6&pet podignu i izgubljeno steču. Mi ćemo dakle ; stupiti u novu borbu, još žešću nego li je bila o- va dosadašnja, s razloga što se njima o glavi ra- di, pošto su sve izgubili. I ovu borbu junački će- mo dočekati, kaonoti kad je istina s nama, samo treba da šanceve naše dobro utvrdimo. Upliv ne- kolicine Srbo-Talijanaša, koji su ljudi od posla i sveza, treba suzbijati u nastojanju, da i Hrvati steču takov položaj. Ovo osobito vrijedi za maše trgovce. Što se pak tiče škola, hrvatska stranka mo- ra da pazi, kako se odgaja naš podmladak, bilo u pučkoj, bilo u srednjim školam. Nećemo nikada dopustiti, da se sinovi hrvatskijeh roditelja splet- kam i propagandom pretvaraju u Srbiće, u što naši protivnici polažu velike nade. Svaka pa i naj- manja, koja bi se u tom smislu pokušala, neka nam se prijavi, ali temeljito i s dokazim, kako i godine 1895, kad smo onu nesretnu urotu otkrili i raspršali. Neka srpski sinovi budu i ostaju Srbi, ali da se hrvatska djeca odnarogjuju, to bi bilo zločinstvo. sije * Pobjeda naša bijaše sjajna i veličanstvena. Ona znači novu eru u hrvatstvu južne Dalmacije. Ali, kako, rekosmo, ova pobjeda nije svrha, već nastavak borbe, početak nove borbe i novoga ra- da, koji će nam, ako Bog i sreća dade, osjegu- rati ovu hrvatsku djedovinu za navijeke i učiniti da isčeznu svi protivnici hrvatske misli. U to ime: naprijed ! odlučno, hrvatski, složno ! Jezično pitanje u Dalmaciji % (Zaključak) (Vidi br. 22, 24, 25, 26, 27, 28.) Moglo bi se još mnogo toga primjetiti da li je i zastarjela Dvorska Odluka od god. 1815 osta- la ma snazi, ili se ragje ima držati ukinutom po- znijim zakonima. Ali dopusjimo da je ta odluka još na snazi: iz svega onoga što smo u prethodnim brojevima kazali i dokazali, dolazimo do slijedećih zaključaka : a) da je za prizivni sud uredovni jezik talijanski. _b) da carinare moraju izdavati izjave o robi (di- chiarazioni di merci) jedino na talijanskom jeziku. _€) da nema zakona koji bi odredio da za ure- de — iznimkom pod a) i b) — talijanski jezik i- ma da bude uredovni jezik, kao što nema zakona koji bi zabranio da bude hrvatski, i po tome sve *) Razni listovi, a napose ,Narodni List“ više su se puta svrnuli na ovo pitanje i raspravljali ga s raznih gle- dišta. S ovog gledišta s kojega ga mi raspravljamo, ,N. 1.“ donosi dva, s historičkim i pravničkim podacima, is- erpljiva članka u br. 60 i 61 od ove godine. 'NNINNETNNNNSEEEESRITIRN=maps=m==m== m PODLISTAK. žuičitaiainaninniini čekovima slam NAD GROBOM bivšeg hrvatskog narodnog saborskog zastupnika, mnogogodišnjeg načelnika grada Korčule i čeličnog hrvatskog borca RATA ARNERI preminuo u Gospodinu 27 jula. * i državne vlasti mogu dopisivati s ostalim državnim vlastima i hrvatski i talijanski, mogu držati kuji- ge, registre, protokole, uredovne bilješke itd. i hr- vatski i talijanski, kako je komu drago, a da im niko ne smije ni zabraniti ni zamjeriti. d) da se sa strankama — pa i sam prizivni sud — mora općiti u onom od dvajuh zemaljskih jezika, kojim stranka govori, a jedino kad pozna- je oba jezika, u jeziku kojim ona želi. sa e) da se sautonomnim vlastima mora dopisiva- ti u jeziku, kojim se služi autonomna vlast. f) da državni odvjetnici moraju na raspravama da govore isključivo jezikom (hrvatskim ili tali- janskim) kojim govori optuženik, a da uzmože go- voriti drugim jezikom mora da dobije prije doz- volu od optuženika. g) da se podnesci stranaka moraju rješavati u onom jeziku (hrvatskom ili talijanskom) u koje- mu su pisani. h) da okružnica spljetskog okružnog suda, do- tično odluka prizivnog suda, pošto se temelji na krivim pretpostavkama, ne može da promjeni u ničemu postojeće zakone i propise. *) Zaključujemo dakle pozivljući sve maše či- novnike nek vrše svoju patriotičnu dužnost, neka se svaki, koji ima neodvisan referat, bilo na su- du, na financiji, na pošti, na carinari, na porez- nim uredima i na svim uredima (glavari ureda, suci pojedinci, suci istražitelji, sections-chefi itd.) u unutrnjoj službi i u dopisivanju s ostalim dr- žavnim vlastima služi isključivo hrvatskim, izu- zetkom pod a) i b) i poštujući propise N. M. P. 20 Travnja 1872 Br. 7 i okružnicu 10 Prosinca 1887 Br. 640 c. k. Pokrajinskog Financijskog Rav- nateljstva u pogledu općenja aa strankama i do- pisivanja s autonomnim organima, pa makar mogli — u granicama zakona — imati koji okr- šaj, jer taj, kako u Br. 22 naglasismo, mora da svrši pobjedom pravice, Chi dura vince. Jedan pravnik. Kotorski izbori. Kotor, svrhom Jula. Kako vam je već brzojavno bilo javljeno u sva tri izborna tijela jednoglasno izabrasmo za nove vijećnike kotorske općine naše hrvatske pred- loženike. Ovim izborom pokazasmo svijetu da nas hvala Bogu još imade u Boki, uza sve ekspetora- cije Dr. Trojanovića i dostojnih mu drugova, uči- njene u saboru. Ovi izbori najbolje posvjedočiše *) Čujemo da će se o toj okružnici — odluci govoriti u našem saboru čim se otvori, mmm Kao liljan, ko željezo isto, Pred mićenjem i pred ponudami Srce vavjek ostalo Ti čisto, Ko pred prijetnjom, tako pred tlakami. Svakom mio, svakom drag si bio, Komu učinit na žao Pa i da te dušman naljutio U blagoći n'jesi svojoj znao. Strah i trepet ipak da si bio čiji je Kotor, čija je kotorska općina, kotorski iz- bornici svojim; glasovima utjeraše u laž svu pisa- niju srpskih listova i sve izjave srpskih uzastupni- ka. Ovim izborima data_im je_najbolja lekcija. Znali su ovo dobro naši Srbi. Predvigjali gu kako će izbori svršiti pa da se neobruče javno u zadnji čas zaključiše da se neće prikazat na ix- bore. Iza onolikog truda, poslije onoliko sjednica ovako uzmaći uprav je po srpsku. Dne 24 i 25 tekućega biralo je III. tijelo. Premda nije bilo borbe glasovalo je 493 naših bi- rača. Zadnjih općinskih izbora glasovalo je 436 birača godine 1896. Dae 27 biralo je IL. tijelo. Glasovalo je na- ših 23 birača. Protivnici Srbi i Talijanaši bili bi imali ujedno 15 glasova da su se prikazali, 1896 god. imali smo 14 glasova u ovom tijelu. Dae 28 biralo je I. tijelo. Imali smo u ovom tijelu 72 glasa. Bilo ih je još desetak raspoloži- vih da je bila potreba, godine 1896 u [. tijela do- bil smo 53 glasa, protivnici mogli su imati u [, tijela najviše 30 glasova. Usporedivši broj glasova ovih zadnjih izbora s brojem glasova izbora od godine 1896 najbolje se vidi kako u Kotoru hrvatska svijest napreduje. Mi smo prezadovoljni. Godina i godina mi bokeški Hrvati, starosje- dioci Boke, gorkih smo pretrpjeli od ovih naših Srba. Ova šaka došljaka razmećala se na sve stra- ne po Boki, da uništi sve što je našeg, sve što je hrvatskog. Donekle je i uspijevala potpomaga- na od visoke. Nu fanatizam i bizantinsko bjesnilo našijeh Srba, doprinijelo je, da se je u ovim stranama us- pavano hrvatstvo počelo buditi i na svoje noge dizati. Naša sveta stvar koju zagovaramo, nije do- pustila da podlegnemo teškim kušnjama. I nijesmo hvala Bogu. S Božjom pomoću sve protivnike nad- vladasmo, a eto ponovno stupamo ponosito i ju- nački u svoju kotorsku općinu, da za šest godina vladamo š njome, braneć svoja prava i svoje svetinje. Visoko ćemo držati čist i neokaljan hrvatski barjak u ovom staroslavnom gradu, da i za bu- duća vremena očuvamo povjesnički hrvatski ha- rakter našeg Kotora. : Kotor je izložena tačka hrvatstva, ali ćemo ju mi znati hrvatstvu sačuvati, u složnom i je- dnodušnom radu ko i do sada. Bog dao ! Sranmns=nnn= Demostracije na Cetinju. Prošle sedmice, kako je poznato, vjenčao se je na Cetinju knjažević Danilo s njemačkom prin- česom Jutom, u Baru prozvatom: Milicom. Radi ovog pirnog veselja knjaževog doma Petrović-Nje- goša bile su pripravljene na Cetinju velike sveča- nosti. Nastojalo se je mnogo, da ovom prigodom pogje na Cetinje, što veći broj Srba, iz jos nespa- šenih srpskih (I) zemalja. Bila je osobita pak že- lja, da bude što brojnije zastupata naša Boka. I ova je želja bila ispunjena. Iz Boke je na Ceti- nje otišlo mnogo Srba, što nam je red prizaoati. Zasluga zato osobita ide zastupnike: Dra. Vladi- mira Trojanovića i Gjara Vakotića. Dr. Trojano- vić kao općinski liječnik u Risuu znao je kateki- zovati dobro Rišnjane, a Gj. Vukotić, općinski tajnik Grblja, Grbljane, da pogju na Cetinjsku svečanost. | uspjeli su. Iz Risna, Giblja, Erceg- novoga, a i Kotora išlo je dosta Srba. Uz sastu- pnike bilo je i načelnika. Dovle nema com EROĐTRESSA | emi > tS AEG PIREJ me I PENIS PIE