bilno posugjivati na hipoteke u gradovima i na Za kopanje, proširenje ili sušenje lokava, selu, kad bi joj pravila dopušćela, da izdaje vla- : prosušenje močvare ; stite založnice za hipotekarne poslove. Nu tim bi samo bila otvorena konkurencija zemljišno-vjere- sijskom zavodu, a teško da bi privatna ba: ka mo- gla plasirati svoje založnice za onu cijenu i ma one interese, kako može zavod za koga jamči ci- jela pokrajina. Kod privatne banke bio bi dakle zajam skuplji. Poljodjelstvu bi, po mom sudu, koristio ta- kov zavod samo posredno, kad bi u pravila uvr- stio ustanovu, kakvu ima n. pr. , Živnostenska ban- ka“ u Pragu, da može eskomptirati mjenice druš- tvu , Vjeresijskih dionika“ (terein der Credit heilneh- mer), a to društvo sačinjavale bi kreditne zadruge. Banka bi mogla biti zemlji korisna jošte go- jenjem konsorcijalnih poslova, te pomagajuć tako svojim kapitalom, da se kod nas stvori štogod industrije. Dobro bi dosle i pučke banke poput one spljetske. Velike zemaljske banke opstoje u Češkoj, Moravskoj i Galiciji. Zemaljska banka kraljevine Galicije i Lo- domirije s velikim knežtvom krakovskim“ sastoji od 4 odijela: bankovnog, hipotekarnog, općinskog i željezničkog. Zemlje, koja jamči za banku. dala joj je temeljnu glavnicu od milijun fiorina. Banka izdaje založnice za sve poslove osim bankarskih. U svakom kotaru ima kao podbočnicu po jednu kreditnu zadrugu, koje njoj posreduju u poslovi- ma, a na njih opskrbljuje glavnicom. U Češkoj prije osauća ,zemske banke kra- ljestva češkoga“ opstojao je zemaljski zemljišno vjeresijski zavod poput dalmatinskoga, i kad su ustrojili banku, izlučili su iz njezinog djelokruga sve poslove, kojim se po pravilima bavi vjeresij- ski zavod. Rade dakle jedan uz drugoga. Kapital banke sakupio se emisijom temeljnih poslovnih obveznica (Fondschuldscheine), kojih se može iz- dati do 10 milijuna fiorina, na razne interese, pra- ma razvitku poslova i financijalnoj konjukturi. Do sada jih je unovčeno 5 milijuna fiorina. Banka e- mitira još obveznice hipotekarne, općinske, željez- ničke i melioracijske. Za sve emisije jamči supsi- diarna kraljevina Češka. U Moravskoj su uz zemaljski hipotekarni Zavod, ustrojili ,kulturnu banku“, koja radi poput češke zemaljske banke, ali kao odjel hipotekarne. Što su hipotekarni i općinski zajmovi samo im ime naznačuje. Spomena je vrijedno samo to, da kredituim zadrugama kulturne banke daju zaj- move i u općinskim založnicama, ako općina ili kotar za zadruge garantira. Željezničke zajmove daje banka za gradnju željeznica nižeg reda (lo- kalnih, vicinalaih, električkih željeznica, tramway-a itd.), sko je čist prihod garantiran od države ili pokrajive. Melioracijski kredit goji banku zajmovina za kulturne svrhe, osobito : Za navsgjanje i razvagjane vode, te uopće za poboljšanje polja i livada ; Za regulaciju potoka; Za arondiranje posjeda, otvaranje puteva, i poslove poduzete za poboljšanje gospodarstva ; Za pošumljenje i obragjivanje zapuštenog zemljišta ; RESE SELE PODLISTA NK. U SMRT IVA DEŽULOVIĆA Sonet. Za uregjenje vrtova, nasade voćnjaka; Za podizanje hambara, i gradnju racijonalnih stanova za poljodjelske radnike ; Za bušenje plovnih kanala i gradnju mosto- va, osobito onih koji bi mogli olahkotiti progju poljskih i šumskih proizvoda ; Za poboljšanje proizvoda poljskog obrta. Kad bi postojeći dalmatinski zemljišno-vje- , resijski zavod raširio svoju djelatnost na te gra- | ne, a u pokrajini se radilo iz privatne inicijative . kako je gore spomenuto, postigao bi se u tom pogledu kod nas ideal. i Ni vjeresijski zavod sam, ni same Raiffeise- , novice, svim tamo razsijane, nijesu kadri, da u- , redu kreditne odnošaje u zemlji, i da dvvedu Dal- maciju do razvoja drugih pokrajina. Da se svemu doskoči, treba sistematična, ustrajna, paralelna ra- da na svim granama, jer svaka vrsta zavoda ima svoje polje djelatnosti, a svi se megjusobno popu- pjaju, na uhir zemlje i pučanstva. Štogod moji zemljaci budu radili, nek ne , grade maleno i kržljavo, bez životne snage, nego ! neka se trse zidati krepko i ustrajno, na širokoj _ podlozi. ! Pola, na Duhove 1899 Stijepo Gjivić. Još ,čista“ čistoća. U prošlome broju pogriješimo, da je i g. dum Ivo Prodan prisustvovao skupštini Frankova- ! ca u Zagrebu. On se spravio poći i bio je očeki- van, ali nije došao. »Hrvat-ka Domovina“ donosi izvješće o toj skupštini, na kojoj osvem radmika i nekoliko se- ljaka iz jednog obližnjeg sela kod Zagreba, skoro n'koga nije bilo. ,Hrv. Domovina“ pozivlje Fran- kovce, da pavedu imena saučesnika van Zagreba. Za svakoga iznad 25 spravna je dati po 1 krunu za društvo Cirila i Met.da. Čista“ u Banovini nemaju za sobom naro- da. Pojednici koji su pridobiveni obmanom ili terorazacijom ne prestavljaju van same sebe. Re- kosmo uz to, kako se radništvo pridobilo za ovu stranku. Ipak o njoj se po novinama čini takova galama, kao da ona prestavlja javno mnijenje Hr- vata — cijelu Hrvatsku. ,Svjetski“ listovi ,Neue Freie Presse,“ ,Pester Lloyd“ i ina njemačko-ma- gjarska štampa donosi potanka izvješća o “čistoj“ čistoći. Evo kako to biva. Gosp. dr. Frank ima brata g. Jakoba Fran- ka, u Zagreba poznata pod imenom Kobi Frank. Dr. Josip bio je židov, pak bezvjerac, pak kato- lik. U politici : pristaša magjarons, divljak pa pra- vaš. Brat mu Kobi nije promjenjivao vjerom; u politici pak — no kako da se izrazimo? — tatu o uvjerenju nema ni govora. Recimo dakle on je tome: di kopaju slogu, ruše, sumnjiče i kleveću hrvatsku opoziciju; da ocrce ljude, koji se *amo- zatajno složiše, da u ovim nesretnim danima bra- ne, što se obraniti dade. = Čistoća“, Starčević, Velika Hrvatska do Ca- rigrada, Sloboda — to su samo riječi, kojim se lakomisleni i proetaci opsjenjuju. Ali iza tijeh ri- ječi zijeva jaz — iza njih se štrca otrov u orga- nizam narodni, koji ubija polet i volju, koji ple- menite duše puni guušanjem, pak u očajanju pro- klinju sudbinu našu i kamen smutnje, te nas pra- ti na svakom koraku. Čemu da se četica ljudi, predvogjena čovjekom bez ljubavi i uvjerenja, o- vako mahnito i bjesomučno zagriza, da raskida sve što tome čovjeku na njegovu sebičnom putu zaprijekom stoji? Čemu? Ako to nije prokleta kob, onda ne znamo šta je. Prokleta kob i narodna bolest. Zar nije bo- lest kada vidiš jednoga Prodana, Tresića, Kumi- čića, koji su napokon dobri rodoljubi, gdje brane, i onako uporno, jednu politiku, koja je očito pro- ti njihovim načelima. Vogja straoke krši temelje programa Ante Starčevića, priznaje nsgodbu, bira i daje se birat u Peštu, a oni muča svoju pamet da obrane dokažu aešto o čemu, u svojoj savije- sti pi sami uvjereni nijesu. Jest, Frank je pošao u Peštu, ali je na drugi način nadoknadio: sve balkanske zemlje do Bosfora proglasuje hrvatskim ! Bedastoća! No tim bedastoćama pravi on svoje pristaše. Bolest i — inad. Ko će sada priznati: po- griješio sam? Goni, brate, kako si počeo, pa kud puklo da puklo — sve se dade opravdati, kad se hoće. Ali mi dajemo krivo i onim rodoljubima po domovini, koji dopuštaju da se ova sablazan tjera — navlastito dalmatinskim pravašima, koji se za- i klanjaju za zaključke neutralnosti. Vidimo koliko | se poštuje neutralnost, dakle tu obveza pada, u- govor ne veže; treba ustati već jednom i vršiti patrijotsku dužnost naprama stranci i narodu svome. i . .. Naši dopisi. Budva, 15 Juna. (Slavje). — Svake godine na 13 Juna svet- kuje se Pod Mogren Sveti Antun. S rana jutra narod navrvi, da se skrušeno pokloni i dade po- | čast svome čudotvorcu a za tim da se nauživa ! divna položaja i čista vazduha, što ga onaj pre- djel daje. Ovogodišnja svečanost bi izveličana tim što je vojnička glazba sudjelovala, mnogi časnici i činovnici te mnoštvo puka, koje se zabavljalo od iza po dana pak do mraka. Zabava je tekla mirno i veselo, mladići i djevojke igrabu naro ina kola i ples sv. Trifuna. Naše e Hrvatice is- taknuše se ovaj put ugodnim pjevanjem. Kad se približa;o vrijeme odlasku jedan mla- dić pozdravi braću češke glazbare uz pokiič: Ži- | vjeli braća Čeni! a jedan vrijedni trgovac pozdra- vi cijeli 75 regimenti g. potpukovnika kome hađi uvijek srdačna hvala, pak i svoj gospodi časnici- i ma koji uzveličaše ovu i onu svečanost na otoku samo internacijonslni novinar i ništa vile! Brat ' gy, Nikoli, te nam uvijek svoju g klanjaju ek budu je dopisnik njemačkih i magjarskih listova, sura- dnik magjaronske ,Drau* i drugih raznobojnih novina. Inače je on na službu svoga brata, sada katolika i , čistog“ pravaša. On o hrvatskim stra- rim brzojavlja i izvješćuje onako kako mu brat su- gerira. A pošto su rečeni listovi u židovskim rukams, to oni njemu, jedino po vjeri, kao židovu, vjeruju i primaju, ne zatajujuć svoje simpatije za strankom, koja se u tim telegramima hvali. Tako je i ,Pe- ster Lloyd“ uzdizao hvale Franku i njegovoj stran- ci, koju nazivlje modernom strankom prava, do- čim su Magjari prigodom trsatske skupštine vika- li, da se ovakovi sastanci zabrane. Pošto ovi li- stovi idu u šire krugove, to se o odnolajima u Hrvatskoj mistificira javno mnijenje, a sad znamo preko koga. Moderni pravaši i jesu , čisti“, kad se odre- | koše temeljnog programa stranke prava, dajuć se i ovaj ubavi kraj razveseljivaju. uvjore- ni, da će u naša srca za dugo biti ubilježeo sim- bol ljubavi i zahvale prama svima. Mješte male kapelice zgradiće se ma istom mjestu velika kapela Sv. Antuna. Ova lijepa po- Kotor, 19 Juna 189%, 29 16 tekućega malo prije 9 sati a: bukni vatra u REEEU lame g kona zahvati je velikom opasnošć kuća u kojvj je iata, dali i sve oko kuće. Naši zaslužni v a i vojnici čio u pomoć i velikom mukom vatru Njima e | zahvaliti da se vatra raširila, već da je ogranićena i ugašena. Stete će biti kašu g. Vis- | koviću 1000 fsrina. Na bilo io ove osiguraa Ovom prigodom najbolje se je vidjel, kako