član žutog ili crnog plemena. Ne nikada, pa da se sve crnilom namrči ili žumanjcem od jaja izmaže. Baljak je skroz a skroz ovejani Hrvat, ro- gjen u sjevernoj Dalmaciji, toj kolijevki Hrvata, u narodu, koji, i ako pravoslavne vjere, još i da- nas svoj jezik hrvatskim nazivlje. Tu od srpstva nema drugog traga, do li inada i bratske kavge. Što rekosmo o Baljaku, vrijedi i za ostale umjetne pravoslavne Srbe sjeverne Dalmacije. Nijesu to Srbi, nego Hrvati — a hrvatski odrodi, renegati. Nadobudni zast. dr. Vlaho Matijević pori- jetlom je iz Hrvatske. Otac mu je došao iz Kar- lobaga, Hrvat i bio je financijalni stražar. Otkuda njemu Srpstvo? Je li to Srpstvo naravno ili u- mjetno, prisilno? Urednik Dubrovnika“ Fabris Korčulanin; otac mu je bio pravi pravcati čaka- vac, kao i pokojni Castrapelli, koji je Fabrisa i još tolike druge posrbio. Vogja ,Srpskog Brastva“ dr. Bakotić bio je veliki Hrvat. Kad je služio u Hrvatskoj iz inada promijenu i postane Srbinom. * Sada je njihov najbjesniji pristaša. Vogja protiv- nika ,Srpskog Brastva“ episkop Milaš bio je ta- kogjer Hrvat, pa uz to još i katolik. Sad je silni pravoslavni Srbin. I ovako bi mogli uprijeti prstom u jednoga po jednoga i pokazati im njihovo tobožnje srp- stvo. Mi moramo računati sa ovim elementom, to je posve naravno, kad se proti svom plemenu bo- ri, svakim srestvima služi i sa svakim tugjinom druži. Ali mi kao Hrvati niti smijemo niti ćemo da pregovaramo sa strankom, koju ne možemo smatrati nikakvom plemenskom osobinom, jer bi tim ne samo priznali njezin opstanak nego ga i potvrdili, a to je nešto sasvim zamašno. I zato u Dalmaciji dvama mislima nema mjes- ta, jer jedna prestavlja narod, ime, jezik, povijest, težnje, tradicije puka, dočim druga, izrogjena, ho- će da to sve zaniječe i da nam natovari doduše bratsko, ali ne naše ime sa svim posljedicama. Fraze o slozi i bratskoj ljubavi ostaju lijepe i zvučne fraze, koje gospodi zastapnicima daju prigode, da učine ono, što no se kaže lijepu fi- guru. U praksi pako ta bratska ljubav je nepro- vediva, kada brat i nije brat nego tvoj vlastiti odrod. A osvem toga mi se možemo grliti i lju- .biti koliko nam drago — pa kad dogje pitanje sjedinjenja Srbi će nam okrenuti legja. Jeli tako ili nije ? Zato nikakovih trasakcija, nikakova popuš- tanja, pregovora ni dogovora. Oni od želje za slo- gom liju grozne suze, ali slogu čine s talijanaši- ma. A mi se borimo, da narod osvijestimo, da ga podučimo što mu treba raditi, ako će da se is- pred dušmana održi i da ostane Hrvat. Tim ćemo našu narodnu dužnost najbolje ispuniti. Dalmatinski Sabor. U sjednici od 14 marta zapitao je Čingrija vladu o gradnji lukobrana pod Orašcem. Zatim je govovio Borčić kao izvjestitelj financijalaog odbo- ra, te se dotaknuo pitanja učiteljskih plaća. On vidi pravednost želje učitelja, ali zaludu, kad po- krajina ne može da odgovori troškovima. Da se izjednače plate učitelja sa onim činovnika IX. ra- zreda trebalo bi udvostručit budget. Vlada traži da se podižu nove škole, učitelji povišenje plata, & novaca nema. Da se odgovori ovim zahtjevima, govornik računa, da bi pokrajinski prirez, koji sada iznosi 50%, morali povisit na 150%, no na- rod toga ne bi mogao izdržati. (I ne bi sigurno! Op. Ur.) Borčić želi da država dogje u pomoć pokrajini, & onda će se moći štogod učiniti. Go- zatim proti ostvarenju talijanske pučke škole u Spljetu i prelazi na dubrovačke kompromise. On ne odobrava postupanje dubrovačkih pravaša u poslu ovog kompromisa, jer na toj način ćertiws (Nije nam što g. Borčić ne odobra- Ali toga trećega nijesmo pozvali mi, nego Sr- Sa strankom za koju se zna da se nama. latiti takoga srestva, mi nećemo prego- Š _ Pri glasovanju za školski proračun god. 1899 glasovahu sa pravaški i nacodnjački zastupnici, a proti srpski i talijanaški. Predlog o izbrisanju svote za talijansku pučku školu glasovan je po- imenično, Talijanaši ostadoše osamljeni, a Srbi, M. s . 3 e da ih umire, izjaviše da su oni glasovali za izbri- sanje, jer glasovaše protiv cijeloga proračuna. — Na svrhu se Biankini sa hrvatskom gimnazijom u Zadru. Još joj ni ku- će ne našla, te je ista škola sa dva razreda smje- štena u tri zgrade. U sjednici od 15 marta nastavila se raspra- va o proračunu. U njoj je Biankini iznio temelji- to obrazložen predlog za reinkorporaciju Dalma- cije sa Hrvatskom. Presjednik izjavi da taj predlog neće staviti na glasovanja jer da nema nikakva odnošaja sa proračunom. U sjednici od 16 marta postavi Biankini zahtjev da se ovaj njegov pre- dlog uzme potpuno u zapisnik sjednice. Presjednik Bulat izjavi da ne može udovoljiti ovoj želji. Trum- bić je opširno podupro zahtjev Biankina, koji na glasovanju bude odbiven. U ovoj sjednici zamolio je Trojanović, da vlada ishodi pomilovanje svijeh bokeškijeh ustaša, koji su se pobunili, a sada borave kao emigranti. Predlog je primljen. U sjednici od 17 marta izjavi Čingrija, da je predlog Biankina;za aneksiju sa Hrvatskom u današnjim okolnostima neshodan. Kad bi se taj predlog podnio u pravo doba da bi za nj glaso- vala cijela narodna stranka. Obrani hrvatsko dr- žavno pravo od srpskih napadaja i pokudi uvla- čenje nijemštine. U daljnjoj raspravi predložiše Trumbić i Ivčević da se oružništvo dopisuje hr- vatskim jezikom. U sjednici od 18 marta primljen je predlog Biankina da se zemaljsko knjigovodstvo vodi is- ključivo u hrvatskom jeziku. Predlog Mrkušića, da se zastupnicim dignu dnevnice propade. U večernjoj sjednici toga dana dogje na pr- vo čitanje predlog Čingrije o uvedenju hrvatskog jezika kao nutarnjeg službenog jezika kod svih upravnih i sudbenih oblasti. Salvi na ime talija- naša izjavi.da će glasovati proti ovome predlogu. Milić ustane proti razlaganjima Salvinim, zagova- rajuć uvedenje hrvatskog jezika sa pravnog i na- rodnog gledišta. Perić i Biankini takogjer zago- varaše predlog, koji, iza Čingrijina zaključnog go- vora, bi primljen sa svim glasovima proti onim talijaoaša. — Sinjskoj općini radi potresa odije- ljeno je 1000 fior. U sjednici od 20 mara bio je na dnevnom redu predlog Biankina o imenovanju odbora za odgovor carskom reskriptu. U ovom pitanju razvi- la se odulja rasprava, u kojoj su sa pravaške strane saučestvovali Biankini i Trumbić zagova- rajuć predlog. Salvi i Kulišić na ime Srbo-Talija- naša otkloniše ga. Čingrija je predložio da se pre- ko toga pregje na dnevni red, obrazložeć ovaj predlog poznatim i toliko puta prorešetanim sta- novištem narodne stranke, Dr. Klaić izjavi da će on glasovati za pravaški predlog, koji bi otklo- njen. Za nj glasovaše pravaši i dr. Klaić. — Za- tim se raspravljalo o peticiji učitelja za poboljša- nje plate. Vlada izjavi da -će poduprijeti, da se povisi školski proračun, a kad se o tom bude na čistu tad će se odlučit i o molbi učitelja. Zatim je sabor zatvoren, pokle je iscrpio svoje djelovanje. +... * “* I ovogodišnje saborsko zasijedanje pošlo je bez osobitih incidenata, a ni pitanja, koja se ras- pravljahu nemahu neke političke važnosti, ako se izuzme predlog Biankina za sjedinjenje na odgo- vor na kraljevu poruku. Talijanaši glasovaše proti, ostajuć sebi do- gljedni. Srbi takogjer bijahu protivni, dokazujuć tim narodnjacima, da sloga s njima nije moguća, pošto će oni uvijek, kad se buda radilo 0 život- nom našem pitanju, preći u tabor najljućih na- rodnih dušmana. \ SE Razlozi pako s kojih narodna stranka sada otklanja sjedinjenje poznati su. Ona kaže, da to- me nije zgodan čas, jer su. moćni faktori protivni. Kad ti faktori ne budu sjedinjenju protivni, onda će ga i ona tražiti! Ob ovome se neda ni ras- pravljati. Moćni su faktori protivni i pohrvaćenju ureda i tolikim drugim pitanjim, koje narodna stranka neprestano traži i oštco naglašuje, stavlja- juć se tako u očito protuslovje. Daleko bi dospio jedan narod kad bi svoja prava imao prilagogji- vati i ivati željam i voljam (faktora moćnijih od njega. vljajuć 9% palo; treba oi proglasiti vo svih malih naroda, ko, gu veći susjedi neprijazni. , Milo oa&m . da » ovaj put sa. strankom prava glasovao i čas, dr. Pero Klaić. pb- a Ena marte Ri Pogled po svijetu. _ Carevinsko Vijeće, kako javljaju iz Kra- potužio na postupanje vlade : Španjolska je potpisala konačni ugovor mira sa Sjedinjenim državam. Sada želi da Nje- mačkoj uz oštetu preda Karoline. Austrijski biskupi držaće do brzo u Be- ču sastanak, da se sporazume o ustanku pro- u" akciji, koju Schonererijanci pokrenuše protiv ma. Naši dopisi. Cerro de Pasco (Peri), 2 Februara. Gosp. Uredniče | S velikom radosti čitali smo u jednom dalmatinskom listu slijedeće: ,Svi; oni muaši ljudi, koji se nijesu prikazali redovito na pVojaičku službu, ili iz službe pobjegli mogu se ppovratiti kući i prikazat se političkoj vlasti bez nStraha, da će zato bit kaznjeni. Svaka pedepsa pradi toga, pomilovanjem kraljskim biva isključe- na, Samo oni koji su po vojničku zakonu još »po svojim godinam dužni služiti, imadu izvršiti nredovitu vojničku službu kao koji mu drago voj- »tik. Oni koji su prošli tako zvano doba reserve, »Pričuve i ako su bili pobjegli, ili se na službu nlisu bili prikazali, oni nijesu već podložni ni PKazni ni službi.“ Nema dvojbe da po putu pomilovanja ako i ne prostrana, mnogi naši ljudi, povrati će se u svo- ju domovinu iz daleka svijeta. Ali ipak mnogi ne znadu koja su to godišta kad već nijesu podložni ni kazni ni šlužbi, pa Vasvomolimo da ih izvadite iz sumnje. a (Ovdje je dotična odredba vrlo nejasna, s toga bi potrebito bilo, da je same oblasti tačno komen- tiraju i primjerima razjašne, jer mi ne možemo da uzmemo -na sebe odgovornost takova čina. Op. Ur.) Kotor, 20 Marta. Prigodom smrti svog nezaboravnog muža, gospogja udova Pavle Colombani sjetila se i siro- maha ove općine, poslavši svotu od forinta 160, na općinsko upraviteljstvo da bi se ista razdijeli- la megju sitomasne obitelji ove općine, koja svota na njezinu želju bi i razdijeljena. Da se barem u čem oduži na iskazana do- bročinstva te plemenite gospogje ovo općinsko u- praviteljstvo odluči prirediti svečane zadušnice za njezinog nezaboravnog muža a našeg bivšeg do- bročinca. Danom 7 Marta bijahu priregjene sve- čane zadušnice opslužene od ovomjesnog našeg ne- zaboravnog i vrijednog paroka Prečasnog Dum Antuna Kosovića, kojim zadušnicam prisustvoya korporativno cijelo općinsko upraviteljstvo, mješ- tani i svi siromasi brez razlike vjere kojim bijaše udijeljena darovana svota, preporučujuć svaki Bo- gu plemenitu dušu da se nauživi rajskog veselja, a plemenitu gospogju sa svojim sinom da je Bog uzdrži još za mnogo godina zdravu i krepku, te da joj dade snage da može kršćanskom ustrpljivosti svladati nenadni gubitak svog neprežaljenog su- pruga. Mještani. Domaće vijesti. Izbori u Sarajevu. — Sarajevski općinski izbori svršili su se potpunim porazom radikalnih Srba, koje je predvodio poznati memoramdumaš Gliša Jeftanović, Oni su ostali u ogromnoj maaji- ni. Hrvati izabrase sve svoje kandidate, za koje glasovaše maogi Mahamedaaci. Glasov i anje bijaše tajao, — Kako se ovaj put će Hrvati Sarajevu imati s x. poduačelnika. ši Pišu nam iz Orašca: — Kad smo tražili betona RE A tali smo nešto bez če- ga ne možemo napredovati, jer tvoraica ulja ko- ja će se podigout na Orašcu može da radi samo uz taj uvjet da Orašac bude imao zgodno prista- S m na S dopisniku ,Dubrovni- “*, & kojim se ne želimo upuštati u daljou | kalnu polemiku. a , Hrvatska u" — Kako čitamo u ža- grebačkim novinama prijeti velika da Hrvati izgube operu, jer vlada nije Ze kriva deficit, koji ovakova društva imaju kod svi manjih naroda. taki opozicijonalni listovi ži- vo preporučaju, da se Zagreb zaušme i ovaj hrvatstvu veliki udarac osujeti, sz zE:*[IEEDINDRIRRSSNNNNNMNM