Kad bi naprama raznorodnoj Cislajtaniji U- garska sačinjala jednu heterogenu masu, tome se ne bi bilo ni čuditi. Ali u Ugarskoj imade tako- gier raznih narodnosti 2 milijuna Slovaka, 1 4 mil. Nijemsca 34 mil. Rumunija 4 m'l. Srba, a ona rešto Rusa i Hrvata. Ugarska broj najmanje $ mi- lijuna nemagjarskih narodnosti, izuzev naravno Hrvatsku i Slavoniju, a po tom većina pučanstva nije magjarska. Ipak Magjari zapovijedaju, u par- lamentu narodne opozicije i nema. Izbori, kako se tamo provagisju, ne dopu- štaju da narodnosti dogju do svoga prava. Magjar je gospodujući elemenat, on sačinja državu. Tako je nekada bilo i u Cislajtaniji sa Nijemcima. Ali u Cislajtaniji probudila se narodna svi- jest i potisnula njemačku narodnost u njezine gra nice. Još samo u Moravskoj imaju Nijemci, uspr- kos t Čeha, saborsku većinu. Narodi Austrije po- | kazaše svoju snagu i slomiše hegemoniju rase, što se u Ugarskoj nije izvelo. Tim je Ugarska posta- la prividno jača, jer u njoj zapovijeda volja jed- noga naroda. U interesu je Cislajtanije, a i samijeh Nije- maca da se ovo abnormaloo stanje u Ugarskoj već jednom dovrši. Mogu se Schonerer i Wolf ilu- dirati koliko hoće. u Austriji neće se više nikada uspostaviti njemačka prevlast. Nikada! Zato bi | isti Nijemci morali pastojati, da nemagjarske na- rodnosti u Ugarskoj dogju do svoj:h prava. Kad slovne po 2 for. Uprava se bira izmegju zadruga- | ra sa glavnim dijelom. Druga je na neograničeno jamčenje: zadruž- ni dio je od 300. — kruna uplativih tjedanskim obrocima i njihovim interesom u 5 godina. Treća je na ograničeno jamčenje. Zadružni dio iznaša 10 for. jsmstvo zadrugara još 9 puta toliko. Ukupno 100 for. Neke posujilnice protokoliraju firmu kao po- sujilnica , Štedionica.“ Pravila štedionica i posuiilnica se može la- ko nabavit, te će sva bratska društva olakotiti savjetom ustrojstvo novih. * Seosko pučanstvo bi se moglo okoristiti po- sujilnicama isto tako kao i gragjansko, jer selja- ku nije baš osobito teško kad zna, da će dobit novca na male interese, zaputit se u 2, 3 sata udaljeni gradić. U gradu su pak poznati uplivniji ljudi iz okolice, te se može uz malo organizacije | lako dobit obavijesti o moliteljima zajmova, i zna- ti kojim se ljudem dava i na što se dava. Naravno, nešto je više troška i dangube se- ljaku, dok dobije novac od posujilnice u gradu, nego li bi ga bilo kad bi poslovala posvjilnica u njegovom selu. Nu uzme li se na um, da se sada bi Slovaci, Nijemci, Rumunji, Srb;, Hrvati, Ruši- odmah ustanove Raiffeisenovice po selima, za de- uo da i so setnpolm, oteo i ina i i i sa. | Sabor brojio bi preko emagiara. a ne bi set godina jedva da bi mogle potpomagati selja Budimpešta diktirala uvjete cijeloj monarkiji, u ka na veliko, teško da bi mu mogle ujedinjivat / slavu arpadova pokoljenja. dugove, već bi se njihova akcija ograničila pogla- | Ovo bi bilo jedino srestvo, da se uzdrži ra- vito na podjeljivanje malih zajmova do 50 ili vnovjesje. Inače, kad bi se u ovoj polovini sve i 100 for. za tekuće potrebe. | uveo federalizam, dogodilo bi se to, da bi ma- ui: 4 . , | gjarski hat vukao kola kud i kako bi on htic, Posujilnice u gradovima naprotiv soglo bi Treba magjarsku bahatost oslabiti, podignuv one, ono činiti i odmah, a u 10 godina njihova ops- | na čiji račun oni se šepire. U prvom redu Hrva- tanka, stvar bi tako dozorila, da bi ustrajanje ; te i Rumunje. Glavne skupine moraju da dogu Raiffeisenovica išlo samo od sebe i one bi preu- ; do prava u svojim naravnim granicam. Te su sku- zele podijeljivanje malih zajmova po selima, a os- | Pine: 1. Češko-slovačka, 2 Poljsko -Rutenska, 3 tavile bi posujilnicama i štedionicama veće poslove. Njemačka, 4. Rumunjska, 5. Magjarska, i 6 Hr- Dokle broj dalmatinsk:h oosujilnica ne bi na- vatsko-Slovenačka. Talijavci u Trentinu i Primo- I jilnica ne bi na- | rju sačinjaja manjinu sa već zajamčenim opstan- rastao, da mogu učiniti megjusobom posebnu sve- ! kom. Kad se u monarkiji ovi elementi budu do- zu, mogle bi se lako priključiti ,svezi slovenskih | vinuli do razmjera u snazi, pravim i glasu, onda pošujilnica“ u Celju, ili gospodarskoj svezi“ u , 8 neće dogagjati ono što se sad zbiva : da narod od Ljubljani, odakle bi dobile i savjeta i novaca. top sinn < og O kurs 4 Njima bi se imale priključiti i opstojeće već | '" roji 43 milijsa duše, dakle Best puta Sobko blagajne, — dok se u Dalmaciji ne uredi pitanje o njihovoj centrali. Centrala je društvo na ogra- ničeno jamčenje, registrano kao i drugo, a zadru- gati su mu pojedine Raiffeisenovice. Centrala po- dupire zadruge: priregjivanjem skupnih ssstanaka za raspravljanje, o zajedničkim interesima i šti- ćehju istih; usavršivanjem poslovanja zadruga ; ustrajanjem pod-centrala za posebne ogranke, nad- ziranjem u svezi stojećih zadruga, posredujuć r e- gju potrebnim i novcem obilujućim zadrugama, da , potonje prvim preko nje namaknu potrebne svo- ea io oi e. Li yi te; pomaganjem uregjenja i ujednačenja hipote- o je pisao pr epopili nijesam znao. karnih dugova zadrugara pojedinih u svezi stcje- | o SE Tresić proti četverici može obijediti ćih zadruga; kupovanjem seoskih imanja na jav | Ovaj g. Tresić biće pjesnik; umjeće pisat noj dražbi, u svrhu da bude očuvan seljačkoj ru- ' patrijotične članke; znat će planut i ugasit se; ci, seoski posjed. obružit i uzveličat. Pjesniku se maogo oprašta, pa ' i ono što neće da razumije. Za naknadnih izbora u Dubrovniku, on je meni pisao naprasito, zapovijedajuće pismo, u ko- Magjari nadvladaše. ! me mi javlja, da su odlučili, da u našem kotaru Prodana i p.zivlje = Ima nekoliko godina, što se vode pregovori | postave za kandidata dum 1ra oko obnove austro-ugarske nagodbe. Badenijev, | me neka za tu kandidaturu radim. Gautschov i Thunov kabinet ne mogahu poslove Način i postupanje uvrijedilo me, i s pravom, kraju privesti. U Ugarskoj psko ovo pitanje pro- | Mislim da u našem kotaru imalo bi se bilo sa- slušat i mnijenje onijeh, koji su se ovdje rodili, ovdje U Dubrovniku, 14 Juoa. Silua li se polemika razveza po ,N. Listu“ izmegju dra. Drinkovića, dra. Tresića i drugih ro- doljuba iz Dalmacije. Sa čistih“ i pnuečistih“ i spljetske skupštine, prešla ona i na dubrovački naknadni izbor za Zadar i nikako da se od njega odaleči. Gg. Petar Didolić, dr. Drinković, dr. Trum- bić i nadžupnik Škarpa tvrde, da je o tom izbo- ru preč. kan. Ljepopili pisao jednu pismo, koje ih je svijeh neugodao iznenadilo. Dr. Tresić isprva je nijekao to pismo, a u zadojem ,Nar Listu“ veli, da to pismo nije pisao kan. Ljepopili nego ja | gota baruna Banffis, na čije mjesto dogje Šečll | somi: aičnja, da i oni kažu svoju. Upozorih Ovaj nastavi pregovore uz velike poteškoće s jed- ; ivu 1 djeluju, in. 90069008 M0 i ovo g. Tresića i rekoh mu, da nije izgleda da će ne i strane. Svaki čas bijahu sjednice, & i prodrijeti pravaš. To mu je isto pisao i kan. Lje- druge + bos ikakva rezultata. Činilo se da će pasti oba U kabineta. Napokon je uspjeh postigaut. Magjari u nuzgrednom popustiše, u glavnom izvojevaše sjaj- nu pobjedu. To priznaju ne samo oni, nego i cije- | la bečka štampa. Potankosti novog ugovora ne Boa alati, goa. je ev, Poči monret. | ia" aš Jr ei M s da 3o mom Pobjeda magjarska ima se pripisati jedino - narod ni odnošaje, najskoli naše Ou mišljaše, da snasi. Magjarski sabor ; mu je dosta bilo pismeno narediti, i eto pravaša u sabor. Ako nije došao, kriv sam ja! to- ga ni on sam ne zna. Ne marim, da Tresić Za desno i l''evo pra trijoti2ma. najprvo od )oko' i sade Be, tici valja i promislit ono što radiš ili pi- kriv, da nije bio isabran pravaš — eto i sam Ljepopili piše, da ne bijaše mogu- Magjari sačinjaju prvi i najopli- | je, M vioji elemenat u Austro-Ugarskoj monarkiji. Pred njima se sve klanja, oni vode direktivu u politici | & poslovim ekonomije. popili, a tako se i dvgodilo. Suviše mu rekoh, da, kad bi bilo izgleda, mi bismo nosili drugoga pra- vaša i to baš samog Ljepopili, jer u narodu po- znatiji. Molim g. Tresića, da i moja pisma obje- lodani u ,N. Listu“. učinit da izvojšti. U Aus- kabinetu, samo da ga polemika u ,Narodnom Listu mend se osobno ne tiče Ali mi je milo, gdje vidim da ima uplivnih i ozbiljnih patrijota, kojim je dodi- jala ova dalmatioska Frankijada. ,Čisto“ prava- Ostala štvo u Dalmaciji pokriva svojim plaštem sasvim druge namjere — a ko hoće da ga bedasto za nos vuču, neka se obrati na ,čistu“ =. i “ a . Naši dopisi. Skradin, 3 Juoa. Poznati srpski agitator Dr. Jovo Tauzović, dne 31 Maja i dne 1 Juna, od gragjanstva, po- čašćen kako je zaslužio naglo noćju pobježe iz Skradina. Cijelo je katoličko gragjanstvo dalo na općinu prosvjed i izjavu da je nedvstojan Dr. Ta- uzović više stupiti ma vrata kuća njihovih, da je za njih mrtav. Vremena je tomu da ga pa iu žestokoj potrebi mnoge katoličke obitelji zbog ne- otesanosti nijesu ni zvali ni primali, i radi očite njegove mržnje proti svemu što je hrvatsko a aa- vlastito što je katoličko. Sreća za nas i za njega da ode, a kamo sreće da ga Skradin nigda ne bude ni vidio, Može naš Jovo na svemu biti ha- ran onomu zloduhu čijim je slijepim ratilom bio postao. Naši t. z. srbi ovim poraženi, htjeli bi ipsk iz ovoga praviti kapital, t. j. piriti u grčko istočnom življu mržnju i prezir proti katolic..u uopće, kao da ga je tobože gragjaustvo iztjeralo što je bio hrišćanin, što se je srbinom naživao. Ne! Tauzovića je protjeralo njegovo ponašanje. Dobar mu put, a pašljedniku na uvid, Ston, 14 Juna. Pošto se ovdje nije prije znalo za Svečanost Srca Isusova, to smo ove godine nastojali uteme- liti, e da se i ovdje bude slaviti taj dan u budu- će, te smo uprv našli odziva u pučanstvu, koje dogje u veliku broju, da prisustvuje Sv. Misi. Pjevači ostavili su svoju radnju, te veselo dohrlili u Crkvu. Najviše nas je oduševljelo nastojanje Preč. 00. Franjevaca koji su se zauzeli da što bolje okite oltar gdje su položili sliku Presv. Sr- ca Isusova okićenu vijencem svježeg cvijeća. Ne- opisivo je izreći kako je našom dušom potreslo vidjeti školsku dječicu unići u crkvu, nek : u nji- hovim nevinim srcima Isus usadi jevstvo svog bogastva. S tog zahvaljujemo njihovom vrijednom učitelju Gosp. Vlahu Fortuniću što se odazvao našim željam. Jer je Crkva Sv. Nikole prisiroma- sna to smo taj dan ustanovili kupit milodare za kip i oltar Srca Isusova, te smo svoj novčić do- prinijeli. Tako preporučamo i dalje ako li se na- šao koji dubrotvorac nek ne uskrati svoj novčić ČI. Br. Sr. Isusova. Ston, 15 Juna. (Strašna povodnja). Na osvit srijede na 14 ov. mj. poslije deset dana lijepih vremena nena- dno se naoblači nebo, te se uz veliku grmljavinu razli silna kiša po svoj općini stonjskoj. Svukuda ima štete, na mnogo mjesta raznese zemalja, raz- vali megja, nanese veliku sovrnju po docima i po- ljima; potopi nekoliko brava. U nekim kućama u Liscu ljudi jedva dopriješe spasit živo i sebe iz ključa velike vode, koja da je došla po noći, o- čito bi ih bila udušila. Od svih sela najviše nazad učim e za tu crkvu. prepatio Lisac. Ovo jadno selo hodio je žestok grhd, te je dobar dio ljetine di- gao, a ova sada povodnja odnese i ono što je o- stalo. Nikad se ne pamti taka voda u polju: za dva metra visine, još je sve pod vodom, duhan, odi pm : povi boba. ječma rd , & s njima sno i dina. Jadan narod gleda svoj pro na crnu zimu, što ga čeka, pa godine nerodice! Mostar, 11 Juo&. Dok svukud tišina vlada tako biva i u na- gem Mostaru. Pravoslavni kao da su još tvrdokor- ni i neće da se pokore crk: enim starješinam i ti- me se igraju opozicije na pram gore, čijom pomo- _. ći su i postali tako sili i prkosni. Mostarski Mu- hsemedoyci tuže se da se pe štiti njihova vjers, g razloga što je tu skoro umakla jedna muhame- danka iz mostarskog p'lja sa nekakvim Imoćani- nom u Dalmaciju. Megjutim sasnadosmo da su dvije katolikinje u Travniku prešle na islam. Jas- na je stvar da tu vjera ne igra ulogu, & to se još bolje potvrgjuje sa onum koja se udala u vereod, te je odblejia muža.