zeza a NOTAMA I OCI TM E 6 a PIE SRJ NE TA o ES EME AES > Kr SORATA RIJ. ME ADO DE pdRdHdHdČdAanndnnoemmmmo
Br. 34. U DUBROVNIKU 23 Septembra 1899. Godina IX.
GRVENA HRVATSKA
\
p QOrvene Hrvatske“ u Dubrovniku, g su
e po re - ovinu Može. Cijena leta ane pe toni EO kata: na EO a i pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa doš
md jer, oBioee Hare . ks: na godina maa an i e. priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se
. Pojedini broj. stoji i o m o 5 Lie djon sasava PE prima ni uredništvo ni uprava
bora pozivlje vlada neka se pohrvate uredi. naš jezik i da je stalo do njega, bio bi pohrvatio
Gospodin Državni Odvjetnik, protumačio nam | sve urede, a napose sudove nad kojim je bio gla-
Jezično pitanje u Dalmaciji.
Iza naših članaka o jezičnom pitanju, kojim je u čemu se sastoji taj smisao D. 0. od 1818: | va, taj Brčić znamo da je vraćao sudovima iz-
dokazasmo da unutrnji jezik kod svih ureda, osim | on kaže da pošto je za prizivni sud naregjen ta- | vješća hrvatski sastavljena. A zašto ih je vraćao?
prizivnog suda, može da bude toli hrvatski koli | lijanski kao unutrnji jezik, razumije se samo po Nedvojbeno zato, što ni on ne bijaše proučio, da
talijanski, jer da nema zakona koji bi odredio da sebi, da mora da bude i za podregjeve sudove.
mora da bude isključivo talijanski, ili koji bi za- | To je, da se blago izrazimo nelogično. Ne bi li
branio da bude hrvatski, ,Narodni List“ u br. 60 | se onda po toj logici moglo tvrditi da njemački
i 61 bavio se je i on tim pitanjem, komentirao je | mora da bude unutrnji jezik za sudove, jer da je
poznatu okružnicu predsjedništva prizivnog suda | na ministarstvu pravde i na vrhovnom sudištu u-
izdatu prigodom stanovita slučaja“ i naglasujući redovni jezik njemački ? A je li gosp. Drž. Odv.
kako i mi, da jedna okružnica ne može da mije- | pročitao tekst dvorske odluke ? ,Dalmat&“ donosi
nja postojeće zakone, pozvao je sve činovnike, a | kao tekst talijanski prijevod, ali je tekst u nje-
napose sudce, neka se u unutrnjem uredovanju po- mačkom jeziku, i taj tekst kaže doslovce: ,bei ihm
služe isključivo hrvatskim jezikom. vorkommenden.“ Može li se smisao tih riječi tuma-
Taj apel, učinjen drugim tonom nego smo | čiti kako ih je istumačio državni odvjetnik ? Ne, jer
za mi učinili, dopade nožica zadarskog državnog | to tomačenje nije po smislu, nego protiv smisla
odvjetništva, te ga zaplijeni. one dvorske odluke.
Urednik ,N. L.“ Da. Jure Biankini podigao Što se tiče drugog razloga, $-a 3 (ne više
je protiv te zaplijene prigovor, te na 7 tek. bila | $-a 10) M. N. god. 1872, i ovaj $ dokazuje sve
je javna rasprava pred zadarskim zemaljskim sudom. | protivno od onoga što hoće da dokažu okružnica
Rasprava mogla se je ograničiti jedino na to | i državni odvjetnik. Taj $ kaže: »Ako jezik ko-
da se utvrdi, da li zaplijenjeni apel ima u sebi | jim se stranka služi nije poznat ili nije od dvaju
skrajnosti onog $ kaznenog zakonika, zbog koje- | zemaljskih jezika, onda će se upotrebiti jezik u-
ga je bio zaplijenjen. Za naše pitanje takova ras- nutrnje uredovne službe.“ Kojim pravom, na te-
prava ne bi bila imala nikakve važnosti. melju česa gosp. drž. odv. tvrdi, da po ovom $
Ali vrli naš Do. Jure i veleučeni njegov bra- | jezik unutrašnje službe jest talijanski ? Ne, toga
nitelj Dr. Klaić dotakli se i pitanja 0 valjanosti | nema. Nasuprot taj $. kao što i u $$ 5. 6. 7,10.
poznate okružnice, dotično i pitanja o porabi hr- naredba svuda izbjegava riječ talijanski, što zna-
vatskog jezika u unutrnjoj službi. A to se tiče | či da može da bude i hrvatski i talijanski, jer i-
gvih nas. nače mješte da reče uvijek jezik unutrašnje
Dn. Jure i njegov branitelj tvrdim dokazima | službe“ kazala bi naprosto talijanski.
i bistrom logikom dokazaše nepobitno naše sta- Pregjimo na treći indicijarni razlog.
novište. Njihove iscrpljive i uvjerljive govore do- Prije svega ima se opaziti da je i sam drž.
nosi ,N. L.“ u cjelini u br. 73. odv. rekao, da sabor pozivlje vladu da pohrvati
Za naše čitaoce nalazimo shodno, da i u 0- | urede, dakle da bude vladati isključivo hrvatski
vom listu štogod o tome progovorimo i baš da u | jezik, dočim naša više puta opetovana tvrdnja je
malo riječi, ali koncizno i razgovjetno, odgovori- | ta, da pošto nikakav zakon ne odregjuje da unu-
mo zastupniku državnog odvjetništva, koji je, sli- | trnji jezik mora da bude talijanski, niti isključuje
jedeći stope Biankinijeve, htio sa svoje strane da | da bude hrvatski, da može da bude i hrvatski i
opravda temeljitost poznate okružnice i da doka- | talijanski.
že zakonitost isključenja hrvatskog jezika od nu- Ali dozvolimo da bude sabor pitao, prama
trnjeg službovanja. našem stanovištu, biva, da vlada izdade naredbu
Mi nijesmo mogli da budemo prisutoi ras- | da unutrnji jezik bude i talijanski i hrvatski, to
pravi i zato uzimljemo kao temelj našemu odgo- bi značilo da naši zastupnici nijesu nikada prou-
voru izvještaj, što ga je donio Dalmata u br. 73. | čili to pitanje, kao što ga nijesmo ni mi pravnici
Gospodin državni odvjetnik dakle, da oprav- | bili proučili, dok ga nije najprvi proučio u ovo
da temeljitost okružnice i dokaže zakonitost is- | zadnje vrijeme jedan sudski pristav, koji je bio
ključenja hrvatskog jezika iz nutrnjeg službova- | onaj ,stanoviti slučaj“, koji je dao povoda da je
nja, ne navagja nam nikakva zakona, jer ga ne- | bila izdata poznata okružnica. Iza tog pristava i
ma; pušta i ne spominje više P uso spomenut u | drugi su stali da prouče pitanje i došlo se je do
okružnici, jer je i on uvidio da je taj uso postao | gornjeg zaključka, & Go&D. drž. odvj. čuće ove go-
abuso, da taj uso nije legale već illegale i da u- dine u saboru drugačije predloge nego do sada,
so jednog jezika protiv naravi, protiv zakona, | ako megjutim, kako se nadamo u pravičnost gosp.
protiv geografičnog položaja zemlje, protiv hrvat- Predsjednika Gertachera, okružnica ne bude o-
koja ima posvate.
sve, osim jedne, hrvatske (i srpske) općine, ne Da do sada nije bio niko proučio sakone i
može da ga opravda, ne može se dosjesti, ne mo- naredbe u tom pitanju, pa ni sm
že se zabraniti, ne može se priječiti da se ustane Klaić, ni s4m odvjetnik današnji predsjednik sabo-
ge zemlji dade što je ra dr. Bulat, ni sim bivši predsjednik okružnog
jezikom, nije htio da niko prekrši zakona.
Mi bismo želili i molimo, vruće molimo pre-
svjetlog gosp. Predsjednika Brčića, da nam sada
poslije ovih rasprava u ovom listu i u ,N. L.“,
izloži svoje mnijenje u ovom pitanju za nas vital-
no. Bilo to mnijenje i protiv naše tvrdnje, mi će-
mo ga tiskati u cjelini, a pridržavamo se samo,
bude li, po nami krivih nazora, kao što su bili
oni zadarskog državnog odvjetnika, da ga pobijamo.
Jedan pravnik.
Najnovije ,Dubrovnikovo“
Gluposlovlje.
(piše Ivan Andrović.)
Nema dvojbe, da se je i gosp. Fabris uvje-
rio, da je Slavonija jedno, & drugo Srbija. Ali on
mora da piše kao da nije, što mu se ne mora ni
zamjeriti ! Jer kada bi on odbacio sve što je laž,
bilo bi mu gore, neg onome klovnu u cirkusu, ko-
ji svuče sa sebe cijelu hrpu kaputa i praluka, te
ostane tek .... djetešce. Pak je naravna posljedi-
ca, da je i Medo Pucić Srbin. Na njegovu grobu
pozdravljaju ga Srbi pod srpskim barjakom, zato
on ne može biti drugo van Srbin. Istina, njegova
živa svojta nešto diše na hrvatsku, nu to nije
ništa. Medo Pucić jest Srbin, Šenoa, Kačić, Gun-
dulić i drugi Srbi su, Petar Preradović — ovako
ge čita u br. 36 Dubrovnika“ — »kao što je
poznato, u pismu Vuku Stefanoviću Karadžiću,
priznao se Srbinom ; 1) ako im je krivo, neka 8e
oglase, dok toga ne učine, oni su naši, pa Bog i
naši
na stranu i $ 10 M. N. od 20/4 1872 jer je vidio sivnog suda, jasno istiće is toga, što su svi do
da se ni tim $ neda opravdati okružnica, te osim koja
a) na smisao dvorske odluke 18/3 1815, ka- odregjuje da unutrnji
ko je u okrušaici, posivlje se na još druga dva bude isključivo talijanski, dok te naredbe nema.
indicija, & to su Umirovljeni predsjednik prisivnog suda gosp.
0) na sadnji stavak $ 3. M. N
c) na okolnost da se u svakom zasjedanju &a- Hrvat ne samo rječju nago i djelom, koji ljabi
USBLIMA HRVATSKA U
NAUČNA BIBLIOTEKA, DODRGVNIK
:
ž
-
ž
i
: