ERE želju za čim skorijim sjedinjenjem Bosne sa Hr- vatskom. Pošto je to pitanje posve političko, a po tom daleko stoji od svetog zvanja Vase nadbiskupske milosti, te njegovo riješenje može spadati samo u djelokrug stanovitih svijetskih čimbenika, 080- bito pak i u prvom redu pripada suverenskom pravu Nj. Veličanstva našega premilostivoga vla- dara, to bi bila predmoieva opravdana, da gornja vijest počiva na zabludi i da Vaša nadbiskupska milost ove želje nije izrazila. Ako bi uuatoč tomu bilo tako, to moram po previšnjem nalogu Vašoj madbiskupskoj milosti ozbiljnu opomenu i sigurno očekivanje Nj. Veli- čanstva našega premilostivoga gospodara obzna- niti, da će se Vasa nadbiskupska milost u budu- će u svojim izjavam kao i u svojim činim držati daleko od političkih pitanja. Primite itd.“ Izbori raspisani. — Obznanom od dne 15 tek. mj. €. k, nawjesnik je odredio da se izbori u Dalmaciji imaju obaviti od 17 decembra 1900 do 10 januara 1901 i to slijedećih dana: 1). Na 17 decembra birat će se dva zastupnika općeg razreda birača, tako zvane V. kurije. Jed- noga bira sjeverna Dalmacija; a središnja, počev sa Spljetom i južna, drugoga. 2). Na 20 decembra birati će se 6 zastupnika vanjskih općina. 3). Na 3 i 4 januara 1901 birati će 2 zastup- nika gradovi i trgovačke komore, i to: jednoga biraju gradovi: Zadar, Šibenik, Hvar, Starigrad i Korčula, te trgovačka komora u Zadru; drxgoga biraju gradovi: Spljet, Makarska, Dubrovnik, Ko- tor, Ercegnovi, Perast i trgovačke komore u Splje- tu i Dubrovniku. 4). Na 10 januara 1901 birat će veleporeznici sve Dalmacije jednoga zastupnika. Priprave izborne već sada počimlju, imenice se odmah sastavljaju. Valja se dakle maknut, te se ozbiljno prihvati rada. Osobito preporučamo pristašama stranke prava da pomnjivo paze na i- menice, neka budu pošteno sastavljene, jer u:pijeh izbora stoji u njihovom pripravnom tečaju, Ime- nice valja odmah tačno prigledati čim budu izlo- žene, te ako je koji birač krivo upisan ili izosta- vljen odma uložiti utoke. Najbolje bi bilo da se u svakom kotaru ustroji jedan izborni odbor. St:an- ka prava u Dalmaciji ima jur ustrojen svoj sre- dišnji odbor, a to je Upraviteljstvo , Hrvatskog političkog društva“ koje ima svoje sjedište u Spljetu. S toga na vrijeme upućujemo sve pristaše stranke praya po pojedinim kotarima, da stupe u dogovore sa upraviteljstvom , Hrvatskog političkog društva“ ; neka ga izvijeste najprije o općem po- ložaju, pak neka mu prijavljuju svaku svoju že- lju, i sve što cijene da je važno i njima potrebi- to u izbornom pokretu. ,Hrv. polit. Društvo“ ra- do će im dati svaku uputu samo neka pitaju, bez ikakva ustručavanja, jer društvo je samo za to i zasnovano da promiče interese hrvatstva u Dal- maciji. Pitanje. — ,Srpski Glas“ je kako se sam nazivlje organ srpske narodne stranke; faktični urednik mu je gosp. Marko Car, i on kao ured- nik potpisao se na album, koji su slavenski no- vinari prikazali Strosmajeru. Gosp. Marko Car je činovnik Zem. Odbora, najviše autonomne oblasti u Dalmaciji, u kojoj sjede prestavnici hrvatske sa- borske većine. Pitamo kako se to slaže, da činov- nik Zem. Odbora je ujedno urednik srpskog or- gana ?! Gosp. Vrankoviću odgovor! Gradska Kronika. Brzojavi iz Dubrovnika biskupu Stros- majeru prigodom njegova jubileja: — Va- ma, koji ste sami obdarili Hrvatsku na znaostve- nom i kulturnom polju, što se u drugim zemlja- ma podižu naporom cijeloga naroda, te tim poda- li ne rijedak primjer, već jedini primjer u ovo naše dobe, velikog duha i neobične umne moći, Dubrovnik današnji sretni dan čestita u čvrstoj nadi, da će Svemogući još za dugo uzdržati hr- vatskom narodu njegova dobrotvora. Općinski na- čelnik Dr. Cingrija. — Pedeseto ljeto biskupovanja, posvećenog božjoj slavi, sreći domovine, napretku čovječan- stva, knjizi, umjetnosti sa vapajem: Bože ga po- živi! čestita: Dubrovački kaptol. — U kulturi stvorili ste temelje moćnoj & jednoj Hrvatskoj. Sretni današnji dan čestita; Dubrovačka narodna čitaonica. — Pridružujući svoje srdačne čestitke toli- kijem mnogobrojnijem, pred othraniteljem hrvat- skoga naroda puna počitanja smijerao se klanja; Hrvatska radnička sadruga. — Čestitajuć Vam pedesetgodišnjicu slavnog biskupovanja, vapimo Svemogućega da Vas još krepka i zdrava uzdrži na dugo na korist crkve i Hrvatske ; kanonik Pišta, kanonik Rajčević, don Ivan Fabris, don Niko Gjivanović, don Ivo Fer- ranti, don Vladimir Taljeran. — Sretni se ćutimo što možemo hrvatskom velikanu i dobrotvoru čestitati tako rijetki jubilej i od srca mu kliknuti: živio: Hrvatski dubrova- čki akađemičari. — Vama pretstavniku kulturnih nastojanja br- vatskoga naroda, prigodom današnjega dana za- hvaljuje i čestita na uspijesima: Dubrovačka hr- vatska glazba. Živio nam vitez! U nedjelju 16 t. m. preč. O. Antun Kazilari redodržavnik franjevaca, okitio je viteškim križem i redom Sv. Groba prsa ugle- dnog našeg sugragjanina g. Ignacija Amerlinga. Po svetoj Misi kako se iz povelje koja se je pročitala proizlazi, taj je red bio utemeljen po svetim i slav- nim kraljevima, za krstonosnih borba, a sad je svojina franjevačkog reda, koji straži na grob Go- spodinov. Svečaru ga udijeli Jeruzolimski Patri- jarha u priznanju velikodušne njegove milostinje na dobro ovog franjevačkog manastijera. M. P. O. Pavlić drža po čitanju prigodno slovo, u slavu gvečarevu, koji ima i u Dubrovniku i po svijetu predaka u redu, da se podiči u koje je kolo z2a- pao. Davši svečano obećanje da će raditi na do- bro vjere i iskrnjega, primi svečar viteški križ, a svi prisutni Bogu harno izmoliše Tebe Boga hva- limo. U 1 sat bio je gospocki obijed, kad su sve- čaru čestitali g. Načelnik za Općinu i mnogobroj- ni njegovi štovatelji Za stolom u krugu svojte i pribranih prijatelja mnoga zgodna napitnica izka- za svečaru harnost svijeh onijeh, koje je on ne- prestanim milostinjama nadario, a glazba je uda- rala pribrane komade. Mi smo u više navrataka spomenuli blagodati g. viteza, te se i ovom zgo- dom pridružujemo mnogim njegovim štovateljima i čestitamo mu da bude još na dugo blagodati svoje podjeljivati, da ga pas pasu spomene kako pravog viteza po dobroti srca i darežljivoj ruci. Općinska sjednica. — Na 15 tek. po pod- ne bila je općinska sjednica, sa dnevnim redom, koji smo jur u prošlom broju donijeli. Vijeće je većinom glasova odobrilo da se na Amerlingovoj česmi na Brsaljama stavi ovaj nat- pis: ,Ova je česma dar Nika Amerlinga i braće mu Inje i Antuna rodnomu gradu“. Prečasni kan. dn. Antao Lijepopili iz moral- nijeh obzira prema našem gradu govorio proti česmi, jer potiče na nemoralnost. Njemu je drago što nacrt te česme nije podijelila današnja hrvat- ska općina, i tako nije sama sebi ostavila tu ne- dičnu uspomenu u puku, nego je nacrt dala pri- jašnja srpsko-auton. općina. Usteže se od glaso- vanja. Načelnik mu odvrati, da sličnijeh kipova nalazi se svugdje po većim gradovima, osobito u muzejima; da je česma, što se tiče izradbe jedno od najboljih djela hrvatskoga umjetnika Rendića; jednom kad je već učinjena i ;postavljena, da je najbolje primit predlog Upraviteljstva i tako svr- šit sa tim pitanjem o česmi. Zatim je Vijeće jed- noglasno glasovalo zahvalnicu gosp. Antunu A- merlingu za 5000 franaka, od kojih 4000 su da- rovani za novu ćesmu na Poljani, & 1000 da se razdijeli siromasima, kad se otkrije česma na Brsaljama. Jednoglasno nakon toga glasovalo i drugu zahvaloicu gosp: Inji vit Amerlingu za dar od 8000 krun4 Dječijem Zakloništu. — Za općin- skog blagajnika bude izabran sa 21. gl. Ilija Nar- delli, dosadašnji privremeni blagajnik. — Ravna- teljem općinske pisarne izabran je Gjuro Rašica; općinskim pisarom imenovan je Ivo Pijevac; op- ćinskim poslužnikom Audro Devo; za općinskog (auša od Župe imenovan je Antun Bautović; za čuvara općinskog groblja Mato Grabovac. Za op- ćinskog kučkodera imenovan je privremeno na 1 godinu Petar Nekić. Za tim je Vijeće jednoglasno privoljelo da se upravi ,Dječijeg Zakloništa“ po- dijeli 3900 kruna iz fonda kaeginje Ane Pozza, a za njeke radnje vrlo potrebite u tom zakloni- štu. Za uregjenje zemljišta na Taboru doplaćeno je g. Baldu Miškoviću 50 for. još preostalijeh od odregjene u tu svrhu svote od 300 for — Bude ponovno izabran dojakošnji blagajnički odbor, ko- ji se bio zahvalio zbog promjene općine, i to gg. prof. Jani Rafo, Jelić Ivo i Mičić Božo. Za mr- tvozorca parokije od Mlina u Župi izabran je Pisku- rić Pasko. Glede naknadnog izbora glavara od Soli- na u Župi, Vijeće odluči, da se vrhu toga ponov- no sazove seoski zbor. Molbenica Špira Radovani dignuta je sa dnevnog reda, da se vrhu njezina predmeta sakupi tačnijeh obavijesti. Odobreu zakup klaonice, za 10400 kruna. Odobrena je ku- poviua zemljišta u iznosu od 1724 kr. na gor- em Konalu, za izgradnju kuće za umoboloe. — irku Korotaju podijeljena je općinska pripad- nost. Bondinom kazalištu Vijeće je odobrilo da se po- dijeli godišnje 1200 kr. od najma općinske kafane, uz uvjet da kazalište plaća poreze i prireze na kavanu. Uprava kazališta je molila za tu ru jer kani izradit njeke vrlo potrebite popravke i uvestit električnu rasvjetu u što će se potrošit o- ko 30,000 for. I načelnik i vijećnik dr. Mel. ko Oingrija toplo su zagovarali u ove potpore. Za tim su još bile udijeljene njeke pot- pore 1 sjednica bi zaključena. 4+ Dum Ivan Stojanović, kanonik dekan preminua u srijedu na 19 0, mj. U pele bješe pokopan. Dum Ivan poznata ličnost | | bješe čovjek klasične naobrazbe, ali tugi svakom modernom uzgoju i nauci. Koliko dubok teoreti- čar, toliko plitak praktičar. Dobra srca, krotke naravi, podatne ruke.... ali slaba karaktera. S njim je vazda imao razlog onaj te je imao po- sljednju riječ. Po ćudi neprijatelj borbi, politički njegov ga okoliš ipak učini političarom. Srbi ga mazali, laskali mu, hvalili ga, veličali ga i... kr- stil: ga srbinom. Njegova je pogrješka što se pu- štavao nazivati takovim, a to — opetujemo — ne iz uvjerenja, već iz slabosti. Srbi su umjeli lijepo da izvabe u svoje svr- he učenost, stališ i ugled dum Ivanov. Njegovim perom okitiše svoj list ,Dubrovnik“, Služeći se njegovim staležom, suprostaviše ga kano opreku ostalim redovnicima katoličkim. Rabeći njegov u- gled, nosiše ga drugim za izgled. Jednako kako ga izrabiše za života, tako ga i mrtva izrabiše. Sprovod dum Ivanov ne bješe sprovod, već poli- tička manifestacija ... srpska manifestacija. Srp- ske rime javljivali su gradu smrt jednog katoli- čkog popa Srbina, a srpski vijenci bahato su še- irili u tužaoj povorci. Kad je zadnja gruda za- klopila Dum Ivanov lijes, srpsko se oprosno slo- vo razlijegalo iz govorničkih usta, a sve to niti iz pieteta niti iz počitanja, već iz političke pre- pretenosti. Lako je shvatiti koliko je to ogorčilo trijezpe ljude, a zgrozilo s druge strane pobo- žne katolike. Dum Ivanu Stojanoviću, koji svemu ovomu nije ni kriv ni dužan, mi kličemo: laka Ti zemlja! Na grobu Don Ivana Stojanovića govo- rili su Dr. Vlaho Matijević, pak za njim Kristo Dominković. Ovaj je govorio kao omladinac: tu je bilo sve srpsko — osim prisutnijeh, od koji- jeh velika većina sastojala se — od Hrvata! Dr. V. Matijević, kao zrio čovjek zrelije je i govorio — srpsko nije baš bilo sve. Ipak naš Vlaho po- dnio se ovoga puta dosta junački, čemu se svi začudiše u gradu — ta svak ga pozna da nije baš junačina, dapače piutosto tužica. Nego u isti- nu nije se ni tome za čudit, kad čujemo da je naš Vlaho nakanio kandidirat za zastupnika u Bo- ci — ergo neophodno je bilo potrebito da se ma- lo pokaže pred Trojanovićem. Banula, mu doduše tužna, ali dobra zgoda. luače ne bi ae bio Dr. si tako lako odlučio da govori na grobu don vana. »Dubrovnik“ se posve bezrazložno tuži što nije bio imenovan općiuskim pisarom dojakošnji a privremeni, Srbin g. Lujo Suhor. Zar da naša općina nadkupi u činovnike sve Srbe? Kad su njegovi pristaše pašovali na općini nije tamo smio Hrvat ni zavirit. Gosp. Suhoru nije niko ništa o- bećao, dapače zoao je pozitivno da ne će bit i- menovan, već od natrag mjeseca. Nije mu & toga niko kriv, nego on sam, ako je danas ostao bez službe — imao je vremena da traži, a u 8-9 mje- seca može službu nać. JAVNA ZAHVALA. Najsrdačnije ovim zahvaljujem i iskreno bla- godarim svima, koji me se ajetiše prigodom ju- čerašnjeg mog ustoličenja. Velika hvala i onoj gospodi, koja mi u po- čast poslaše ,Kotorsku glasbu.“ Najučtivija zahvala neka je svima i na ona- ko sjajnoj rasvjeti. Osobita pak hvala uglednim i zaslužnim Cr- kovinarima na njihovom zauzimanju, kao što i svoj dičnoj Dobrotskoj mladeži, koja me je uprav zadužila vječnom harnošću Svemogući svima naplatio ! Dobrota, doe 17 ruja&a 1900. Don Anton Milošević. Frano Supilo izdavatelj, Vlaho Kelez odgovorni urednik, Tipografija 0. Pretnera u Dubrovniku. Dimast Šumi Roga cao u skuplje ! — 12 metar. e se franko i bez poreza uzorci po volji; isto tako od crne, bijele i šarene Henne- berg Svile od 45 novč, do 14 65 fl, po metru. G. Henneberg, Fabrikant svila (c. i kr. dvor. dob.) Zitrich. nriorE= Najbolje stolno i rashladno piće prokušano kod kašalja, bolesti u grlu, katara u trbuhu i mjehura.