Prilog ,Crvene Hrvatske“ br. 21. Da vidimo dakle koliko se novaca po prilici hoće za uzdržavanje kazalištnog društva, koje je zasnovano kao ovo naše, i hoće li se i kako mo- ći pokriti taj trošak. Na osnovi podataka o troškovima sličnih poduzeća izvan Dalmacije i na temelju troškovni- ka Freudenreich-ove družine, koja je do nedavno glumila po godine u Dalmaciji, promicateljni je odbor sastavio ovaj predračun troškova, koji je radi lakšeg shvatanja i uporegjenja popratio sa nekoliko bilježaka. Troškovi su razvrstani u četiri skupine, od kojih je prva: Troškovi za glumačko osoblje. a) Plaće, ukupno for. 14.700 godišnjih. Druži- na bi naime sastojala od 15 glumaca, od. kojih bi trojica imala poprijeko po 1800 for, godišnje plaće, trojica po for. 1200, trojica po for. 800, trojica po for. 600, a trojica po for. 500. Srednja (popriječna) godišnja gaža iznosila bi dakle po prilici for. 1000, ili dvostruko više nego li u i jednom putujućem društvu, a za ', više nego li u družini Dragutina Freudenreich-a, koja je inače prilično bila dobra. Uz ovako pristojne gaže ima se jamstvo da će družina sastojati od boljih i vrstnijih sila, kakovih ne može imati nikakovo putujuće društvo. &) Putni trošak i dnevnice glumcima. Društvo bi naravno moralo plaćati putni trošak glumcima i suviše bi glumci primali dvostruku plaću (do- tično po dnevnice) za svaki što bi proveli na putu. Pošto bi se putovalo od mjesta do mjesta; trošak svakoga putovanja neće biti bog zna kako velik, te je dovoljno predračunali se za svaki put for. 70 (uračunavši i dnevnice). Po tom bi deset takovih putovanja stajalo for, 700. €) Nagrade. Pod ovim naslovom predračuna- no je 400 for., od kojih bi se imali nagragjivati vrijedniji i potrebnitiji glumci i aomaći diletanti koji bi pomagali u prestavama. d) pomoćno osoblje. Šaptač, mašiništa i vla- suljar zapadaju po prilici for. 1200 na god. 11. Nabave. a) knjižica. Predračunano je for. 400 na go- dinu. Da to nije malo, vidi se iz toga što je pro- miaateljni odbor za samih 180 for. već nabavio više od 70 kazalištnih komada s prepisom uloga. b) Garderoba i rekvisiti. Predračunano go- dišnjih 800 forinta. Prve godine će se valjda što više potrošiti, ali slijedećih godina biće dosta. Ill. Kazalištni (večernji) troškovi. Svake godine bi se dalo po prilici 180 pre- stava, od kojih 60 u Spljetu, 60 u drugim većim gradovima (u Dubrovniku, Šibeniku i eventualno u Zadru), a 60 u manjim gradovima i varošima (po 6 ili po 12 predstava u svakom mjestu, pre- ma važnosti mjesta i odzivu pučaustva. Po onome koliko su druge družine morale plaćati za večernje troškove, kazalište, glazbu, rasvjetu, redarstvo, vatrogasce, poslugu, šstampa- nje oglasa, tantijeme i manje troškove, ne raču- najuć na nikakav osobiti popust, što bi se jama- čno mogao imati, mora se preračunati u ime ve- černjeg kazalištnog troška : u Spljetu po f. 45 X 60 u Dubrov. itd. po , 30 X 60 » 1800 u manjim mjest. , , 10. X 60 =, 600 t. j. ukupno f. 5100 god. U potankosti ne ćemo ulaziti, pošto bi ma- lo :koga zanimale; ali svak može biti uvjeren, da su u gornjim iznosima uzeti u račun svi i najma- nji troškovi i to obzirom na osobite prilike većih i manjih mjesta. VI Upravni troškovi i razni. Za ovo je predračunano 700 f, na god. a sva je prilika da će se mnogo manje potrošiti. Sbrojimo li sve stavke, predračun troškova dakle iznosio bi: I. Gumačko osoblje = f. 2700 a) Plaće f. 14700 b) Putni trošak i dnevnice =, 700 €) nagrade 400 d) Pomoćno osoblje n._.1200 17000 II. Nabave a) Knjižnica f, 400 > b) Garderoba » 800 f. 1200 ILI. Kazalištni večernji troškovi , 5100 VI. Upravni troškovi i razni 700 Sad mastaj pitan Pai jim 8 e: se 0 tredstvima namiriti ovo 24.000 for. troška, Glavni prihod društva bit će svakako doho- dak od prestava, pa kako su god troškovi pred- računani na podlozi troškova drugih sličnih podu- zeća, tako ćemo i dohodak od prestava ču- rati na osnovi prihoda h družio. Dramatska družina Drag. Freudenreich-a da- la je ukupno 56 predstava, i to 30 u Spljetu, 13 u Šibeniku, 7 na Visu i 6 u Komiži. Srednji ve- černiji , prihod bio, je :u Spljetu for. 188. a Šine: niku for. 110, na Visu i u Komiži for, 60, ili jed- no s drugim for. 110 svake večeri. Kad se uzme u obzir da će dramatska dru- žina novoga društva biti svakako sastavljena od boliih sila nego li je mogla biti Freudenreich-ova, nebi bilo pretjerano kad bi smo i za nju predra- čunali barem jednak srednji prihod od predstava. Ali premda smo uvjereni, da će uz valjanu orga- nizaciju i zauzimanje mjestnih uprava, taj prihod biti još veći, ipak ćemo ragje predračunati nižu svotu, te ćemo se zadovoljit ovim srednjim pri- hodima od svake prestave : 1. Đ Spljetu f. 120 >< 60 pred. = f. 7200 % MSN Du £.100X 60 pred. =£. 60004 3. u mjestima kao što je na pr. Vis 4. u mjestima kao što je n. p. Komiži f. 60 >< 30 pred. = f. 1800 f 50 X< 30 pred. = f. 1500 Ukupno za 180 predstava f. 16500 Do 24000 forinta hoće se još f. 7500 a ti bi se svakako imali pokriti zemaljskom pod- porom i subvencijam raznih općina. U koliko nam je poznato, sama općina Spljetska predračunava svake godine 5000 for. za subvencije kazalištnim družinama, a i neke druge općine nose istu stavku: megju redovitim ili me- gju izvanrednim troškovima. Nije dakle ni najma- nje pretjerano zahtijevati od zemlje i od svih na- rodnih općina onu razmjernu neznatnu žrtvu, o- sobito ako se uzmu u obzir ove činjenice: 1) da društvo ima eminentno kulturnu, na- rodnu misiju; 2) da se u dalmatioskim gradovima i varo- šima i s narodnog i s prosvjetno — društvenog gledišta osjeća uprav prijeka potreba dobrog ka- zališta ; 3) da je u ovom poduzeću isključeno svako strančarenje i svaka špekulacija; 4) da će glumačka družina biti sastavljena od izabranih sila, te da će i s umjetničkog glediš- ta zasluživati potporu ; 5) da se društvo neće brinuti samo za za- bavu gospodske ruke, već i za i prosvjećivanje puka, zgodnim pučkim predstavama, koje će se davati ob dan uz najniže cijene, a po mogućnosti i besplatno ; 6) da je društvena uredba takova, te pruža tvrdo jamstvo za ozbiljnost i stalnost poduzeća na čistoj narodnoj i moralnoj osnovi. Ako li dakle naše općine budu vršile rodo- ljubnu dužnost prema društvu, ovomu je, kako se vidi, uspjeh osiguran, i to uz razmjerno malene žrtve sa strane pojedinih hrvatskih općina u po- krajini. Mnogi čitatelj bit će jamačno primjetio, da u društveni prihod ne računamo dohodak od čla- narine, koji ma kako neznatan bio ipak bi mogao iznašati koju tisuću forinta svake godine, Na tu primjetbu ćemo odmah odgovoriti. Društvo mora doduše da računa i na nekoliko tisuća forinta go- dišnje članarine, ali pošto će u smislu društvenih pravila svaki član uživati popust na ulaznim cije- nama, i to po prilici toliko koliko iznosi sama čla- narina, to će dohodak od predstava biti za toliko manji, koliko se bude utjeravalo za članarinu, te je prema tome u već predračunanom dohodku od predstava uračunana i članarina. Objasnit ćemo stvar primjerima. Predračunano je, na primjer, da će se od predstava utjerati na godinu for. 16.500: uzmimo pak da društvo broj 2000 članova, koji plaćaju po for. 2.40 na godinu, dakle skupa for, 4800 u ime članarine. U ovom slučaju će se do- hodak od prestava umanjiti za 4800 for. te će se predračunati sa for, 11.700, mješte za for. 16.500; t. j. društveni će članovi uživat po prilici 25%, popusta na svim cijenama. Što god bude više čla- nova, to će i veći popust uživati, te kad bi ih se, na primjer, sakupilo 5000, koji daju okupa for, 12000 godišnje članarine; možemo pouzdano ka- zati da bi članovi mogli uživati i do 50%, popu- sta, ne računajuć da bi se i umjetoičko osoblje brojem i vrstom poboljšalo. Iz ovih primjera se najbolje razabire, kakovu avostruku korist donosi organizacija: s jedne strane se uz neznatan mje- sečni prihod od 20 novčića osigurava društvu Op- stanak, &a & druge strane član uživa mnogo ve PRIEANA nego li je malena žrtva koja se od njega ište. Da zaglavimo dakle, godišnja potrebština od for, 24.000 imala bi se pokriti sa for, 8000 ze- maljske i općinskih podpora i za for, 16.000 u- laznina i članarin 0. Po onome što smo dakle izložili cijenimo da ni jedna ni druga svota neće stajati bog zna ka- kovih žrtava općine i pojedince, &a sve i kad se općine ne bi odazvale onako kako je od njih o- čekivati, opet bi društvo uz nešto veći broj čla- nova moglo opstajati, tim više što su troškovi dosta obilato čunani, te bi se više stavaka predračuna moglo prilično sniziti. Ne znamo, jesmo li uvjerili či e, da se uspjeh ovog podhvata hoće samo malo dobre 1 PRP ali 0 tom smo sigurni, Mi više neće moći nasivati ovu osnovu nelzve- divom s financijskog gledišta, kad eto dokazasmo da bi uprav uz neznatne žrtve bili kadri uzdrža- vati u Dalmaciji sasvim pristojno i dobro kazali- šno društvo, koje se ne bi stidilo ni mnogo ve- ćih središta. Za novčani uspjeh poduzeća možemo dakle biti sigurni; opasnost mam prijeti samo od naše nesloge i od našeg nedruževnog duha. Drugi put ćemo se osvrnuti na ostale pri- govore. Kredit u Dalmaciji. L »Naša zadruga životari niti može ikako na- »prijed Naši dalmatinski kapitaliste ragje kupuju »državne i pokrajinske kartele, nego li stavljaju mu zajimovne blagajnice. Kako vidimo da se dru- »gim dogagia, opet mi stojimo dobro. Jer su nje- »Ke prestale opstojati, prije neg su počele poslo- Vati, radi tuga što nigdje ne mogoše naći glavnice“. Tako tuži u privatnom pismu presjednik jedne seoske zajmovne blagajnice u Dalmaciji, a taj neuspjeh je posve naravan, jer se je počelo radit neracijonalno, zidat od krova a ne od temelja. Neuspjeha bilo je predvidjeti i ja sam ga prorokovao, i u ,C. H.“ i, u razgovoru, g. Dum Franu Ivaniševiću, oduševljenome širitelju Raiffei- senovih načela u Dalmaciji. U Austriji se može govoriti o Raiffeisenovim načelima samo u toliko, u koliko ih priznaje za- kon od 9 Aprila 1873 D, Z. L. 70, na podlozi kojega su kod nas osnovana sva privredna i go- spodarska društva, nikla iz načela megjusobnog udruživanja. Glavne oznake Raiffeisenovice jesu: — ne- ograničeno jamčenje; isključenje mjenica; ome- gjašenje djelokruga na male seoske općine ili žu- pe; dividenda u najpovoljnijem slučaju jednaka najnižem kamatnjaku, koje drustvo plaća na šte- dioničke uloške; razlika izmegju kamata na uloške i na zajmove zadrugarima najviše 1% %; cijeli godišnji dobitak reservnomu fondu. Opće je poznato, da su takove blagajne po- čele pred pedesetak godina u Njemačkoj, uz ro- mantičke obale Rajne. Najljepše su se razvile i postale prava blagodat za tamošnje pučanstvo. U najnovije doba se silno množe nastojanjem pruske kraljevske vlade, koja im daje obilatu novčanu potporu. — Radi njihova velikoga humanitarnoga značaja, što im se mora priznati, počeli su ih u najuovije doba osnivati i u Austriji, ponajviše na- stojanjem zemaljskih odbora raznih pokrajina. Zemaljski odbori njeguju tu novu biljku u- pravo materinskom brigom, — i da nije te njege, moglo bi se stalno tvrditi, da bi se teško primi- la i drugdje, kako evo vidimo, da se i u Dalma- ciji, teško prima. Najzaslužniji je za osnutak i razvitak Raif- feisenovica u Austriji, doljnjo-Austrijski zemaljski odbor. Pred desetak godina, poslao je bio više svojih povjerenika u poranjske pokrajine, koljev- ku tih blagajna, da tačno izpitaju i prouče ustroj i poslovanje njihovo. Kad je bio o svemu potanko obaviješćen, a poduprt odlukom sabora, koji mu je stavio na razpolaganje obilne fondove, dao se je marljivo na utemeljenje takovih blagajna po Dvljnjoj-Austri- ji. Drži putujuće učitelje, da idu od sela do sela podučavati narod o pomenu blagajna — a osno- vao je posebne tečaje za poduku o kojigovodstvu i poslovanju. -- Ustraja i nadzire preko svojih delegata blagajne po svoj zemlji. Svakoj novou- strojenoj blagajni dade željeznu kasu, knjige i sve isarničke potrebe u vrijednosti od kakvih 250 oriati, a k tomu zajma do 2000 for. na 4%. Proveo je njihvvu organizaciju tim što je obve- zao sve Raiffeisengvice nalaz*će se pod njegovim nadzorom, da cijeli suvišak novca u blagajni, po- šalju Zemaljskomu odboru, koji jih preda Zemalj- skom zemljišno-veresijskom Zavodu, da budu ulo- žene u založaice toga zavoda; a sve Raifleiseno- vice, koje trebaja novaca obrate se zemaljskomu odboru, koji ih i opet pomože novcem sakuplje- nim od pretičaka drugih blagajna, i od vlastitih va. U Češkoj, Moravskoj, Galiclf Stajerskoj itd. opstoje skoro iste ustanove. Svuda tuda je duša Raiffeisenovica zemaljski odbor, & hrana su im Zemaljske banke ili fondovi, od kojih novac do- bivaju. Sa svim tim raste njihov broj dosta spo- ro. U Češkoj, po izvješća gosp H. Jaude, još je neizvjesno kako će ta nova biljka uspjeti. To u pro oi. oj, koja obiluje organiziranim ka+ pitalom i U slovenskim zemljama počelo se osnivanjem Raiffeisenovica incijativom klerikaloe stranke st »Slovenec“) — a oslon im še u bogatoj i do upravljanom novčanom zavodu, koji se zove , Ljud- ska Posojiloica u Ljubljani.“ U latri jih osniva ,Istarska Posujilnica“ — i skrbi za namaknuće potre itala. e: baoga im U Dalmaciji je sve pre; ini žrtvovnih pojedinaca, somaljaki odbor, jemo, rekbi da im jo.i protitea, — veliča is ob: