glušili i prepali, pa da ih ušutkaju počeše im sva-
kojako ugagjati i mi doživjesmo u Dalmaciji srpsku
eru, koju je najposlje ilustrovao Baljak sa poznatim
svojim govorom o željeznici Milo nam je s toga,
da se gospoda ministri, amo zalijeću. Oni bi mo-
gli vidjeti, ako će malo više da ostanu, da je na-
rod ove zemlje hrvatski, koji, narodno i ekonom-
ski zapušten, želi narodno i ekonomsko uskrsnuće
pod Habsburškom dinastijom. A mogli bi vidjeti i
to, da je ovo Srpstvo i Talijanstvo umjetno pre-
sagjena biljka, troskof na narodnoj njivi, koji bi
mogao puno štete da nanese, ako se državnici ne
sjete, da je troskot importirana trava, te i ako iz-
gleda kao žitarica, nije žito nego korov, od koga
ploda nema.
Jesmo li se razumjeli ?

#

Zamjerićemo na kraju narodnjačkome ,Je-
dinstvu“. Istina, to nimalo ne koristi, za nj, —
on će i nadalje pisati bez glave i repa kao dosle.
* Ali neka barem oni koji ga slijede vide, što čini
taj organ.... hrvatske stranke u Dalmaciji.

Njegovo je pisanje po nekada čisto srpsko.
Ni najpodmazaniji lovćenofilski list ne bi onako ra-
dio proti hrvatskim interesima, kako to umije
jedinstvo“. Preteče isti Srbobran. Ne mari što
će odmah pa drugoj stranici udariti u sasvim pro-
tivne žice i pokazati, da ne zna ni što hoće, ni
što neće. Ali ako to onijem na ,Jedinstvu“ nije
stalo, imalo bi bit stalo ljudima narodne stranke,
na koje pada sva ova sramota. Ili oni već nemaju
ni toliko volje i snage, da dsju neku konsekven-
tnu intonaciju svome glasilu ? Ako je tako, ne ču-
dimo se izgovorima ,zgodna časa.“ Stranka bez
ikakva vitaliteta ne može drugčije ni da govori

A opazili bi nešto i još jednom sudrugu, ko-
ji je ovih dana nehotice navratio vodu na srpski
“mlin. Istina je: kad magarca zovu na pir, treba
ili vođe ili drva. Nego treba znati, da toga ,ma-
garca“, još niko na pir pozvao nije i da na bečkim
i peštanskim tržištim udaraju cijenu samo na nje-
govu košu, želeć da od nje sakroje pergamen za
teutonska il mongolska ,prava.“ A treba znati i
to, da hrvatski narod nije nikada igrao ulogu ,no-
sioca vode ili drva“, nego su tu ulogu igrali mno-
gi njegovi vogje, kako što je našem sudrugu vrlo
dobro poznato. Dao Bog da u buduće ne bude ta-
ko. Naš narod treba više odlučnih političara, koji
će se snati sa narodnu stvar svaku zgodu upotre-
biti, ne popuštajuć ni sa dlaku od načela, — &
manje nebuloznih diplomata, koji sjede na oblaci-
ma, pa sve gledaju na široko i daleko, a ne vide
što im je pred nosom.

Talijanaška fukara!

Nevjerojatno, ali istinito! U istarskom sabo-
ru talijanaški zastupnici ne dadu našim zastupni-
cima govoriti hrvatski — absolutno ne dadu. Pre-
sjednik sabora stari i.... prestari Mato Campi-
telli u svom govoru naglasio je želju, da se svi
zastupnici služe jednim talijanskim jezikom. Umjet-
no skovana saborska većina drži se ove želje i
priječi svaki hrvatski izraz, a gdje oni ne mogu,
tu ih galerije podupiru brukom i brukom  dostoj-
nom najzadnjih slojeva lasarona i drugih otpada-
ka talijanskog naroda.

I ovo se dogagja u Istriji, u zemlji, u kojoj
Hrvati i po slušbenoj statistici sačinjaju veliku
većinu pučanstva!!

Hrvatski istarski zastupnici neće se za to

 

ka to prestavljaju dvije trećine pučanstva ne MO-

že govoriti svojim jezikom!
Kako bi bilo, da i u Dalmaciji počnemo

vraćati šilo za ognjilo ? Kako bi bilo da se i u
sabornici sv. Antuna učini, i punim pravom, da
za uvijek zamukne talijanska riječ ? Gledajući mu-
ke i progonstva naše braće u Kopru i Trstu, ne-
hote nam se nameću ova pitanja. Smijemo li do-
zvoliti, da oni onako trpe, a da se naši dušmani
bezbrižao razmeću i ondje gdje su Hrvati barem
u nekoliko gospodari? Ob ovom pitanju treba
razmišljati.

Reći će se: Ali bi ona šačica talijanaša u
Zadru imala uza se galeriju i ulicu punu zadar-
ske fukare, koja se u više prigoda pokazala gla-
govitom? Neka ih ima! Ali u tom slučaju bila bi
dužnost hrvatskih zastupnika, da ostave Zadar i
da uzrade da se sabor sastaje u Spljetu. Obzir
naprama onim Hrvatima, koji su u Zadru nasta-
njeni, ne bi imao nikakva temelja, doklegod je
Zadar u tugjinskim rukama. Bez tog obzira odav-
na bi Dalmacija imala glavni grad, koji ne bi pr-
kosio narodnom načelu cijele zemlje.

Ovoliko na razmišljanje. niti treba sustati
nego klin izbijati klinom. Šta će zar kojekaavi
istarski lihvari, koje hrvatski kmet svojim znojem
hrani, slobodno da psuju i grde Spinčića, Leginju
i ostale naše prvake, da progone naš jezik — a
da se u nas šire i šepire Salvi, Ziliotto i družina,
bez ikakva prigovora ?

Drugo, što se u ovoj prigodi mora zabilje-
žiti, jest, da upravo ovi talijanaši najbolji su sa-
veznici i pomagači našijeh Srba. Srbi se ne stide
da im ruku pružaju, jer ovo Srbi nijesu, nego re-
negati hrvatski, a ko svoj rod zaniječe, tome on
postaje mrzak i oduran; ne može da ga vidi i ne
bira srestva kako da ga uništi. [ ovo su Slaveni !!

Treće pako bilo bi, da gospoda oko .Na-
rodnih Listy, koji ako ustreba i u srpskim laži-
ma traže podloge, da Hrvate pred Slavenstvom
prikažu u brgjavu svijetlu — nemaju ni riječi, da
upozore na ovu sramotu, koja se s našim vogjam
zbiva i da osude svoje štićenike, Srbe, na njiho-
vom slavenskog imena nedostojnom postupanju.

Zabašurujuć ovakove škandale, a sistematski
potkopa+ajuć Hrvate, Narodni Listy ne služe zai-
sta slavenskoj stvari, nego kojekakovoj ambicijoz-
noj ličnoj poblepi. Uspjeh njihove neprijateljske
pisanije može biti jedino taj: da oslabi i ohladni
bratska simpatija izmegju Hrvata i Čeha. Ako
Narodni Listy nalaze da je to Česima dobro — e
— skidamo kapu! Ali neka znaju da se ni Hrvati
toliko ne boje. I do sada ne imadosmo nikakve
pomoći. A neka znaju Narodni Listy, još i to:
da ako su oni bogatiji, napredniji, da smo mi ipak
politički na boljem položaju, da smo mi narodni-
ji, slavenskiji — a ponajpače, da nemamo u svo-
joj kući, kao oni, 3 milijana Nijemaca — i to još ka-
kovih Nijemaca! Zaludu se , N. L.“ ulizivaju Rusiji,
Rusi im komplimente vraćaju komplimentima, sli
u bitnosti Rusima je do češke stvari malo stalo,
kako su to više puta i izjavili. Rusi ih smatraju
izgubljenim polu-njemačkim otokom u njemačkom
moru, u njemačko-narodnoj sferi. Teško je ovo
slušati, teško nama kozati, sli izazvani, pa neka
nas čuju. Česi se moraju osloniti jedino na Sla-
vene monarkije, uzajamno se podupiruć megju

njima. 1

€
I evo — počinjuć pisati o barbarskoj tira-
niji talijanaša, vidimo da se odalečismo od pred-
meta. Jer gore boli da ti po krvi brat nepravdu
nanosi, nego li svi udarci tugjeg protivnika, koji
jedino izazivaju srčbu i odmazdu.
Naši dopisi.
Kotor, 25 Aprila.

oči sv. Gjurgja naša Hrvatska
sv. Tripuna nekoliko hi-

Q
e
€
g
s

žara u slavu sv. Glurgia 1 naroda. U Štaljarim
opstoji crkva sv. Vinćenca i u njoj oltar sv, Gjur-
gja, tu se otpjeva sveta misa, a zatim se vas na-
rod sakupi pod zastavu i povrati u ophodu u grad
uz pjevanie i sviranje glazbe.

Ova naša mirna i skladna svečanost morala
je biti pomućena od nekih nižih činovničića na
okružaom sudu i gorljivih talijanaša. Ali koliko-
god vas izazivaše riječima i nepristojaim pona-
šanjem, ne dobiše od nas drugo« odgovora doli
prezira, izražena im pokličom: Živjela Hrvatska!
Molimo rečene, da nas u buduće ne sekiraju, jer
ćemo inače biti prisiljeni, da im imena iznesemo
u javnost.

Pogled po svijetu.

Položaj u Austriji. — Vlada spravlja no-
vu jezičnu naredbu za češku, koju je izradio odjel-
ni prestojnik Stummer, & izdaće je na temelju $.
14. Češki listovi, i ako nijesu & njome zadovoljni,
priznaju da je bolja, nego li ona dosadašnja. A
što će bit sa Dalmacijom ?

Štajerski Slovenci ne mogu živjet od šta-
jerskih Nijemaca. Zato traže da se za južnu Šta-
jersku učini namjesništveni odjel sa sjedištem u
Marburgu.

Poljačka pučka stranka stopiće se do brzo
sasvim u poljski klub.

Ioače situacija je sveisto nejasna. Grof Thun
stoji kao zagonetka, koju niko ne umije da riješi.
Krećemo li k apsolutizmu?

— Umro je grof Hohenvart, bivši ministar
presjednik a poslije vogja toliko spominjanog klu-
ba, koji je nosio njegovo ime.

Sardinski sastanci franceske, talijanske i
engleske flote prigodom posjeta kralja Umberta
tumače se kao čina učtivosti, ali neće nipošto pro-
mijeniti današnju političku konstelaciju. Vidjelo
se, da, usprkos lijepih riječi Italija ipak voli Em-
gleskoj pego li Franceskoj.

Dreyfussova afera. — Kako se pogovara
kasacijono sudište biće do brzo gotovo sa razvi-
dom ove parnice, te će izreći osudu. Nagagja se,
da će ti osuda potvrditi prvašnju, po kojoj je
Dreyfuss priznat krivcem.

Megjunarodna konferencija za mir sa-
staće se u Haagu na 19 maja.

Glad u Rusiji. — Javljaju novine da u vi-
še gubernija istočne Rusije vlada veliki glad. Mi-
lijuni seljaka ostadoše bez kruha, te bijaše na vi-
še mjesta izgreda.

Domaće vijesti.

Zastupnici Primorja. — Hrvatski i slo-
venski zastupnici u Trstu Kopru i Gorici imali su
sastanak u Trstu, te su odlučili da ne prisustvu-
ju sjednicam sabori, jerbo više ne znadu kako će
xe obraniti od surovosti i tiranije talijanske. Ho-
će li ovo koristiti?

U ite — Gosp. Petar Afrić u-
pravite, i sula je i podi-

 

 

a
=
ž
g.
=
s
E
Li

. Česki turista. — Klub čeških fasist
ja nam, početkom maja priredi!
let u Dalmaciju, Crnu o do Bosne i toa
vine, Izletnici, njih 60 na broju, uputiće
maja-i doći će na 4 na Rijeku,
nonijom put Dalmacije. U Gruž
ja u 3 ure po podne i stati će još cijeli
dan, da razgledaju Dubrovnik. Na 10 maja u 4
ure u jutro otići će put Boke.
. Hlas Naroda, češki ženit e izlazi
ragu preštam dobar dio našeg odgovora
br. U nie ar. Listy“ g. Holečeku.

Kaizl o Dalmaciji. — Ministar Kaizl ras-
govarao se sa suradnikom ,Pester Livyda“ o