Br. 16.

CRVENA

List izlazi svake subote kroz cijelu godinu,

godinu tior. 4:50, na po ti
i Bosnu

Austro-
2:50; sa snosemstvo fior. 4:50,
Pojedini broj stoji 10 novč.

troškovi.

& bra i oktob rerne ote i to

sec& juna, avgusta, se ra i oktobra. Bro i roj

imadu MR sesvis ua Cijena je listu eda u
godine fior

te oem o

U DUBROVNIKU 22. Aprila 1809.

subotu tartplnta.1_tgioe
je ovih 1 ote 6 0
zna ne vrati
s sa || sto polugodište.
fior.
više

Za p

Godina IX.

MRVATSKE

4 - se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje su
šalju se Uredništva.

list kad ma pretplata mine, smatra se da je predbrojen i za doša-
riopćeno,

oglase, silili ći: INA oaze sdeto go dia onotinO Rakot
a de 3a Počžnja..Listove nplmskiceno ne prima ni uredništvo ni uprava

 

Na obranu.

Prisiljeni smo da se još jednom obratimo na
pisanje praških ,Ndrodni Iisty“, koji gdjegod
mogu pokazuju se neprijateljima Hrvata.

Nadamo se da će ovi odgovori koristiti ; da
će napokon češki aarod sam uvidjeti nepravdu,
koji nam sistematski nanosi jadan od čeških ve-
ćih listova.

Tri češka narodna zastupnika proputovaše
Bosnom i Hercegovinom. Svoje utiske sabraše u
posebnu knjižicu, koja je izišla u Pilzenu. U toj
knjižici usudiše se, u narodnom pogledu, izreći
mnijenje, da su u Bosni i Hercegovini izgledi za
Hrvatstvo najljepsi, jer da je sva prilika, da će
Muhamedanci do brzo stupiti sasvim u hrvat-
sko kolo.

Rekoše jednu istinu, koju opaziše u narodu ;
koju će svaki nepristrani motrioc odmah opaziti
— i ništa više!

Na ovu knjižicu i na ovu istinu udariše praš-
ki ,Ndrodni Listy“ sto put gore nego li bi ,Sr-
bobran“, ,Dubrovnik“, ,Srpski Glas“ i ostala ve-
likosrpska družina. ,Nar, Listy“ nastojahu diskre-
ditirati u češkoj publici ovu brošuru time, što su
piscima podboli, da su se dali zavesti od vladinih
ljudi i da služiše u protu-slavenske, njemačke
svrbe. Jer, to ,Nar. L.“ pjevaju na sva usta,
Bosna je srpska, tamo je sve srpsko i dosljedno
tome ona bi morala da sačinja srpski, &a ne hr-
vatski državni sklop.

Srpski listovi u nas brže bolje preštampa-
vaju ove članke češkoga lista i vješaju ih na ve-
liko zvono, da se vidi, kako njihovu stvar brani
— češki narod!

Ali što je odviše nije ni s maslom dobro. U
samoj češkoj štampi počeo se dizati glas proti
ovom bockanju Hrvata. Praški ,Hlas Naroda“
našao se pobugjen, da odgovori ,Nar. Listym“;
da prosvjeduje protiv toga kO da oni prestavljaju
češko javno mnijenje. ,Hlas Naroda“ donio je iz
pera jednog mladočeškog zastupnika oštar članak
proti onom listu, u kom ovaj upozoruje na ničim
neopravdanu pisaniju ,Nar, Listy“ i naglasuje,
kako se češki narod, u koliko se ona Hrvata ti-
če, & njom ni malo ne slaže, I drugi pokrajinski
listovi donesoše sličnih izjava.

Ali ,Narodni Listy* gone svoju, bezbrižno,
u inadu. Gdje mogu tu ubodu Hrvata, ili ga na-
prosto ostentativno igooruju, gdje im se god pri-

 

zemlje, čas iz druge, a osobito iz Bosne i Her-

rima, imenovanjem vladika, uredbama i t. d. Al

cegovine. U Bosni i Hercegovini imade dosta Če- , sva ova pitanja odoše u nazadak radi činjenice;
ha, pa bi mogao kogod pomisliti, da iz njihova koja izbi tek prvo zasijedanja. Vršački episkop

kruga potječu ove vijesti. Ali mi znamo da ,Nar.
Listy“ nemaju u Bosni Hercegovini svoga dopis-
nika. I zato je naša sumnja, da oni goropadni
dopisi, koji in ultima linea imaju uvijek svoj ža-
lac proti Hrvatima, da se velju ovi dopisi sastav-
ljaju u samom uredništva ,Nar. Listy“ u Zlatno-
me Pragu, iz materijala, koji izmišljaju oni hrva-
tožderi, što se zovu ,Srbobran“, ,Zastava“, ,Srp-
ski Glas“ it.d. Dopisi u ,Nar. Listyma“ budu jedno-
stavni prijevodi navedenih velikosrpskih novina !

To znadu vrlo dobro oni Česi nastanjeni u
južnim stranama. Mi smo uvjereni, da Uredništvo
»Narodnih Listy“ radi bona fide, kada u svoje
stupce prima ove ,izvorne“ dopise, no drugo je
pitanje da li se time diže vjerodostojnost lista. Šta
više, mi sumnjamo pravom i o istinitosti mnogih
telegrama u praškom listu. Evo dokaza. U br.
100 od 11 Aprila o, g. nalazi se ,telegram“ is
Mostara, koji u doslovnom prijevodu ovako glasi :

Čitavi nevesinjski kotar u Hercegovini pri-
hvatio je misao, da seli u Crnu Goru. Da bi to-
me na put stala, vlada zabrani, da se od osoba koje
seliti hoće kupuje pokretni i uepokretni imetak“,

Mi držimo da je taj telegram apokrifan. O-
vakova šta nije se moglo brzojaviti iz Mostara,
jer prvo: brzojavno se javljaju najnovije vijesti,
a laž o tobožnjem selenju stara je već mjesec i
po. dana! Drugo pak: može samo budala ili zlo-
ban čovjek reći, da će Hercegovac iz preplodnog
nevesinjskog polja otići u golu Crnugoru i tamo
od gladi skapavati. Zato ovakova vijest u našim
krajevima nije ni širena, jer bi se svak odmah
uvjerio o budalaštini njezinoj. Ali šta u Češkoj o
tom znaju? I eto ,telegrama“ iz Mostara!

O našim stvarima pak ,Narodni Listy“ ni-
kada ne citiraju hrvatske listove, već uvijek ,Sr-
bobrana“ i družinu. Što oni pišu, to je za praški
list sveto pismo i jaoh onome Čehu, koji se usu-

di, da protiv toga svoj glas podigne! Biće pro-

kazan kao neprijatelj Slavenstva, Jer slavenstvo i
talijanski savesnici, to su, po pojmovim, koji vla-
daju u ,Nar. Listy“, neki sinonimi,

Mi smo vrlo zahvalni onim češkim listovima,
koji su se sami i dobrovoljno požurili da Hrvate
obrane od ovog neprestanog boycottiranja. Dobro
je rekao jedan češki list: — Za prilike na jugu na-
ma je mjerodavnije ono 35 hrvatskih i slovenskih
zastupnika. — A mi nadodajemo: nego li ona
dva Srba, od kojih jedan za Tasffe&a god. 1892,
a drugi za Badena god. 1897 u najtežim momen -
tima za češko pitanje očito i otvoreno pogjoše
& Nijemcima, protiv češke braće.

Preporučamo i drugim hrvatskim listovima,
a osobito hrvatskim zastupnicima, da učine sve
što mogu, & da se ovo muklo bockanje protiv
nas već jednom utiša.

Stvari u Banovini.
Odavna nijesmo izvijestili o prilikama s 0-

nu stranu Velebita, kamo teži srce naše. A zbilja

i nema mnogo toga — politika domaća tihano se

povlači naprijed.

Ovih dana szasijedao je u Karlovcima srpski

crkveni sinod, koji se imao baviti važnijem stva-

NARODNA REPUSLIKA HRVATSKA

MAUČNA BIBLIOTEKA, DU&.. ik

 

Zmejanović tužio je poglavicu crkve, patrijarha
Brankovića radi pronovjerenja i kragje!! lstina
ova osvada proti Brankovića odavna se širila, nazad
4-5 godina boriše se time proti patrijarhu dr. Jo-
ta Grujić i Stevan Jović Stvar je dapače došla i
na sud, ali ju je ovaj odbio radi sastarelosti. Či-
nilo se da će se afera zaboraviti, te je jadni pa-
trijarh počivao nekoliko godina. Sad se je podi-
gao vladika Zmejanović. On ne traži, da se radi
ovog čina Njegova Svetost na svjetovni sud vodi,
nego da to episkopi ispitaju i prosude. Ako je
Branković kriv, neka se povlači; ako nije, povući
će se on, Zmejanović.

Dilema je jednostavna, ali grozna, a sabla-
zan koju je izvela još groznija. Srpska štampa pak
uvećava tu sablazan sa pisanijom, iz koje viri sve
drugo nego li ljubav i ugled za crkvu pravoslav-
nu, što je opet jedan dokaz više, da je u njih
vjera političko srestvo, kao što su mnogi Srbi sa-
mo po vjeri Srbi.

Sinoda se razišla radi uskršnjih blagdana,
pak će se poslije i opet sastati i onda će doći
na pretres Zmejanovićev predlog. Zaključci o tom
biće od velika utjecaja na daljni razvoj ,srpskih*
pravoslavnih stvari u Hrvatskoj, naročito u crkov-
nom saboru, koji se uslijed ovih i inih trzavica
očito pokazao nesposoban za svaki rad, tako da
je vogja većine barun Jovan Živković položio
svoj mandat.

s.

Ali ako Srbima ide ovako traljavo na crk-
venom nastoje oni da to nadoknade na poli-
tičko-ekonomskom polju. Ewo sada u Hrvatskoj
četiri velika župana, ako i nijesu sva četiri ove-
jani Srbi, vjere su pravoslavne, a to je sa mnoge
velika garancija. Tako u pokrajinskoj upravi Srbi
imaju većinu. Istim marom nastoje oni, da gdjegod
mogu protiskuju i unapregjuju svoje ljude, & 080-
bito u sudstvu A pošto su ovi najpouzdaniji pri-
staše magjaronskog sistema, to im vlada ide na
ruku. Njihovi mladići dobivaju lijepa štipendija,
kao činovnici imaju izgleda na dobra mjesta, pro-
maknuća; posvete li se liberalnim profesijam do-
bivaju stallom agendi u Zagrebu i gdje im se svi-
di. Dok mnogi Hrvat i ispitani odvjetnik kuburi
kao perovogja sa 70-80 fior. mjesečno, ili traži
mršave obrane kaznenih stvari, srpski odvjetnici
imaju lijepa mjesta, na kojim zasluže 5, 6, i više
tisuća fiorina godišaje, a dogju li kao zastupnici
u Peštu, ili kao konsulenti te odvjetnici
zavoda, živu upravo grofovski. Sve u slavu
ma, koji ide na ruku svakome, te pobija
sjedinjenja i nezavisnosti Hrvatske !

Ali i u trgovačkom pogledu oni

.
ot
-

<,
č
\C 3

"i