '
stignut čim su oslobodili poslanike. Ta odluka je |
sneb'la cijeli svijet. Nada sve su presenećene Nje- ;

oči» + -

| mačka i Engleška. Nadaju se ipak da će obe vla-

sti odustat od svoje namjere.
Po vijesti što ju donosi ,Daily Telegraph“
pretrpjeli su Kinezi veliki poraz kod Tehtsua. |

odobravanjem, i profesor Granić, koji je prigodom

| rasprave profesora Schmidta uzeo riječ i govorio

njemačkim jezikom.
Tako su dva dalmatinska Hrvata na psiho-
logičnom kongresu lijepo osvijetlali lice Hrvatskoj.

Izbor u Spljetu. — ,Nar. L“ pišu iz
Spljeta: Stranka prava odlučila je da ne će po-
stavit svoga kandidata u naknadnom izboru, koji
će se obaviti (recte, obavio) dne 6 t. m. u Splje-
tu. Narodna stranka kandidira Dra Petra Kam-
bera, bilježnika u Trogiru, koji je napokon pri-
mio kandidaturu. Nezadovoljni elementi u narod-
noj stranci pokorili su se disciplini još ga ovaj
put. Spljetski naroinjaci misle kandidirati D.ra
Kambera za prisjedoika zem. odbora, mjesto D.ra
lećevića, kad ovaj bude imenovan zemaljskim pre-
sjednikom.

Pišu nam sa Selaca. — Ovo mjesno druš-
tvo ,Hrvatski Sastanak“ odaosno na pretstojeću
proslavu 50 godišnjicu biskupovanja velikog hr-
vatskog mecene te svog počastaog člana Njegove
preuzvišenosti biskupa Josipa Jurja Strosmajera
poprimilo je slijedeće zaključke: — a) da se ve-
čer 7 rujaa čini izmetnuti nekoliko hitaca iz mu-
žara, b) da se rasvijetlu društvene prostorije, na-
pose da se na glavnom prozoru sa strane trga
namjesti prozirnica (trasparent) s natpisom »Vje-
ra i domovina — Živio Strosmajer !“ e) da za 8
rujna iz jutra u 7 sati se pozovnu svi članovi u
društvene prostorije, odatle će pud barjakom kre-
nuti u župsku crkvu, gdje će biti opslužena sv.
misa za zdravlje velikog mecene; d) da se oda-
šalje istome brzojavna čestitka; e) da se na ve-
čer poslje 8 sati u društvu priredi koncert od
prilike sa slijedećim programom :

1. Govor jednoga člana upraviteljstva o ži-
votu i radu biskupa Strosmajera. 2. Deklamacija,
pjesma Huga Badalića sve za vjeru i za domovi-

mech. E. Marki: ,O razvitku svemirskih tjelesa Princ Tuan sa 1500 momaka poginuo je Ostale ' nu. 3. Pjevanje himne »Ljubimote naša diko“. 4.

1.“, predavanje; — 4 cand. phil V. Lozovina:
»Slobodi“, pjesma; — 5. cand. mech. E Marki:

su Kineze izagnali Japanci iz pokrajine Tsili. j
I ,Standard“ javlja, da su Japanci pod Yuan-

Eventualna doličaa dilektanska prestava. 5. Igra
tombole, od koje čisti izvadak da se namjeri za

»O razvitku svemirskih tjelesa IL“, predavanje; | chikaiom izvojevali veliku pobjedu nad; bokserima , SPomenike najboljih svečarovih prijatelja — Pa-

— 6. stud. phil. R. Bujas: ,Ob osnovi znanja ili |
temeljni problem metafizički 1.“, predavanje; — '
7. cand. iur. N. Ljubić: ,Pjesme d.ra V. Deželi-
ća“, kritički ocrt; — 8. stud phil. R, Bulas : Ob
osnovi znanja ili temeljni problem metafizički IL“,
predavanje; — 9. cand. mech. E. Marki: ,Raz-
vitak zemlje i postanak života na njoj, predava-
nje; — 10. stud. phil. R Bujas: ,Ob osnovi zna-
nja ili temeljni problem metafizički IIl.“, preda-
vanje; — 11. cand. iur. N. Ljubić: ,Pred vrati-
ma tamnice“, pjesma; — 12. cand. med. J. Ma-
cehiedo: ,O sticanju prave naobrazbe i o prilikam
naše omladine u tom pogledu“, čitanje prigodom
akademije u spomen dru. A. Starčeviću; — 13.
N. N.: ,O jezičnom pitaoju u Dalmaciji“, ras-
prava; — 14. cand mech. E. Marki: , Fizički po-
javi iz svakdanjeg života, kojima rijetko kad tra-
žimo tumačenja“; — 15. cand. iur, N. Ljubić:
»Nasljedno pravo otoka Hvara“, juridičko-histo-
rička študija; — 16 cand. mech. E Marki: ,U-
vod darwinizmu“, predavanje; -- 17. caad. med.
J. Mach'edo: ,0 fiziologiji truda“, predavanje ; —
18. stud. phil. R Bujas: ,Mističoe sile (ili o fe-
nomenima hipnotizma, sonambulizma i spiritiz-
ma), sa psihologičkog gledišta; — 19. caud. mech. '
E. Marki: ,Teorija desceudencije po Darwinu,

1.4, mjenjljivost organizama, baštinjenje obilježji),

predavanje; — 20. cand. iur. N. Ljubić: ,Histo- '
ria magistra vitae“, crtica iz suvremenog politič. '
kog života u Dalmaciji; — 21. cand. mech. E.

Marki: ,Teorija descendencije po Darwinu, .,

(prirodna selekcija, borba za opstanak), predava-

nje; — 22 stud. phil. A. Mučalo: ,Nad grobom

prijatelju“, crtica; — 23. cand. iur. N. Ljubić:

»Ocjena pjesama A. Petrovića“ ; — 24. cand. iur. |
J. Pekić: ,Razlozi uspjehu poslanstva slavenskih
apostola“, čitanje prigodom koncerta u proslavu
sv. Ćirila i Metoda ; — 25. cand. mech. E. Mar- |
ki: ,Teorija descendencije po Darwinu, III.“ (pa-

leontologija i morfologija) ; — 26. stud. phil. R.

Bujas: ,Sugestija“, psihologička študija; — 27.

cand mech. E, Marki: ,O projektu čovječjem,

pred vanje; — 28. cand iur. J. Kugler: ,0 poj-

mu dižave i o uzrocima postanku dižava“, študi-

ja sa pravnog i kulturno-historičkog gledišta; —

i
v

i carskim četama iz Petsaoga i Hosivna. Navodno
je pogiuulo 1500 Kineza.

Domaće vijesti.
Slavlje u Djakovu — Danas je silno sla- |
vlje u Djakovu u Hrvatskoj u počast hrvatskom
velikanu biskupu Strosmajeru. i
Jugoslavenska akademija u Zagrebu pokloni-
la je ovom prilikom sjajno izdanje opisa sa slikama /
Strosmajerove crkve u Djakovu. Opis je izradio
prof. Nikola Mašić ravnatelj akademijske Strosma-
jerove galerije slika. Izdanje koje je upravo pre- |
sjajno obavila je česka grafička udruga ,Unie“ u
Pragu. Kojiga je napisana na hrvatskom i na fran- |
cuskom jeziku, prevod od Dr. Julija Adamovića.

Pokrajinska učiteljska skupština otvo- '
rila se u Šibeniku na 3 tek.

Hrvatski katolički kongres u Zagrebu.
— Na sjednici od 4 tek. prvog hrvatskog kato-
ličkog kongresa prisustvovalo je 1500 saučesnika.
Prisutno je dvanaest biskupa. Strossmajeru bija-
hu napravljene silne ovacije. — Starješina ,Soko-
la“ pozdravi svih kao domaćin. Biskup Gugler,
presjeduik po starosti, predloži za presjednika
grvfa Kulmera, Nadbiskup Posilović razlaže svrhu
sastanka, a takogjer i grof Kulmer.

Biskup Strvssmajer zahvalio se na pozdravu
u ime svoje i biskupa. Prihvaćen je predlog da
se zahvali papi za glagolicu i zamoli za njezino
proširenje. Izražena je želja, da se povrati papi
njegov teritorij Odaslan ja pozdrav papi i kralju.
Ovacije Strossmajeru se ponoviše.

Zadarski Talijanaši. — Raste svagja me-
gju zadarskim talijanašima. Sada se počupaše u
radničkome društvu, gdje je cijela uprava demi-

sionirala.
Pristaše ,C riere Nazionale“ očevidno na-

predaju.

Hrvati na kongresu u Parizu. — Na
kongresu psihologa u Parizu bijahu i dva Hrvata
iz Dalmacije dr. Tresić Pavičić, koji je držao ras-

pravu: ,Hipoteza, mogućnosti odnošaja izmegju
duše i tijela“, koja je bila primljena sa burnim

vlinovića i Račkoga.

Pišu nam iz Spljeta 5/9.: Ovoga će mje-
seca hrvatska akademska omladina prirediti pučka
zabavu u općinskom perivoju, a to na uhar druš-
tva ,Hrvatskog Sokola“. Krasni padiljoni, što se
spremaju, kineške kafane, zabavni operetni padi-
ljoni, što će se smjestiti u perivoj, još će sveča-

, niju učiniti tu pučku zabavu. Perivoj će vaš biti

rasvijetljen u venecijanskom slogu, osim što će
razni padiljoni biti opet napose rasvijetljeni. Za-
bavi će sudjelovat , Hrvatski sokol“ ga svojim di-
letanskim dramatičnim klubom, narodna glazba i
još druga društva.

U jednu riječ po pripravam se može reći,
da će zabava biti baš veličanstvena.

U toliko želimo dobar uspjeh našim predu-
zetnim i rodoljubnim akademičarima.

.Gradska Kronika.

Pr. 6/00.
a
U Ime Njegova Veličanstva Cesara !

C. k. Sudbeni Dvor I. Molbe u Dubrovniku kao nad-
ležni Sud u tiskovnim poslima riješavajući o prijedlogu
€. k. Državnog Odvjetuištva u Dubrovniku posl. br. Ss.
6/00, sudio je:

I. Sadržaj novice pod naslovom »Sloboda u Crnoj
Gori“ tiskane pod rubrikom , Domaće vijesti“, u prvom i
drugom stupcu treće strane časopisa »Crvene Hrvatske“
br. 85, koji je izišao u Dubrovniku due 1 tek. pod ured-
ništvom Vlaha Keleza, označuje se prestupkom uvrijede
poštenja predvigjenim u $$. $$. 488, 491, 493 K. zx.

IL. Potvrgjuje se izvršena zaplijeca i zabranjuje se
daloje raspačavanje naznačenog dijela novice, te se nare-
gjuje da budu ua šteni zaplijenjeni primjerci i oni koji bi
se unaprijed zaplijenili i da budu rastavljene dotične tts-
karske ploče i suviše, da u listu bude tiskana ova Odluka,

Razlozi,

Jer sadržaj novice ,Sloboda u Craoj Gori“ tiskane u
br. 86. časopisa ,Crvene Hrvatske“ doe 1. tek. sadržava
skrajnošti prestupka uvrijede poštenja predvigjena u $$.
488. 491. 498 K. z., bi sugjeno kao gori.

Dubrovnik, 4 Septembra 1900.
Ivellio,

Dobrotvor. — Gosp. Antun Amerliog iz A-
merike poslao je Dubrovačkoj Općini franaka 5000
molbom da 1000 frana&a razdijeli siromasima pri-

godom otkrića Amerliugove česme na Pilama, &