mila i a naše luke? Bilo kako mu drago ma nji-
ma živu naši mornari i kapetani, a oni svojim
akcijonerima, većinom Duorovčanima, donose pri-

ličnu dobit.
Neko je govorio da bi se u Dalmaciji mog-

la gojiti industrija. Za sada, cijenimo još ne, ni
metalna ni tekstilna. Proizvod se u nas ne bi pro-
dao, natječaj naprednih naroda onemogućio bi mu
progju van kokrajine. Zato je na Dalmaciji, da ne
uvagja jošte nikakvih novotarija: neka samo usa-
vršiva i unapregjuje ono, što već ima. Ostalo će

doći s vremenom.
* *

*

Razbacasmo nekoliko opazaka ob ovome dal-
matinskom pitanju. :

Sa strane vlade i njezinih organa imalo bi
se za poboljšanje zemlje raditi u ovom pravcu :

1.) Nastojati, da se toli potrebne komunika-
cije svrsi privedu.

2.) Hrabriti i svakako podupirati naum, da
se naši produkti poboljšaju i da u trgovini zado-
biju stalan tip.

3.) Ići na ruku koliko je više moguće na-
šim iseljenicim, onim koji se sele, onim koji su u
inozemstvu, a najviše pak onim, koji žele da se
kući povrate. Jer naš narod samo privremeno i-
seljuje.

4.) Podupirati razvitak domaćeg | arobro-
darstva.

Ostalo će učiniti prigoda, položaj i poduzet-
na narav domaćih sinova.

 

Polemika.

Dr. Mato Drinković ponovo se u ,Narodnom
Listu“ osvrće na napadaje , Hrvatske Krune“ i
Hrvatskog Prava“, pak tu objelodanjuje mnogo
toga što rasvijetljuje postupanje Franka, prigodom
lanjske skupštine stranke prava u Spljetu i maki-
nacije, a da bi se Dalmatinci izjavili za njego-
vu ,čistoću“.

Ova nesretna , čistoća“ još uvijek trza u na-
šijem krajevima. Biva zato jer ima nekoliko lju-
di, koji su uz Franka i uz njegovu stvar priveza-
" li svoju političku i osobnu eksistenciju. U mo-
ralnom je interesu tih pristaša, da ,čistoća“ mne
bankrotira, pak se zato oni služe svijem srestvi-
ma, a da se održe i da prikupe što moguće vi-
še vojske.

Ne čitamo Frankova ,Hrvatskoga Prava“,
ali po onome što Prodan u ,Kruni“ iz njega pre-
nosi, i po onom što čujemo — toje grozno! Rje-
četine, uvrede, psovke i ino što oni besdušni lju-
di tamo drljaju ne padaju doduše na one, kojim
ih namjenjuju — ali ipak mnogo smućuju narod.
Pak oni se ne zaustavljaju samo na osobama, ne-
go ruže i grde i sam hrvatski narod, ako ovaj
neće da posluša njihove zavodljive fraze, Tako se
dogodilo izbornicima Davidova kotara, koji, jer
mu opremiše nepouzdanicu, dan na dan moraju
slušati općenite napadaje na svoju priznatu hrvat-
sku svijest i patrijotizam.

A uz to, dok se ovako na sve strane psuje
od prvog do posljednjeg sve pravaše, koji ne vje-
ruju lakardiji, — s druge se strane opet do ne-
besa uzdiže i najzakutnijeg Hrvata, ako im je sa-
mo uspjelo, da se ,izjavi“ za Franka, Sveisto kao
židovski krpinari, koji kupuju stare haljine, stare
crevlje, šešire i svakojake otpatke, tako se i u
čistih“ politički otpatci marljivo i posvuda traže.
I čim ih se nagje — onda ih se u fahrici ,čisto-
će“ na brzu ruku ,očisti“ i narodu servira kao
»dične“ i ,predične“ otačbenike, kao ,uzor“  ro-
doljube, kao ,neustrašive“ starčevićance, kao ,vo-
gje“ i ,prvake“ varoši ili grada, kome se nesre-
+ ća dogodila, pak u svojoj sredini imade takovih
individua.

Na taj način vidjesmo, da osobe koje u na-
rodu hrvatskom ne igraju nikakve uloge, ako su
ušli u Frankov tabor, odmah postanu velikanim

do juče bili opisani kao ,babe“, ,izrodi“ i ,proda-
ne mješine“ — preko noći postaju ,miljenici“ na-
rodni i ,naši dičei“, čim se nasmjehau ,čistoći“.
Na ovaj načia, terorizacijom i sabiranjem otpa-

misli Frank stvoriti u hrvatskom narodu

daka,
svoju stranku, koja će mu pjevati, da je on ,moš-

opriješe,
: javiše stvar, pak ćemo vidjeti šta

da“ najveći Hivit, a za ostalo njega nije briga.
Kud bi pako Frank te svoje pristaše odveo poka-
zuje izbor u Peštu i toliko drugijeh koraka, kojo
njegovi vijerni i nogam i rukam brane, dokazuju -
ći da su u dubu Starčevićevu !!

U Banovini je ova igra već svakomu dodi-
jala. niti joj ko vjeruje. Ali izvan uže Hrvatske,
a nadasve u Dalmaciji imade elemenata, koji uz
iste osobne ciljeve služe se istim srestvima, da
u mutnu nešto ulove — jer u bistru njima op-
stanka nema.

Frankovska , čistoća“ u Hrvatskoj i Slavo-
niji imade proti sebi u prvom redu sve rodoljub-
no i nevodvisno svećenstvo. U cijeloj Banovini
svećenika, a ,čistih“ nema više od 2 ili 3. Glavni
elemenat na koji se tamo Fraok naslanja jesu
Židovi. Židov u Hrvatskoj bio magjaron ili opo-
zicijonalac, on je pristaša Franka, on drži i po-
dupire ,Hrvatsko Pravo“, šalje mu oglase — i
uopće, s vrlo rijetkim iznimkama ističe se kao
čist“, Mnogi će se čuditi, da i oni, koji za ma-
gjarone glasuju, simpatišu sa ,čistim“, ali tako
je. Frank je u Banovini veliki zaštitnik Židova
on ih u ime liberalizma brani gdjegod može, a
pošto su svi Židovi u prilog Dreyfussu i ,Hrvat-
sko Pravo“ nastoji da mu bude u prilog. Djeca
dra. Franka idu po židovskim dućanima u Zegre-
bu, te traže oglase za organ čistoće.

Ne biti proti Židovim i ne mrziti ih, ne dr-
žimo za grijeh. Čemu? Ako ovaj semitizam Fran-
kov ističemo, činimo to zato, da upozorimo na
taktiku sasvim drugčiju, koja se vodi u Dalmaciji.

U Dalmaciji je na svoju nesreću dum Ivo
Prodan zašao u Frankovce. Pošto on u svećen-
stvu imade nekoliko pristaša, to se amo pod
Fraukovim barjakom želi da stvori upravo neka
skroz svećenička stranka. Nevjerojatno, ali istini-
to. Fraukova , čistoća“ svlači na Velebitu židov-
ski haljetac i oblači u dum Iva Prodana mantiju
— barem u formi. U stvari je i tamo i ovamo
to sve — jedno te isto.

Otkad se je u Bosni i Hercegovini počela
buditi Hrvatska svijest, a osobito u zadnje doba
bacila se čistoća“ na našu braću muhamedance.
Mi muhamedance zovemo Hrvatim, primamo ih u
naše kolo i ne branimo slobodu njihove vjere. Ali
način kako im Frank piše i laska — to prelazi
granice. Znajući da će to muhamedancim biti mi-
lo, ,Hrvatsko Pravo“ brani Turke i Tursku, koja
u narodnom pitanju s muhamedancim nema česa
činit! I tako, da ulaska židovima, kune se na ne-
vinost Dreyfussa; da ulaska dalmatinskom svećen-
stva glagoljicu, uzdiže nebu pod oblake, a da u-
laska muhamedancima, skoro se poturčio ! I ovo
ge sve radi ,u ime morala“, jer treba znati, da
je moral svaka treća riječ ,čistih“; oni narod pros-
vijetljuju i moralno ga ,podižu“ od izdajica“,
Plopova“, ,baba“, prodanih mješina“, ,odmetni-
ka“, ,izroda“, ,lažaca“, što su, s dopuštenjem go-
voreći, svi oni koji ovu galamu drže proračuna-
nom komedijom, te se vodi na račun narodne slo-
ge u slavu trećeg, u ličau taštinu goraje čeljadi.

 

“i . . ka
Naši dopisi.
Kotor, 23 Aprila.
Svake godine pak i ove, društvo sv. Jurja
proslavilo je svog pokrovitelja. U subotu večer
Kotorska Glazba odsvirala je nekoliko komada na
trgu sv. Tripuna, te obašla grad, a u jutro rano
društvo sv. Jurja uz pratnju iste glazbe krenulo
je put sv. Vinceoza na sv. Misu.
O tobož nabožaom društvu sv. Jurja imalo
bi se što kasati i dokazati; ..... nu valjda ćemo
drugi put. Pred-i za glazbom bilo je mnogo svi-

jeta, a bilo je takogjer hrvatskih radnike te oki-_

ćeni cvijećem i trobojnicam hodili su veselo za
glazbom: — ti Gjurgjev je dan! — Mlagjarija je

jevala pa i klicala , Živila Hrvatska.“ Narod, ko-
Ije sve to slušao i gled&o, mirno je prolazio.
Opazismo ipak da je ona trobojnica i ono zanos-
no klicanje d'rnulo nekoga u tankoćutne talijan-
ske (!) živce. —

Kad je povorka išla put crkve sv. Vincense
srete Tripuna De Mattei i Petra Sardelića c. k.
Sudbene oficijale Kad ova dva delije vigješe šta
se to zbiva ,in terra nostra“ najprvi Sardelić po-
kazujući rukom put Hrvata reče: ,guarda che vis
de 6....!“ — a kad ga jedan od onih mladića u-
pita komu je to namijenjeno, Tripo digne štap da
tobože udari onoga mladića.

već oše na Sud i

Hrvati se ne
tek da bude.

"za ta tri

 

Ovo je čin a sad ćemo dalje. + ;

Dalmata“ u jednom od zadnjih brcjeva ka-
že da su u Kotoru činovnici oni, koji čine propa-
gan'u i šire hrvatsku svijest, ali ne izoaša ni-
kakva čina; dočim navedeni dogagjaj najbolji je
dokaz da činovnici talijanaši hoće da se ističu u
politici, ali žalibože sredstvima, koja ne dolikuju
struci kojoj pripadaju. Zar misle gdje šutimo, da
smo čukci i da ne pratimo njihove stope ?

Ko je stvorio onu mrtvačku kapelu, gnijez-
do i sijelo svih talijanskih spletska? — Ko je bio
duh talijanaškog-srpskog plesa? — Ko je predsi-
jedao tvlikim sjednicam? — Ko daje ,sub rosa“
savjete, upute i zapovjedi? — Ko je sidro, ko
kormilo talijanštine u ovomu gradu? — Od koga
zavisi ustanovljenje novog gabineta? — Ko od ćči-
novnika pohagja mrtvačku kapelu da se moli ne
bili uskrsnula propala talijanska misao? — To
vam je poznati sudbeni ,terno!“ Bez njega ni ma-

'| kac. O svakoj je zgodi i nezgodi on najprvi oba-

viješten, njegova se najviše broji, što on reče to
je: ,Roma locuta est.“

Premučat ću njegove lažne i podle govore
protiv općine i hrvata. Premučat ću sve ono što
se g. Tripu dogodilo u crkvi sa preč. kanonikom
Radimirom Premućat ću sve one neprilike presvi.
biskupu. Premučat ću čak i onu neznatnu riječ
Pispeetion“ izrečenu jednom hrvatu, kad:je ovaj
stajao na gradskim vratima onog dana kad je ,Le-
ga“ imala onaj poznati ples, jer znam dobro da
onome ,ternu“ kadkad hrvatska trobojnica tako
zabliješti oči, da zaboravi da pripada ce. k. činov-
nicima.

Nek ne misli onaj ,terno“ da mi mrzimo
njih gdje su autonomaši: — ni najmanje — nek
širi talijansku misao (,se hanno terreno“), ali nek
ne diraju u tugie. Zar misli g. Tripo i g. Petar
da će nas oni njihovim bradama i štapo;ima pre-
strašit? Kako je vama bilo slobodno pjevati na
talijanaško-srpskom plesu i talijanske i srpske
pjesme, mislimo da se i nama neće zabraniti da
koju hrvatsku zapjevamo; pak vi ste sudbeni či-
novnici i morate nas od štapova i neuljudnih ri-
ječi braniti......

Gosp. Tripune, recite vašemu kolegi, da mi
znamo e on u svome riječniku i nema boljih ri-
ječi. Dokazom su najboljim sudbene kazne. što
ste pak vi digli štap, ne čudimo vam se, jer zna-
mo da ste u tome izvježbani.

Sad će pa nas graknuti ,Dalmata“, a mi
ćemo onda na odgovor prepisati samo neke nje-
gove izraze, pak u još bolje diple.

Muć Donji, 1 Maja.

Kod nas urodili tajnici. Našem g. načelniku ho-
će se tri tajnika; glavni mu je poznati Bonačić,
starac po prilici od 76 godina, drugi je Bergamo
glavnoga unuk, mlagjarac s opršljanom bradom, a
elegantan na koturači, treći je Janketa od kako-
vih 42 godine, pjesnik ko šerakula Marko. Go-
dišnja plaća glavnomu 700 for. unuku 30 for. mje-
sećno, a trećemu baci mu na godinu pregršti ka-
ko su mu dali dne 11 ili 12 Marta tek. g. 1560
for. i ostalo što pomuzu. Naša općina troši 1210 (.
tajnika, a tako uzdrže spise u redu, da
Ikava-Ratković, mesar i krčmar omota kada meso,
kako se dogodil» sa jednim spisom poslatim od
Odbora zemaljskoga g. 1886, na komu je potpi-
san Vranković, koji se pridrži kod pišućega. Da
dalje čujemo. Stari nije više za lovat, red je mla-
doga unuka slati načelniku za ovrhu travarine od
nazad i punu kapu godina. Narod bez primnice,
bez prosvjete, red je i lug da prodaje s ognjišta
da plati. Narod se uzbunio u odlomku općine, a
u Postinju donjem skočilo se na noge staro i mla-
do, a moj ti Bergamo nogam vatru, te od onoga
straha nije znao pogoditi na Muć, već vrcom u
split "o bi e se S Pinako Stih, 1P do-

azu og člana 0 g u teljstva,
red ke zekanom, Filipom poje. Zakaom 1

ihom Soldom izrazio se: da nije ponio sobom
za put već 500 do 600 for.. a i nije mu ni tre-
balo više. Pri ovoj buni, žandari su uapsili Andri-
ju Križanovića te s njim u zatvor spljetski. Sud
ga namah odpustio, kad je dokazao kako stva:
stoji. Isti Križanović je ustmeno izjavio na c. k.
kot. Poglavarstvo Spljeta stvar i pismenu pritužbu
učinio na Visoko c. k. Namjestaištvo i na zemalj:
ski Odbor, od kojih čekamo riješenje, dok Ber-
gamo opet na općini tajnikom, te, za takove za-
ove zasluge, načelnik, kako mu je prvo bilo 16
for. mjesečao, dne 13 aprila tek. u sjednici stav-
lja predlog, da mu se povisi na 30 for, mjesečno.
+ kud ćeš krov Pjevac pjeva, koka

govara : 0 e gospodara

Jadna Dalmacijo kad
hraniti ! Ovomu slično naš g.
13 aprila t. g. sagrmio ko
ćine u Dalmaciji dužne, & Wu
4643 f. 3| nč., & za dokas
ko hoće spis od poreza ; kad vidio da mu
niko ne dolazi preiodt u zoru — kako on no
si titule, misli da i drugi, se go
apodin načelnik neće uvrijediti, & zašto