postić, da bi trebalo najprije nastojati da se popravi dobar dio klera po brvatskijem zemljama, nada sve u Banovini. Jer kad prostomu puku sve- čenik ne može dati dobra izgleda, nego ga još sa svojim življenjem i kvari, onda je zaludu sve. Suviše ćemo primjetit i to, da se je moglo, u Vojnovićevoj rezoluciji izostaviti ono: pod vodstvom episkopata.“ Tijem se samo dala udica našijem dušmanima, da navale na nas u svoje svrhe. Jer Hrvat ni u čemu ne smije zaboraviti, da je nama domovina — još u tugjijem rukama i da naš narod sastoji od tri vjere. Ovoliko pri- mjetismo osjećajući se dužni na to. Ovoliko za sada, kad primimo otamo vijesti, javit ćemo. Prvom katoličkom hrvatskom sastanku želi- mo da koristi onoliko našoj domovini, koliko žele i njegovi saučesnici. Hrvatski narod će bit zadovoljan ! Izvještaj o radu hrvatskog akademičkog društva ,Slobode“ u štaj. Gracu godine 1899-900. Hrvatsko je akad. društvo , Sloboda“ u Gra- cu navršilo jedva prvu godinu svog života te je u domovini djelomice još nepoznato a djelomice se o njemu krivo misli. Odlučismo s toga, da iz- vijestimo o radu našeg društva u ovoj prvoj go- dini, u želji, da hrvatska mladež podupre naše slabo nastojanje, eda ozbiljnim radom na polju kulturnom koristimo što većma svome hrvatskom narodu, svojoj hrvatskoj domovini, Bilo u društvenoj čitaonici, bilv na sjedni- cama, držala su se predavanja i čitanja kako slijedi : 1. Stud. phil. R. Bujas: ,Seljak i prosvje- ta“, čitanje prigodom ustanovljenja književnog od- bora; — 2. cand. iur. N. Ljubić: ,Kraljevina I- | lirija* dio 1, historička rasprava; — 3. cand. m m < 20. cand. med. J. Brecelj: ,Ima li darwinizam znanstvenu podlogu ?“, predavanje. Slovenac gosp. med. Brecelj je naše druš- tvo počastio ovim svojim predavanjem, te su na- ša predavanja uvijek posjećena 'od bratskih nam Slovenaca, kojima za tu moralau potporu srdačno zahvaljujemo. Spomenuti nam je još, da nam je gosp. cand. iur. F. Panek poklonio svoju kompoziciju: korač- nica ,Slobode“ za glasovir, te da se i drugi čla- novi bave glazbom. Ovo bi bio glavni ovogodišnji rad društva »Slobode“, skroman doduše, ali smatrajmo t» po- četkom jakog, ustrajnog rada, koji jedini može da nam milu hrvatsku domovinu uskrisi. | U Dubrovniku, 5 septembra 1900. | Za književni odbor hrvatskog akademičkog / | društva ,Slobode“ u Gracu. R. Bujas, stud. phil. E. Marki, cand. mech. Pogled po svijetu. | Austro Ugarska. — Čeka se od časa do | časa kraljeva odluka, kojom carevinsko vijeće ima | brzo bit sazvano ili raspušteno, pošto Česi izjavi- ' še da obstrukciju neće napustiti, dok im se neda zadovoliština za ukinute jezične naredbe. Po ne- kim glasovim, ministarstvo Korberovo dalo bi o- stavku, i pokušali bi se još jednom pregovori za izmirenje. Kina. — Ruska i Američka Unija javiše da , će povući svoje čete iz Pekina, jer da je cilj po- ' stignut čim su oslobodili poslanike. Ta odluka je | sneb'la cijeli svijet. Nada sve su presenećene Nje- ; oči» + - | mačka i Engleška. Nadaju se ipak da će obe vla- sti odustat od svoje namjere. Po vijesti što ju donosi ,Daily Telegraph“ pretrpjeli su Kinezi veliki poraz kod Tehtsua. | odobravanjem, i profesor Granić, koji je prigodom | rasprave profesora Schmidta uzeo riječ i govorio njemačkim jezikom. Tako su dva dalmatinska Hrvata na psiho- logičnom kongresu lijepo osvijetlali lice Hrvatskoj. Izbor u Spljetu. — ,Nar. L“ pišu iz Spljeta: Stranka prava odlučila je da ne će po- stavit svoga kandidata u naknadnom izboru, koji će se obaviti (recte, obavio) dne 6 t. m. u Splje- tu. Narodna stranka kandidira Dra Petra Kam- bera, bilježnika u Trogiru, koji je napokon pri- mio kandidaturu. Nezadovoljni elementi u narod- noj stranci pokorili su se disciplini još ga ovaj put. Spljetski naroinjaci misle kandidirati D.ra Kambera za prisjedoika zem. odbora, mjesto D.ra lećevića, kad ovaj bude imenovan zemaljskim pre- sjednikom. Pišu nam sa Selaca. — Ovo mjesno druš- tvo ,Hrvatski Sastanak“ odaosno na pretstojeću proslavu 50 godišnjicu biskupovanja velikog hr- vatskog mecene te svog počastaog člana Njegove preuzvišenosti biskupa Josipa Jurja Strosmajera poprimilo je slijedeće zaključke: — a) da se ve- čer 7 rujaa čini izmetnuti nekoliko hitaca iz mu- žara, b) da se rasvijetlu društvene prostorije, na- pose da se na glavnom prozoru sa strane trga namjesti prozirnica (trasparent) s natpisom »Vje- ra i domovina — Živio Strosmajer !“ e) da za 8 rujna iz jutra u 7 sati se pozovnu svi članovi u društvene prostorije, odatle će pud barjakom kre- nuti u župsku crkvu, gdje će biti opslužena sv. misa za zdravlje velikog mecene; d) da se oda- šalje istome brzojavna čestitka; e) da se na ve- čer poslje 8 sati u društvu priredi koncert od prilike sa slijedećim programom : 1. Govor jednoga člana upraviteljstva o ži- votu i radu biskupa Strosmajera. 2. Deklamacija, pjesma Huga Badalića sve za vjeru i za domovi- mech. E. Marki: ,O razvitku svemirskih tjelesa Princ Tuan sa 1500 momaka poginuo je Ostale ' nu. 3. Pjevanje himne »Ljubimote naša diko“. 4. 1.“, predavanje; — 4 cand. phil V. Lozovina: »Slobodi“, pjesma; — 5. cand. mech. E Marki: su Kineze izagnali Japanci iz pokrajine Tsili. j I ,Standard“ javlja, da su Japanci pod Yuan- Eventualna doličaa dilektanska prestava. 5. Igra tombole, od koje čisti izvadak da se namjeri za »O razvitku svemirskih tjelesa IL“, predavanje; | chikaiom izvojevali veliku pobjedu nad; bokserima , SPomenike najboljih svečarovih prijatelja — Pa- — 6. stud. phil. R. Bujas: ,Ob osnovi znanja ili | temeljni problem metafizički 1.“, predavanje; — ' 7. cand. iur. N. Ljubić: ,Pjesme d.ra V. Deželi- ća“, kritički ocrt; — 8. stud phil. R, Bulas : Ob osnovi znanja ili temeljni problem metafizički IL“, predavanje; — 9. cand. mech. E. Marki: ,Raz- vitak zemlje i postanak života na njoj, predava- nje; — 10. stud. phil. R Bujas: ,Ob osnovi zna- nja ili temeljni problem metafizički IIl.“, preda- vanje; — 11. cand. iur. N. Ljubić: ,Pred vrati- ma tamnice“, pjesma; — 12. cand. med. J. Ma- cehiedo: ,O sticanju prave naobrazbe i o prilikam naše omladine u tom pogledu“, čitanje prigodom akademije u spomen dru. A. Starčeviću; — 13. N. N.: ,O jezičnom pitaoju u Dalmaciji“, ras- prava; — 14. cand mech. E. Marki: , Fizički po- javi iz svakdanjeg života, kojima rijetko kad tra- žimo tumačenja“; — 15. cand. iur, N. Ljubić: »Nasljedno pravo otoka Hvara“, juridičko-histo- rička študija; — 16 cand. mech. E Marki: ,U- vod darwinizmu“, predavanje; -- 17. caad. med. J. Mach'edo: ,0 fiziologiji truda“, predavanje ; — 18. stud. phil. R Bujas: ,Mističoe sile (ili o fe- nomenima hipnotizma, sonambulizma i spiritiz- ma), sa psihologičkog gledišta; — 19. caud. mech. ' E. Marki: ,Teorija desceudencije po Darwinu, 1.4, mjenjljivost organizama, baštinjenje obilježji), predavanje; — 20. cand. iur. N. Ljubić: ,Histo- ' ria magistra vitae“, crtica iz suvremenog politič. ' kog života u Dalmaciji; — 21. cand. mech. E. Marki: ,Teorija descendencije po Darwinu, ., (prirodna selekcija, borba za opstanak), predava- nje; — 22 stud. phil. A. Mučalo: ,Nad grobom prijatelju“, crtica; — 23. cand. iur. N. Ljubić: »Ocjena pjesama A. Petrovića“ ; — 24. cand. iur. | J. Pekić: ,Razlozi uspjehu poslanstva slavenskih apostola“, čitanje prigodom koncerta u proslavu sv. Ćirila i Metoda ; — 25. cand. mech. E. Mar- | ki: ,Teorija descendencije po Darwinu, III.“ (pa- leontologija i morfologija) ; — 26. stud. phil. R. Bujas: ,Sugestija“, psihologička študija; — 27. cand mech. E, Marki: ,O projektu čovječjem, pred vanje; — 28. cand iur. J. Kugler: ,0 poj- mu dižave i o uzrocima postanku dižava“, študi- ja sa pravnog i kulturno-historičkog gledišta; — i v i carskim četama iz Petsaoga i Hosivna. Navodno je pogiuulo 1500 Kineza. Domaće vijesti. Slavlje u Djakovu — Danas je silno sla- | vlje u Djakovu u Hrvatskoj u počast hrvatskom velikanu biskupu Strosmajeru. i Jugoslavenska akademija u Zagrebu pokloni- la je ovom prilikom sjajno izdanje opisa sa slikama / Strosmajerove crkve u Djakovu. Opis je izradio prof. Nikola Mašić ravnatelj akademijske Strosma- jerove galerije slika. Izdanje koje je upravo pre- | sjajno obavila je česka grafička udruga ,Unie“ u Pragu. Kojiga je napisana na hrvatskom i na fran- | cuskom jeziku, prevod od Dr. Julija Adamovića. Pokrajinska učiteljska skupština otvo- ' rila se u Šibeniku na 3 tek. Hrvatski katolički kongres u Zagrebu. — Na sjednici od 4 tek. prvog hrvatskog kato- ličkog kongresa prisustvovalo je 1500 saučesnika. Prisutno je dvanaest biskupa. Strossmajeru bija- hu napravljene silne ovacije. — Starješina ,Soko- la“ pozdravi svih kao domaćin. Biskup Gugler, presjeduik po starosti, predloži za presjednika grvfa Kulmera, Nadbiskup Posilović razlaže svrhu sastanka, a takogjer i grof Kulmer. Biskup Strvssmajer zahvalio se na pozdravu u ime svoje i biskupa. Prihvaćen je predlog da se zahvali papi za glagolicu i zamoli za njezino proširenje. Izražena je želja, da se povrati papi njegov teritorij Odaslan ja pozdrav papi i kralju. Ovacije Strossmajeru se ponoviše. Zadarski Talijanaši. — Raste svagja me- gju zadarskim talijanašima. Sada se počupaše u radničkome društvu, gdje je cijela uprava demi- sionirala. Pristaše ,C riere Nazionale“ očevidno na- predaju. Hrvati na kongresu u Parizu. — Na kongresu psihologa u Parizu bijahu i dva Hrvata iz Dalmacije dr. Tresić Pavičić, koji je držao ras- pravu: ,Hipoteza, mogućnosti odnošaja izmegju duše i tijela“, koja je bila primljena sa burnim vlinovića i Račkoga. Pišu nam iz Spljeta 5/9.: Ovoga će mje- seca hrvatska akademska omladina prirediti pučka zabavu u općinskom perivoju, a to na uhar druš- tva ,Hrvatskog Sokola“. Krasni padiljoni, što se spremaju, kineške kafane, zabavni operetni padi- ljoni, što će se smjestiti u perivoj, još će sveča- , niju učiniti tu pučku zabavu. Perivoj će vaš biti rasvijetljen u venecijanskom slogu, osim što će razni padiljoni biti opet napose rasvijetljeni. Za- bavi će sudjelovat , Hrvatski sokol“ ga svojim di- letanskim dramatičnim klubom, narodna glazba i još druga društva. U jednu riječ po pripravam se može reći, da će zabava biti baš veličanstvena. U toliko želimo dobar uspjeh našim predu- zetnim i rodoljubnim akademičarima. .Gradska Kronika. Pr. 6/00. a U Ime Njegova Veličanstva Cesara ! C. k. Sudbeni Dvor I. Molbe u Dubrovniku kao nad- ležni Sud u tiskovnim poslima riješavajući o prijedlogu €. k. Državnog Odvjetuištva u Dubrovniku posl. br. Ss. 6/00, sudio je: I. Sadržaj novice pod naslovom »Sloboda u Crnoj Gori“ tiskane pod rubrikom , Domaće vijesti“, u prvom i drugom stupcu treće strane časopisa »Crvene Hrvatske“ br. 85, koji je izišao u Dubrovniku due 1 tek. pod ured- ništvom Vlaha Keleza, označuje se prestupkom uvrijede poštenja predvigjenim u $$. $$. 488, 491, 493 K. zx. IL. Potvrgjuje se izvršena zaplijeca i zabranjuje se daloje raspačavanje naznačenog dijela novice, te se nare- gjuje da budu ua šteni zaplijenjeni primjerci i oni koji bi se unaprijed zaplijenili i da budu rastavljene dotične tts- karske ploče i suviše, da u listu bude tiskana ova Odluka, Razlozi, Jer sadržaj novice ,Sloboda u Craoj Gori“ tiskane u br. 86. časopisa ,Crvene Hrvatske“ doe 1. tek. sadržava skrajnošti prestupka uvrijede poštenja predvigjena u $$. 488. 491. 498 K. z., bi sugjeno kao gori. Dubrovnik, 4 Septembra 1900. Ivellio, Dobrotvor. — Gosp. Antun Amerliog iz A- merike poslao je Dubrovačkoj Općini franaka 5000 molbom da 1000 frana&a razdijeli siromasima pri- godom otkrića Amerliugove česme na Pilama, &