Kad bi svaki grad, svako mjesto, tvoje sto-
pe slijedilo, oj kolika nebi bila sila vojnika naši-
jeh pod šakom vrijednih vogja, a posljedic4 toga
bila bi pobjeda naša.

Kao pravi domorodac, kao prokušani vogja,
znao si cijeniti i uvažiti vrline čovjeka vojnika,
ma kojega staleža bio, i pobjedio si.

Ustrainost tvoja učini da iza duga zulumča-
renja pa Korčulanskijem zidinama, tugjinska se
zastava hrvatskoj trobojnici pokloni, i ti punijem
pravom postade otac domovine, postade milje-
nik naroda.

Kao pravi izvježbani proučitelj naroda, nije-
si u očajnoj borbi otišao da tražiš pogažena pra-
va naša po kitnijem salonima — hrvatsko naše
pravo ti si potražio, ti si ga umom, srcem i vje-
štinom svojom raspretao na ognjištu omiljelih svo-
jih potleuša, i narod te je zavolio.

Slušao si riječ naroda, koji ne zna previjati,
već što mu je na srcu kazati, i narodti povjerova,
povjerova i ne prevari se, i od tada seljački na-
rod postadu krila tvoja, na kojima si se do ne-
dostižne visine popeo, jer ljubav naroda jest pra-
va, iskrena ljubav.

Ti pade, gorka istino — al duh tvoj ne klo-
ne. Slika tvoja u srcu naroda otsjeva, tamo se
zreali, tamo za odlučne ideje svoje proti dušma-
ninu ubojite strijele kuje.

Zamisao koju si ti narodu u srce usadio, ne
ima sile ko da mu je ugrabi, ko da mu je osuje-
ti, jer se je po tebi pogubnih idea otresao, što
mu škodljivi zareznici nametnuli bili, jer uz tvoj
bok pokliknuo je ko što danas kliče: ,Hrvat je-
sam, ko što bijah, Hrvat ću biti i Hrvat ću po-
lag svog vogje umrijeti.“

Slava ti, Slava uzore naš. Hrvatska ti zem-
ljica teška ne bila!

Omne trinum est perfectum.

Onim, koji čine kojekakva djela, koja im ni
na čast ni na diku ne mogu biti, isto je tako po-
trebito imati za se jedan veći list, koji je raspro-
stranjen i koji se čita po Europi, kao što je jed-
noj parnici potrebit odvjetnik; i to tako da, što
je ista zamršenija i po parbenika nečasnija, to on
uzimlje što većeg i boljeg branitelja. Naravno da
ovaj hoće, da mu se dobro zamasti; ali kaže se,
neka ide, neka se troši, samo neka krinka sa lica
ne pane; neka svijet ne upozna što smo u istinu
i ko smo.

Ko pozna djelovanje Srba u opće, a napose
srba u monarhiji, i ko prati pisanje čeških ,Na-
rodni Listy“, nema da mu neće izbjeći kakvi od-
nošaji moraju opstojati izmegju ovog lista i tih
ljudi. ,Narodni Listy“, taj najveći češki list, hvala
budi njihovu uredniku g. Holočeku, zapala je ta

ična zadaća, da pred Europom, a nadasve pred
slavenskim svijetom, peru Srbe od njihovih nedič-
nih dijela; a da pri tom ruže i kleveću potlačeni,
mukotrpni, Česima uvijek prijateljski hrvatski na-
rod. Mi im čestitamo, a ne ljutimo se ni najma-
nje — poznate su svakomu odvjetničke dužnosti.
Ako mi pak nemamo odvjetnika, mi ga i ne tre-
bamo — vrijeme i pravica naši najbolji odvjetnici.

Rekosmo gore: ,da peru srbe od njihovih
nedičnih dijela.“ Da ne bi, ko malo zna što o na-
šoj braći srbima. mislio, da je to rečeno onako
po novinarsku, zbog nedostatka prostora, donijeti
ćemo za dokaz samo djelo, koje su počinili, ali
i opetovali ovdje baš u Dubrovnik,

Ne možemo govorit na dugo i široko o Du-
brovniku, nego ćemo samo spomenut kako je on
radi svoje prošlosti bio i jest i sada miljenče sve-
ga hrvatskog naroda, držan za nepovrjedivo sve-
tište našeg jezika i književnosti, a ognjište sla-
venske ideje na jugu, na kojoj su se i sami Srbi
i m i u svoju korist što više crpali. Naš

koji je možda i danas najslavenskiji grad i
Hrvata i Srba, morao je dočekat, da ga niko dru-
gi nego sami ,Srbi“, koji ga dapače ,svojom“
Atenom zovu, uvrijede i osramote baš u onom,
u čem ga i sam slavi i veliča, u njegovoj najmi-
lijoj svetinji — u njegovom slavenskom harakte-
ru!! I to tako, da, pošto se u njemu Srbi ne mo-
sami održati, jer ih malo ima, a i to što ima
ošljaci su, pozvaše u pomoć, opet došljake, Du-
od opstanka najljuće i najpogibeljnije
ser“ M rea gain KPR

su 0 0 ta općinu, ko ne
iko red i isi

8

* ijed-

Lege
ćemo i tako naivni

 

Kad je žica javljala ovu pobjedu, mislimo da
nije bilo plemenitog i poštenog slavenskog srca
koji nije neku osobitu raaost oćutio a i želju da
hrvatskom narodu čestita na ovoj pobjedi, jer ju
je svak smatro u isto doba pobjedom slavenstva
nad tugjinstvom. Jedino u Zlatnom Pragu, u srca
Češke, te koljevke genija i apoštola ideje slaven-
ske uzajamnosti, mora da se digoe glas, koji ima
pogoditi hrvatski narod u sred srca, i na sramo-
ta cijelom češkom narodu braniti ono što svaki
pravi Slaven osugjoje.

» Narodni Listy“ ne samo da brane Srbe od
svih ovih po njih sramotnih djela i da im odobra-
vaju, nego dapače osugjuju nas Hrvate, što smo
pošteno izvojevali pobjedu, ovdje u Dubrovniku, u
svom domu, proti kliki koju sačinjavaju Srbi zdru-
ženi sa najljućim slavenskim dušmanima, proti
kliki, koja je jednako ciljala za tim da uništi hr-
vatstvo ovoga grada kao i slavenstvo.

Nećemo da nadodavamo nikakvih komenata
ovom postupku , Narodnih Lista“, jer nam se goju-
ša; pripuštamo stovanim čitaocima da sami sud
stvore.

Gospodi oko rečenog lista moramo sa za-
dovoljstvom reći, da su oni jedini u svoj Češkoj,
koji tako rade; zašto i to da svi i Česi, koji ži-
ve ovdje u Dubrovniku i koji sve pred očima i-
maju, sasvim drugoga mišljenja, tako da u čas kad
bjehu izbori dovršili, onaj koji prvi iz zgrade is-
trčao i prvi klikauo: ,ZŽivio hrvatski Dubrovnik“,
bio je jedan rogjeni Čeh!

Mislimo da nam ne treba više ništa reći.
Svak vidi da gospoda oko ,Narodnih Lista“ ne
služe na čast ni svojoj ličnosti ni svome narodu;
ali — odvjetničke dužnosti tako zahtijevaju. ,Du-
brovnik“, ,Narodnj Listy“, ,ll Dalmata“: omne
trinum est perfectum! _

Pogled po svijetu.

Položaj u monarkiji. — Magjarska vladina
štampa oštro kori Nijemce opstrukcijoniste, sva-
ljujuć na njih svu krivicu ovoga abaormalnog sta-
nja u Austriji. Za posjeta čeških gjaka u Ljublja-
ni držao je govor Ferjaučić, u kom je naglasio,
da će Austrija b:zo postati slavenska država.

Rusija i Franceska. — Ministar izvanjskih
poslova Deicasse bio je u Petrogradu. Ob ovom
posjeta donio je Times, da on ide sklonuti rus-
koga cara, da ne abdicira na prijestolje. Novinar-
ska patka! U Petrogradu Delcasse i Muravjev iz-
mjenuše zdravice, koje dokazaše da je rusko-fran-
ceski savez trajan i srdačan.

Dreyfussova rasprava vodi se u Renne-
su. Dreyfuss odlučao istuće svoju nevinost. Očeku-
ju se naviještena otkrića.

U Srbiji prijeki sud vodi istrage proti uap-
šenim radikauma. Nego čini se da su Rusija i
Austrija skupa intervenirale, pa da će se Milano-
va srdžba malo stišati, Radikalci su ipak onim a-
tentstvm izgubili dosta svoji: pristaša, a tim je
svrha postignuta.

Domaće vijesti.

Općinski izbori. — Premda još nijesu svr-
šili, može se ipak predvidjeti resultat. Stranka
prava dobiće u sve svojih 17 općina; Srbi 11,
Talijanaši jednu, pravaši i narodnjaci skupa 12, a
ostalo narodna stranka sama ili s talijanašim (Vis,
Makarska). Ipak, uza sav pritisak, opaža se na-
stup ere stranke prava, koja će do brzo naravnim
zakonom osvanuti,

Pir. — Naš prijatelj gosp. Josip Barać vjen-
čao se je s gji com Katicom Brainović u Spljetu.
Čestitamo !

,, Spor u Sarajevu. — U hrv. društvu , Tre-
bević“ nastao je grdan spor: ima li :e društveni
barjak blagosloviti, ih ne, pošto u društvu ima
dosta muhamedanaca ? Ako se blagosovi, ovi kane
učiniti svoje društvo. Pitanje je vrlo delikatno, pa
bi dobro bilo, da o tom naši listovi rasprava ni
polemika apsolutno ne primaju, jer može donijeti
puno štete hrvatskoj ideji u Bosni.

Nove ige. — Primismo sa zahvalnošću:
— Katarina Zrinjska. Historička drama u pet
čiva. (A ne činova, po srpsku. jer činovi ne hoće,
u našem jeziku, reći ništa! Čin, plural čini. Ovo-
liko na razmišljanje našim puristima, koji su i g.
Tresića zaveli.) Napisao dr, A. Tresić Pavičić.
Djelo je napisano poletom pjesničkim i skroz ro-
doljubnom tendencijom, pa ga toplo preporučamo.

, Hrvatska Zemlja. Opis hrvatskih pokrajina u
političkom, statističkom, kulturnom i povjesničkom
obziru. Napisao Ivan Andrović. Svezak I. Ciena
1,20. — U ovoj knjizi imade veoma lijepih povjesno-
polemičnih opazaka i navoda u obranu hrvatskih
pravica. Sama se za to preporuča.

Gradska Kronika.
M: + Ane knjeginja Pozza-Giorgi vladika

sestra pok. Meda i Nika, rodi .
fova Pozsa umrla je u Veneciji. Pokojnica 1 i

 

AM OM

velika dobročiniteljica siromaha, kojih se i na s4-
mrti sjetila. Mrtvi ostanci njezini bijahu prenese-
ni iz Venecije u Graž, te je u četvrtak bila po-
kopana na Groblju Sv. Mibajla u Lapadu uz ve-
liko saučešće. Vječni joj pokoj!

Umirovljenje. — Presjednik Okr. Suda
presvi. gosp. Vicko Milić, nar. zastupnik bi umi-
rovljen, na vlastitu molbu, te je već predao svoj
ured. Gusp. Milić slovio je kao vrstan pravnik, a
osobito kao savjestan sudac. Sada odlazi u Spljet,
da se posveti općinskim poslovima rodnoga grada.

Koliko sudbeni činovnici, toliko odvjetnici pri-
kazaše mu prekrasnih i skopocijenjenih uspomena.

Gosp. Milić pripada narodnoj stranci, no u
mišljenju nevdvisan, u čuvstvu uvijek osvjedočen
Hrvat. Želimo mu svaku sreću u rodnom gradu!

Imenovanje. — Gosp. dr. Josip Posedel,
profesur pri mjesnoj Gimnaziji bi imenovan rav-
nateljem iste. Čestitamo !

Odlazak. — Prošlih dana odijelio se je od
Dubrovnika umirovljeni pošt. upravitelj gosp. Selch,
koji je ostavio dobar glas društvena, uljudna i
uslužna činovnika.

Češka Besjeda. — U Dubrovniku nasta-
njeni Česi osnovase društvo , Češka Besjeda“. Sva-
kom srećom!

Pohvalno. — Prigodom smrti g. Vice Pu-
ljizevića bi udijeljeno mjes. dječ. zakloništu od
Obitelji g. Autuna Jašića kr. 10. — Prigodom
smrti Jele Vacehetti obitelj Vidulić kr. 10. — Pri-
godom smrti Ane Pozza-Giorgi, obitelj Mirošević
kr. 20. Prigodom smrti Marka Bibice, Emil Pari-
sini kr. 20.

Slika s izbora. — Dolazak Župljana na
izbore bio je fotografiran sa Gospe. \otografija,
koja prestavlja najljepši dio Dubrovnika, ispala je
veoma krasno. Može se dobiti kod fotografa g.
A. Miletića u veliku formatu uz cijenu od 1 for.

Za Glazbu. — Hrvatskoj Glazbi poslaše iz
Kalifornije na dar: gg. Ivo Grgurević 2 koračnice,
Pero Barbarić 1 koračnicu, Frano Šubert 1 ko-
račaicu amerikanskih napjeva. Uprava im ovijem
najusrdnije zahvaljuje.

Novi parobrod. — Društvo Union učinilo
je pogoudbu sa Stabilimento Tecnico u Trstu za
zgragjenje jednog parobroda od ton. 3700 za Lst,
30.000, koji će biti dogotovljen u avgustu doša-
ste godine.

Dubrovački parobrodi. — Balkan na
putu u Trst krcat rude, — Beatrice iskrcava du-
žice u Rouenu. — Galeb na putu iz Swanee u
Polu krcat ugljena. — Gundulić krca dužice na
Rijeci za Bordeaux — Hartington na putu iz Tr-
sta put Trappani. — Istok na 6 tek. prispio u
Kronstadt. — Napried iskrcava rudu u Rotterda-
mu. — Plat na putu iz Venecije u Galac krcat
gvožgja — Prazzatus na putu iz Trsta u Niko-
lajev prazau.

Malo odgovora. — , Dubrovnik“ piše, da je
»Hrvatska stranka dobila u ILI. izbornom tijelu 694
glasa, u Il. tijelu 51 glas, u I. tijelu 140. glasova,“

»Po izbornim imenicama, veli ,D.“, bilo je
u III. tijelu 2300 birača, u II. tijelu 160 birača,
u I. tijelu 369 birača.“ e

» Brojke ne lažu, zaključuje »D.4, i po njima se
može suditi ko ima većinu u općini dubrovačkoj.“

»Dubrovnik“ dakle računa za se, sve ono
što je ostalo od nominalnog broja upisanih birača.

Svak ko je zavirio u izborne listine, zna da u
općinskim našim izborima nikad ni polovina ne
može glasovati od upisanih birača, Zašto? Za sto-
e SRE 3 e kre ili četveriva ima-
u skupa j b je jedan u Americi,
ili u Australiji, ili je nepoznata boravišta. U dru-
gom slučaju jedan član tvrtke je žena, udata za
pomorca, koji nije doma, U trećem slučaju troji-
ća su Hrvati, a četvrti ne, ili je muž ženin .
tivne stranke; ili je jedan umro, a nije iz
it.d. it.d. Ovakovih slučajeva ima u nas na stoti-
ne, osobito daleki svijet odnese dosta glasova.
III. tijelu od 2300 birača moglo ih je glasovat
najviše 1000. Od 694 dajmo sve ostalo Srbo-
Talijanašim !

»Dubrovnik“ je zaboravio da god. 1890,
su oni bili u naponu snage, na sve muke i
varu zadobiše samo 495 glasova III. tijela, I
da je bilo oko 2300 birača.
ključak ?

Ali ,Dubrovnik“ i ne
piše za Crnu Goru. U Crnoj
ma o izborim, imenicam, jer tamo va nema.
Oni će vjerovati, da je onako kako im je stvar

predočio.

a

3 533E

s

s
g
s
g
S
z
=