U DUBROVNIKU 29 Jula 1899. Godine 1890 Srbo-Talijanaši zamamiše prevarom i nijekanjem Dubrovčana. Hrvatska stranka ustegne U. 71 glas, u III. 495. Godine 1894 Srbo-Talijanaši glasova, ili usprkos ljutoj borbi, 145 gl Hrvatska stranka dobije u I. tijelu nego li udruženi Srbo-Talijanaši. Ali od 475 glasa, u Ukupno dakle 658 glasova. 201 glas, radi čega izbor ukinut i raspisani novi izbori. U naknadnim izborim III. tijela naši protivnici ne usu ka dobije u samom III. tijelu še u sva tri tijela (43 glasa, ili 130 više nego li obje p U tek minulim izborim naši protivnici bilo, mnogi birači cijeniše da u H. 5], u I. 140 glasova. Ukupno dakle 885 glasova, biva 297 više ne- e nego li godine 1894. od ikakvih komenata. U njima se zrcali dubrovačkog saveza i veliki napredak hrvatske svijesti u na- kolika je naša znači plebišit, znači narod! da je hrvatsku Atenu povratila u kolo hr- prišta. Pošto borbe nije smo: U Il. tijelu 694, go li šem puku. 885 Hrvatska vatskih gradova. Živio hrvatski Dubrovnik! Živjela Srbo-Talijanaši godine 1890, a 372 viš Ove brojke govore rječitije od ikakvog članka, nazadak tugjeg, nenarodnog, ne glasova u općini stranka u Dubrovniku zadovoljna je, se mogu svoga imena dobar dio se na općinskim izborim. Srbo-Talijanaši dobiše u I. tijelu 92 dobiše: U I. tijelu 109, u II. %2, u III. 332. Ukupno 513 asova manje nego li godine 1890. 79, u I. 20, u Il. 475. Ukupno 574, biva TI više glasova III. tijela bude poznatim načinom uništen diše se ni prikazati. Hrvatsku stran- 545 glasova. Dakle god. 1894 za općinske izbore Hrvati predado- rotivne stranke skupa. moradoše da posvema uzmaknu sa po- i ne mučiti. Sasvim tim dobi- rvatska! === —=—m=====—==—=>===—=—=—=——u—mEEsrnm"m"mmu'm:ul:'MlmMTv“" Jezično pitanje u Dalmaciji. (Vi Br. 22. 24. 25. 26.) Okružnica predsjedništva spljetskog okružnog suda, koja saopćiva podregjenim sudovima odluku prihvaćenu od prizivnog suda Prigodom stanovi- ta slučaja“, !) nemilo se je dojmila svih pravdo- ljubivih krugova. Da li u istinu ona odgovara pra- vici i zakonu, prepuštamo da čitalac prosudi Na- ma je samo začudno što je takva odluka mogla bit stvorena pod predsjedništvom gosp. dr. Gert- schera, čovjeke koji slovi i koji je poznat kao duboki poznavalac svih zakona i zakonskih propi- sa i kao sudac nepristran i pravedan prama svi- ma. Zaademo megjutim, dok još dr. Gertscher bi- jaše u Beču kao referent za dalmatinske poslove na Ministarstvu Pravde, kako je isti bio mnije- b) dvorsku odluku 18 Ožujka 1815 br. 1138 — secundo loco. e) $. 10 Naredbe Ministarstvene 20 Travnja 1872 br. 17 L. P. 2. baš jednako kao i Dalmata u br. 47 U opća ne vjerujemo da je prizivni sud na- dležasn a da istisne hrvatski jezik, kojim isključi- vo govore stanovnici ove zemlje, od nutrnjeg u- redovanja kod sudova, kad nema zakona, na te- melju kojega bi to moglo slijediti; & na temelju česa dakle? na temelju običaja — uso ili kako je ,Dalmata“ rekao, uso legale () & mi uso sllegale. Zar na temelju samoga običaja 1nože se jedan na- rod lišiti najvećeg prava, prvog i glavnog obilje- žja svoje narodnosti — jezika? sar u pitanju je- zika jedooga naroda može se suditi po općem gra- gjanskom zakonu i primjeniti tomu pitanju koje- kakve paragrafe o zastavi i o održaju ? Da se pak dvorska odluka 18 Ožujka 1815 ') i N. M. 20 Travnja 1872 %) ne mogu primjeniti našem slučaju, to smo već u predhodnim brojevi- niti kad bi koji sudac, uzprkos okružnici, slao do- pise ili izvješća u hrvatskom jeziku, mješte da zaprijeti ,najstrožim dišiplinarnim mjerama“ kako bi inače morala zaprijetiti, odregjuje da bi se ta- kav spis imao — dovrebbe — povratiti da se u- čini drugi na talijanskom jeziku. Dakle ,dovred- be“ a ne ,dovr&“. Nije se dakle usudila narediti ni da se mora povratiti, snajući da bi što bilo protiv zakona.