RSA

Cia

ŠA a

NEEE

U DUBROVNIKU 11. Februara 1899.

 

 

List izlazi svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 puta i to: prou su a Pretplata i a

sec& juna, jula, avgusta, septembra i oktobra. Broj prije i broj poslije ovih prazni i utužljivi, a dopisi šalju se

Ba arka više, Cijena je listu unaprijeda u Otpravmštvu lista: na o ne
Dubrovmk sa donašanjem w kuću i sa sto polugodište.

godinu
U; , IB Her g fior, 5, fior.
Austro-Ugarsku, i Bosnu verizma M SSRN na po godine fior.

imadu uvijek po po

tior. 4:50, na po godine fior. 2:25; za
2:50; sa snosemstvo fior. 4:50, vi.
Pojedini broj stoji 10 novč.

 

Kuga.

»Hulja, lupež, lažac, klevetnik, vara-
lica, razbojnik, izdajica, bezobraznik, na-
kaza ..... “ — evo ovo su naslovi, kojim list dr&.
Franka, što na sramotu hrvatstva izlazi u bijelom
Zagrebu, a usugjuje se zvati Hrvatskim Pravom,
neprestano nazivlje sve rodoljube hrvatske, diljem
cijele domovine naše, koji pregnuše i rade da se
održi sloga neodvisnih Hrvata, koji se bore proti
sustavu i tugjinstvu, koji mukam i žrtvam brane
Hrvatsku i žele prikupiti sve što ljubi i osjeća
za domovinu svoju u jedno kolo, pod jedan, hr-
vatski barjak!

Neka se Frank i njegovi plaćenici ne straše.
Evo već godina, da u svakom broju ,Hrv. Prava“,
koji nam slučajno dogje do ruka, (jer u Dubrov-
nik dolazi cigli jedan eksemplar i to besplatno!)
nalazimo gornje i još ružnije riječetine uz imena
odličnih hrvatskih opozicijonalaca. 1 niko se radi
toga ne nalazi uvrijegjen? niko se ne utječe
sudu?! ...

Ne, niko !!

Hrvatskome opozicijonalcu jest dapače čast i
dika. kada čuje, da ga je Frankovo glasilo ovako po-
častilo. Kod ogromne većine pravih Hrvata smatra se
danas kao neka osobita počast biti izgrgjen od
Frankova lista i njegovih pristaša. Ponosimo se,
da i nas zapada ne mala odlika ovih naziva, koji
nam daju najljepšu svjedodžbu, da kao Hrvati
pošteno i savijesno vršimo dužnost svoju. Spinčić,
Laginja, Biankini, Trumbić, Perić, Ružić, Banjav-
čić, Brlić, Rukavina, pa do juče i David Starče-
vić; Žerjavić, Rubetić i sve one stotine hrvatskih
patrijota po svoj Hrvatskoj bijahu osumnjičeni, izru-
ženi — prvostolni Nadbiskup Hrvata u saboru u svom
zvanju najipfamnije napadnut, biskup Strossmajer
najgadnije opsovan ; rodoljubno hrvatsko svećenstvo
u Banovini, koje stoji listom u taboru složne opozi-
cije, na svake aačine napastovano — i niko ne rea-
gira — što više: svak osjeća meko moralno za-
dovoljstvo l! Evo ovo su uspjesi ,čiste“ politike,
koja je uzela za zadaću, da raskopa i rastruje i
cijelu Hrvatsku, ako ta Hrvatska neće da stupi
pod stanovito sumnjivo vodstvo ! I što ta ,politi-
ka“ u narodu to više propada, to njezini zalutali,
ili drugčije tamo prispjeli pristaše sve jače psuju
i viču.

Kuga! — izraz je oštar, ali umjestan. U
ovakim teškim prilikama za Hrvatstvo ova politi-
ka prava je kuga za hrvatski narod. Sreća da o-
na bolje neodviane elemente nije okužila, nego se
prima većinom kojekakvih individua, koji jedva
dočekaše ma koju prigodu, da izigju iz tmin&, u
koje ih vlastita zloba, glupost ili nesposobnost
vječito osudi. Takovih zakutnjakovića imade u
svakom, pa i u hrvatskom narodu. Evo im rijetke
zgode, da se pokažu, da izliju svoju žuč i svoje
gluposti; nagjoše čovjeka, koji sve to rado prima
i kupuje, bez obzira od koga dolazi i u koju svr+
hu — samo ako se izjave da su za nj!

A protivnici Hrvatske vesele se, da im je o-
vako olakšan trud u toobi gooo Hrvatstvu !

.

U Dalmaciji stanovita čeljad uprla su i no-
gama i rukama, da učine ono, što. dru. Franku ne
pogje za rukom izvesti u Banovini, Dum Ivo Pro-

  

list kad mu pretplata mine,
Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se
' Du se e o i o prima ni uredništvo ni uprava.

EEE EEESESESESIŠSENSSSENSSSS

dan muči se siromah na sve moguće načine, da i Srba sa onom slikom, kako ju je naslikao Kon+«

i u nas izazove razdor u stranci prava. U tu stantin iz godine 949, o kojemu sami Srbi vele:
svrhu čini posebne skupštine, ustraja odbore, mi- slIstina je, da u Konstantinu nije baš sve onako,
mo straoku i proti stranci, pokreće glasila i ino | kao što nam on prestavlja, kao što to nije ni
— a glavni uzrok svega toga nije ništa drugo | kod ostalijeh bizantinskijeh spisatelja, koji ipak
nego inad i osobna ambicija. Ovo je maše uvje- | služe današnjoj nauci kao jedini izvor. Pa da za-
renje, čvrsto ko stanac kamen i ne samo naše ne- | što ne bi i nama Porfirogenit mogao na isti na- «
go svačije, ko vidi malo dalje od nosa. , Hrvatska , čin služiti i još tijem više kad nijednog izvora za
Kruna“ jest list ovijeh spletaka, a , Croatia“ ko- | našu povijest nemamo, niti se u kasnijim piscima
ja zamijeni ,Kat. Dalmaciju“ list je katoličkog | ne nalazi tako opširno o tom predmetu t. j. 0
svećenstva! Tako izgleda. U suštini pako ta ,Croa- | dolazku Hrvata i Srba.“1) ,.... ,\e može se
tia“ nije nikakav organ svećenstva, kako je Pro- ! dopustiti, da jedan car — pisac nije dobro oba-
dan sam nazivlje i krsti, nego ta , Croatia“, koja | viješten o narodima, koji se u njegovoj carevini
takogjer (uza sve neke lijepe vjerske članke) diše | nalaze.“ ži
Frankovštinom, ima zadaću, da naše rodoljubno Eto dakle što Porfirogenit piše o Hrvatim i
svećenstvo, pod firmom svećeničkog organa, ma- ! o zemljam, koje su oni osvojili, & ne poput Srba

lo po malo preveze u onu stranku, koju gore pre- na dar za milost dobili. 1 još Srbi nam pjevaju :
stavismo i u koju je, po svojoj ćudi, i sam  Pro- | ,Ne prijateljim našim išlo je u račun, da rasko-

dan na svoju nesreću duboko sagreznuo. madaju Srpstvo, pa ako je moguće i da izbrišu

Kamo će dospjeti svi oni, koji ga u tome | ime Srbin.3) Jedan deo Srba pokatoličiše, drugi
budu slijedili? Citiramo iz saborskog izvještaja | poturčiše, treći pounijatiše, Jednim dadoše ime
službenih , Narodnih Novina“, iz govora Franka, | Hrvati“ 4 .... »Oai stvoriše, iamišljoše i napi-
gdje se je bavio o mandatu, što mu ga je za Pešta | saše istoriju nekakvog hrvatskog naroda, hrvatske
dala Khuenova stranka : države, hrvatski careva i kraljeva, hrvatski juna-

Time što je čista stranka prava primila ' ka . . . . I Stevan Nemanja i car Dušan i knez
mandat, ne zavarava ona narod; govornik je za- | Lazar i Obilić i Kraljević Marko — sve'se to za
hvalan većini, da ga je izabrala wu regnikolarnu ! noć pohrvati.“ 5)
deputaciju, te izjavljuje, da ide za to, da brani Išli bismo jako daleko, kada bismo htjeli
hrvatska prava. (Živio! na desnici.) Dok se | spominjati opširnije bratsko postupanje plemenite
držim načela, koja sastupam, te idem u Peštu da | ,braće“ Srba.
se ogledam sa neprijateljim hrvatskoga naroda, ne Ma da samo nešta spomenemo namijenjujući
činim nikakvo izdajstvo nego vršim svetu svoju | braviteljim i zagovarateljim »raskomadanoga Srp-
dužnost. (Tako je! na desnici.)“ stva“ , Jedinstvu“ i (pokojnoj) , Nezavisnosti.“

Dakle grof Khuen šalje Franka u Peštu ,da Koje su srpske zemlje? 1) Kraljevina Srbija;
obrani hrvatska prava“ i ,da se ogleda sa nepri- | 2) Stara Srbija ; 3) Macedonija; 4) Crnagora ; 5)
jateljem hrvatskog naroda“?! A desnica — Khu- | Bosna i Hercegovina; 6) Dalmacija; 7) lstra; 8)
enova stranka povlagjuje Franku i viče mu : Ži- | Hrvatska; 9) Slavonija; 10) Srijem; 11) Bačka;
vio1..... 12) Banat; 13) Srbija pod Bugarskom. 6)

Evo ovamo će malo po malo dovesti Prodan Eto vam srpskih zemalja. Doisto generalis-

sve one, koji ga u tom budu &lijedili! I to ne ho- ( gimus Milan imade dosta posala i potpuno pravo
tomičao. Priznajemo da dum Ivo, i ako je politič- a da

ki na stranputici, opet nije on takav, da bi koti-
mice to uradio; ne. Dovesti će ih iz inada, kako
što evo iz inada i osobnosti brani i po Dalmaciji
širi ovu prekovelebitsku pedepsu božiju.

Hoće li se ma i nesnatni dio, našeg svećen- , Azovsk zemlje u Ermeniji
stva povesti za dum Ivom Prodanom? Evo, ovo o MD SN A
smo znatiželjni da vidimo, jer nas ni najmanje ne
straši, da će neki mattoidi 1noći baš tako mnogo
da pokvare, koliko u oštrim frazam prijete.

A znatiželjni smo da vidimo i to; što će na

?

u

Franceskoj“* 7) .. . ,A da su Heti, Ruteni itd;
zaista srpska plemena, to nam svjedoče i dan da-
našnji ostatci od tih istih Heta i prastarih Hata
u današnjoj Iodiji, koje kao odveć surove i div.

lje, no pri tom vojinstvene i hrabre, svi putnici = -_
po Indiji opisuju“ 8)... Srbi su stanovali u

1) »Prigodom 800 godišnjice rogjenja I. Gundulića“ str. 4,
2) 14.4 str, 6.

Hoće li hrvatski patrijotizam i
Hrvata dopustiti, da se kuga i nadalje širi i da
g bilo baš i najlošije elemente, u našem

:
:

 

Srpstvo.

(Za ,Crvom Hrvatsku“ pi Ivan _Andrović).
Nego morali. biamo _poći. jako daleko, kada
bismo htjeli služiti se poviješću. Što amo rekli

neka bude dosta, da pojav rvimo pomjeri Hrvata | 8) ,ld.* ste, 66, NAR
NARODNA REPUĐLIKA Me "“ e
NAUČNA GIDLIOTEKA DUDRONA a i
S.S Di