e AE IERENAA “ a oo ti ? <A s ČEŠKI ai. LR RONONA FE ZAGORE PAAA SR ; Pm SORTA TRN Be EM Br. 238. U. DUBROVNIKU 17, Juna 1899. 2-2 o. %&& Adašla na] nmAMEet. kad so je lanl t Godina IX. 3 Crvene Hrvatske“ M U dopis tja“ so 0 o upruvi g u Dubrovniku, gdje su na : list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doša- "Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. U ii ust. : (eiteže po rogača Sa siemjeeni_pto e no prima ni uredništvo ni uprava Naprezanija. ,Čisti“ Frankovluk izdiše u Banovini zad- njim izdisajima. Sve što misli, sve što vidi dalje od nosa, sve što osjeća za hrvatsku stvar nese- bično i požrtvovno, sve se klonilo ,čiste“ či- stoće. Pa to je i naravno! Vogja te stranke, koja veli da stoji na temelju pravaškom, primio je, bi- rao je i bio izabran u regnikolarnu deputaciju u Pešti, što je i za političke slijepce očito proti pravaškom programu. To se je najljepše vidjelo na tobožnjoj skup- štini koja se je držala u Zagrebu. Iz cijele Ba- novine nije došlo spomena vrijedna čovjeka na tu skupštinu, na kojoj su Fraak, Kumičić i David nekolcini zagrebačkih radnika tumačili ono, o čem zadnja dvojica ni sami nijesu na ,čistu.“ Ne- ko je predlsgao Davida za presjednika ,stran- ke.“ Poslije onoga što je g. D. Starčević izveo sa svojim izbornicim, skoro bi bio i zaslužan za takovo mjesto. Ali se g. Kumičić tome grozomor- no usprotivio, t& ,čista“ čistoća bila bi obezglav- ljena, kad je ne bi vodio dr. Frank! Činiće se kome čudnovato,..da su zagrebač- ki radnici (bar jedan dio) uz čiste; ali to ima svoj razlog. Kako rekosmo, svaki ozbiljan i razuman Hrvat, koji ima prigode da vidi, misli i proučava, bježi od ',čistijeh.“ U Banovini, dakle na licu mjesta, megju stotinama svećenika nemaju oni van 3 ili 4. Evo im imena: Tomac, Vučetić, Mi- letić i još jedan, mislimo da se zove Platuar..Ta- ko i u ostalim zvanjima. Radnik nema ni vreme- na ni spreine, da ob ovim stvarima misli. U doba počinka približa mu se dotična gospoda, a njemu laska, da se nalazi u njihovu društvu. Sa takom agitacijom predobiše nekoliko radnika, koji im on- da pune dvoranu — ali narod, u pravom smislu riječi, drži se daleko od ovih elemenata razdora i smutnje. : Malo: će ikoga da zanima, što se jo na ,skup- štini“ govorilo. Glavne strijele bijahu naperene protiv sloge stranke prava sa neodvisnom : stran- kom. Kad se ti sloga razori i uništi, onda će si- nuti sunce nad Hrvatskom, sunce Frankovo i si- stema, kuji Frankov rastvorni rad podupire, a zato ga ,čisti“ puštaju na mira. Zlo u Hrvatskoj jeste združena opozicija: Tuškan, Ražić, Smiči- klas, Vrbanić Banjavčić, Brlić, Žerjavić, Bauer Rubetić, Bedeković, Rukavina, Mažuranić, i, gsvi ostali — ovo su narodni neprijatelji, ovo su iz. dajice domovine; njih treba moralno ubiti — g onda? A onda će Magjaroni iz zahvalnosti ne ga- mo Franka, nego i Milu i Jenia i Davida — pa. če i istoga Gržanića, koji nije zaao reći riječi, kad mu je Senj, u čijem sastupstvu sjedi, birao Khuena počasnim gragjaninom, onda će velju svi- = jeh njih pollati u Pešta... . neka ,brane“ hrvatska prava u prijestolnici Ugarsko!! Komedija! reći će patrijot. Ne, nije ovo ko- modija, već politićka špekulacija sa mačelim i gve- , mati ljude i stvari, nego li koji naš Prodanov pri- jatelj na selu, koji ne čita nego , Hrvatsku Kru- nu“ I dum Ivo je bio u Zagrebu na skupštini, da nam donese riječ Fraokovluka u Dalmaciju, riječ razdora i smutoje, riječ klevete, jer oni ne znaju drugo nego hvaliti sebe, a klevetati svako- ga, koji s njima nije. Kako pogubno djeluje ovo postupanje na ci- jeli naš narodni život, to se ni izmjeriti neda. O- no truje i ubija polet i dobru volju — kad vidiš ovakove pojave, dogje ti čas malodušja, iz kojeg te samo uvjerenje spasiti može. Franku naprotiv ni- | je ni malo stalo za štetu, što je svojim , radom“ u narodu prouzrokuje. On taj narod nikad ni lju- bio nije, a tim je sve rečeno. Župnik Šafran pi- sao je u ,Hrv. Domovini,“ da čovjeku, koji je kao dr. Frank promijenuo tri vjere i tri stranke, hrvatski narod ne bi imao vjerovati. Pa narod mu i ne vjeruje, a oni što su oko njega ili su od ne- volje, ili su fanatici, ili su pak tako zagrezli, da se s njime dižu i padaju. Frankijada je samo produkt žalosnog stanja naše domovine. Samo u narodu, kojemu je vrlo teško, mogu se pojavljivati ovakovi ljudi i naći onih, koji će im vjerovati. Frankove pristaše nije zato kriviti — kriv je naš položaj. Da smo na drugom skoku, ne bi se jedan Frank mogao pi pojaviti. STEVAN Kredit u Dalmaciji. I. A taj primjer nas uči: ne očekujuć pomoći od nikoga, ne uzdajuć se ni u državnu ni u po- krajinsku vladu, već u se i u svoje kljuse, počni radit u gradovima ! Po Dalmaciji ima lijepih gradića! U njima je naći i bogastva inteligencije i bogastva novca. Pa kad to oboje spojeno uzradi, mora biti na- pretka. Neće biti teško u gradovima naći njeko- liko ljudi, koji bi mogli žrtvovati par sati na dan, ili svaki drugi treći dan sa upravu , Štedionice“ ili ,posujilnice“ (iz početka posljednje ne mogu plaćat posebnoga činovnika) — a kad bi to bili najimućniji, najinteligentniji, najvidjeniji — prvi gragjani — ko bi se ustručavao dati im novac na štednju, kako se sad ustručavaju ljudi šiljati ih na sela u nepoznate ruke? Povrh toga uložci kod Štedionica“ zajamčeni su od općine. Novca bi Po mojem čednom sudu, imalo bi se zapo- četi utemeljenjem gradskih štedionica na temelju regulativa od god. 1844 u Zadru, Šibeniku, Sta- romgradu, Spljetu, Korčuli, Dubrovniku i Kotoru, Ne goje štedionice usljed toga osobni kre- * dit, vam exkomptom mjenica sa najma»; 3 pot- pisa, a to nije povoljno za seosko pučanstvo, Ovo : bi se moglo iz početka okoristit štedionicama sa- mo putem zajmova na hipoteku, a kasnije kad bi ! reservni fondovi narasli preko prepisane mjere, | štedionice bi mogle posugjivati te pretičke u ko- liko ih ne bi upotrijebiti za dobrotvorne svrhe, za korist grada u kom se nalaze, i na osobni kredit, jer ih je za to ovlastila, dapače im to pre- ' poruča ministarska naredba od 30/11 1860. Glavni posao štedionica je dakle, primati i štedioničke uložke a posugiivati ih na sjegurne - hipoteke, a zatim predujmljivati općinama i opće- korisnim zavodima, osobito onim ma temelju za-- kona 9/4. 73 DZL. 70; posugjivati privatnicima putem exkompte mjenica, i primanja u zalog dra- gocijenosti i državnih papira, ulagati u druge sje- gurne zavode i kupovat vrijednosne papire za \ svoj račun. Nekretnine ne smiju kupovati van sa- mo u slučaju kad bi išlo za spasenje vlastitih in- tabuliranik tražbina, a zgradu za smještenje vla- I stitih ureda smiju kupiti iz sredstava reservnog fonda. Uz općinu vrši nad štedion'cama kontrolu i država, delegacijom svoga stalaoga povjerenika, obično kotarskoga poglavara, ili kojeg višeg či- novnika. Zato smiju sudovi i skrbnici, da ulažu u te zavode novac svojih štićenika. U svim drugim gradićima, gdjegod. je ikoli- ko znatno prometno središte, valja ustrojit, reci- mo za ne birat drugo ime ,Posujilnicu“ na neo- graničeno ili ograničeno jamčenje, već prama to- mu kojom je formom lakše pridobit ljude: sa poduzeće. Pravila i poslovanje posujilnica neću -ovdje da opširno razlažem, 0 tom sam već prije natuknuo. Spominjem jedino, da je najuspješnije pomagalo k razvoju posujilnice upravo mjenica, uporabu koje Reiffeisenovi sljedbenici perhoresciraju. Pu- tem mjenbenoga exkompta može Posujilnica lako priskrbiti od banke potreban novac a bez mjeni- ce, kad ne bi bilo drugčije provigjeno, mogla bi se mići u teškom škripcu, ako joj n. p. otkašu nenadno velike štedioničke uložke ili joj prefali novca za kakvu obročnu otplatu. Raiffeisen je is- ključio načelao mjenice iz svojih zadruga radi na- po retku, a oglasi koji se_