gosov vodio presvi. biskup Uccellini, koji poslije prigodnim i zanosnim slovom istakne važnost že- ljeznice za Konavoski puk. Spomenu kako su Ko- navljani u prošlosti primili sv. vjeru i sagradili prvu crkvicu za duševno dobro, a ovaj kamen, uz blagosov Božiji, neka bude početak nove dobe i za materijalno dobro Konavljana. Reče čija je za- sluga, da se željeznica gradi, ali, veli, da nije bi- lo preč. Crnice, ona ne bi bila ni vidjela Kona- vala, a ponajpače ne Grude, pak ako se ovdje danas sakupismo, da joj početak dademo, to je u glavno njegova zasluga. Poslije ostalih ceremonija . postave kamena bude u temelj ukopana pergame- na u spomen ovoga dana, na koju se prvi potpiše presvj. Pavić, zatim biskupi, zatim svi ostali sau- česnici proslave. U to se približi 1 sat po podne, pak se svi zvanici upute u prostrano dvorište župničkog do- ma, koje je za ovu prigodu pretvoreno u prekras- nu dvoranu, a to sve vještinom g. grofa Caboge, koji se je dobrovoljno zauzeo, ne žaleć ni truda ni troška, te poznatim svojim ukusom naredio improviziranu dvoranu i iskitio je austrijskim, hr- vatskim i dubrovačkim zastavama. Na čelo stola zasjede potpresjednik Pavić, uz njega oba bisku- pa, prama njemu načelnik Glavić. Dalje se pore- daše ostali gosti na broju ih oko 150. Divota bi- jaše vidjeti ovu veliku i lijepu kitu, koju služiše . mlade konavoke, hitro, uzlužno i skladno, finim i biranim jelima. Kad se stanuo pjeniti šampanjac ustane preč. kan. Crnica, te na ime općine naz- dravi Njegovom Veličanstvu zanosnim riječima, spomenuo brigu kralja za napredak Konavala što svje oči i ova željeznica. Zdravica je stojećki slu- šana a glazba je otsvirala kraljevu himnu. Prih- vati zatim i nazdravi ministru željeznica Witeku, pak Namjesniku i potpr. Paviću. Zatim bude pro- čitan brzojav što ga je općina poslala Njegovu Veličanstvu, u kome se u ovom prigodi izrazuje radost ovog hrvatskog naroda. Brzojav bi osobi- tim oduševljenjem pozdravljen. Zatim je presvj. Pavić odgovorio, ističuć radost nad ovim po Ko- navle sretnim dogagjajem i obećajuć da će on na nadležno mjesto biti tumačem riječi što ih je iz- razio preč. Crnica. Iza Pavića, ustane općinski prisjednik, konavljanin Vuković pak na način zdra- vice konavoske, a krasnim riječima nazdravi hr- vatskoj domovini, koja zdravica bi veoma odušev- ljeno prihvaćena. Glazba zatim zasvira hrvatsku himnu L'jepa naša domovina! koju su svi prisut- ni stoječke slušali. U tom veselju diže se općins- ki prisjednik Miljas i nazdravi prisutnim bisku- pim, a napose zahvali biskupu Uccellini na lije- pim riječima što ih je jutros izrekao Konavljanim. Uccellini odgovori i zahvali na nazdravici Miija- ga. Napokon se diže bilježcik Hercegaovoga De- mattei kao zapovjednik Bokeške Mornarice, pak istakne kako i Boka očekuje mnogo od ove že- ljezničke pruge, tim više što je more brodima na jedra već izdalo. PODLISTAK. Pravaške satire. u. Sekula moj, ho'šli pozlatit bradu Te gospar čovjek i ugledan biti, Ne trebaš čak u Ameriku iti: Ostaj u gradu. 8 je manje-više svugdje isti, A su mu desna i većina; Otadžbeništvo, savjest i vrlina To su aoristi. Tim serija nazdravica bi zaključena. Teča- jem svečanosti došlo je što Načelniku što kan. Crnici mnogo brzojavn'h ili pismenih pozdrava. Spomenućemo pozdrave ministra Witteka, bar. Chlumetckog, namjesnika Davida, feldmaršslaj- tnanta Varešanina, grofa Atemsa, prisjednika pri- zivnog suda Gertschera, općine Kotorske, narod- nih zastupnika Čiugrije, Zore, Biankinia, Klaića, Bulata i inih odličnih ličnosti iz Dalmacije i iz vana, koji izraziše svoju radost nad ovim doga- gjajem Poslije objeda, koji je svršio iza 3 sata, svak se oprosti sa ljubenim domaćinima u ovoj zgodi načelnikom Glavićem i kanonikom Crnicom i druš- tvo se stane razilaziti. Tako pred večer svrši ova lijepa svečanost; a sada inžinijeri i stotine radni- ka ruju kroz Konavle, dok polože gvozdeni put. Kakvog će upliva to imati na naš parodni i ma- terijalni razvoj, to će pokazati budućnost. Naši dopisi. Majkovi, 23 Oktobra. Mislimo da će se biti veće riješilo pitanje megju vlastima o gradnji nove matice u Majkovim, te da će Vlada odrediti dali se imade nastajuće godine započeti gradnjevinom ili ne. Seoski su zborovi bili držani u Majkovim dne 18 Lipnja t. g. Zaključki ovih bili su potvr- gjeni od vijeća, poslani na c. k. Poglavarstvo, a ovo je otpremilo spise na nadležnu vlast. Držimo da vlada može piti zadovoljna Ona je zatražila od puka kao doprinos za gradnju svotu od f. 8944.30, u čemu je uključena svota od f. 5689.60 za pre- nos materijala iz Slanoga u Majkovim. Pošto nije bilo nikako moguće umanjiti ovaj prinos, odlomak Donjih Majkova, e da se prekine svaka daljua rasprava, preuzeo je na sebe odgo- vornost prenosa koji vrijedi f. 5689.60. i tako je podlegao većemu teretu, nego li ga u istinu pri razdiobi svote vd f. 8944.30 u dva seoska odlom- ka pripada; za to se i nadamo da ćemo vidjeti dojduće godine podignutu novu maticu, jer zapre- ga do nas nije, niti bi bilo. Neka sela slave blagosov prvog kamena že- ljezničke stacije, a mi čekamo i vapimo od god trpimo nekih neprilika, koje se zbivaju preku služ- be božije, osobito kad su kišna vremena, kao što smo svjedocima bili dne 15 % m. kad se crkva pretvorila u pravu magazu. Zalila kiša, metež po crkvi, neki potežu klupe, neki se odmiče, neki primiče premješta da se ne okvasi; udarila voda kroz krov, a župniku na otaru preko posvećenja kapalo za vrat; ama barem on nije nervozan da treba tušati glavu. Trebalo je napriječac misu svr- šiti i odmah porušiti oltar kao da je petak veli- GEES SENSE Na jednome je urezana brada, A na drugome opet lice glatko: Reže, a sbore jedau s drugim slatko, Složni s in4da. Treći put zemlje avinjorodne gleda, Gdje b'jesno prase u krvi se pruca; Četvrti na jug, gdjeno paša stuca: — Svi pak u Meda. Na drugoj grani dvje šibike nikle: Matora jedna, njezin Bog je zdjela; Ob'jesna druga, pa bi mlada htjela Smokvice, prikle. Navika — druga narav — onu veže Tromom tvrdoćom za tugjijem zborom, Ova bi rada čežnje krenut tvorom, Pa zgode preže. I obe grane sa šibikam svijem Protiva trećoj uhvatiše vjeru: — ki. Župnik videći da se od kiše iz crkve ne može stao nam je tumačiti evancjelje iza mise držeć se / NEO SPREE. PINA RISSNSISSRSO " RER TOO HSIN IRN NNNNNRNNIHMMNEINN=EČEShNnEuČNšllćiio 8<mrNReRNaRIIMNHNHNNSNNININIJIENININISNINIčZNčIOIčONIČC-o]gi S MHINNE desne strane oltara, tumačio je evangjelje iza mi- ge, jer je želio da puk uteče kući prije kiše, i za to je bio izostavio propovijed iza jevangjelja. Možda ko reče: pretresite krov. Šta ćeš pre- treaati ono što je bilo veće puta pretreseno. Sta- ro, gnjilo, ne valjalo, ko da se na krov popne ? Felix ispod Rošetina tora. S Pelješca, svrhom Oktobra. Od nekog vremena čitamo po novinam 0 na- umljenom radnji kolnog puta uzduž našeg poluo- toka. Pošto te vijesti donosi u prvom redu vladi- na ,Smotra“, one se moraju držati ozbiljne. Ova je dapače u zadnje doba javila, da se još čeka odluka općine Kune i Janjine, biva pristaju li preuzet na se odnosni djelomični trošak. Nećemo biti nikakvi proroci, ako uuaprijed pogodimo, da rečene općine neće na to pristati, dapače vjero- jatno je, u koliko budu mogle, da će se tomu od- lučno oprijeti, potpuno uvjerene da bi se čineči kolni put naumljenim pravcem općinski pokrajins- ki i državni novac utaman bacio. Mi bi evo htje- li da nam neko kaže i sa razlozima uglavi zašto će trebat u naumljenom pravcu taj put? Koje ma- terialne koristi može donijeti narodu? Hoće li taj put služit — što je glavno — za uvoz ili izvoz ? Niti najmanje! Zašto onda? Za kakve iza kulisne razloge ili bicikliste, za drugo doista ne. Ko poz- na položaj i okolnosti našeg poluotoka ne može ge dosta načudit komu je palo na pamet, da pred- loži vladi put u onom pravcu. Mi ne možemo krivit za ovo vladu, jer je ova samo slabo upućena, dapače smo joj zahval- pi, jer pokazuje da ima dobre volje da uredi na- še zbilja nesretne pute, samo bi je molili da da- de svestrano proučit naš položaj i. saobraćaj, te prama potrebi i općoj koristi uredi pute. Ako ona misli i želi nešto nam koristna učinit, učiniće sa- mo tim ako napravi put u pravcu: Trpanj kroz općinu Kunu Trstenik-Janjina odnosno Crnagora sa ogrankom Žulijana. Ovo bi bila prava blagodat za nas uopće, jer bih tako spalo na luke na mo- re sa jedne i druge strane poluotoka, & ovo je najglavnije i najpotrebitije jer nami put kakav je naumljeni, koji nas ne vezuje sa naručnim luka- ma i & morem ne vrijedi ništa. Uzdamo se da će vlada uvažit ovu našu u- 1857 da proslavimo blagosov prvog kamena nove : NE 3 matice. Uhvamo da c. k. Vlada neće dopustiti da [a pravednu želju, tim više što bi trošak | bio isti, dapače manji od onoga koji bi se potro- šio za naumljeni put. Kotor, 18 Oktobra. Poznatom kovaču lažnih i infamnih dopisa iz Kotora protiva općine kotorske i kotorskih Hrva- | ta lliji Ž. i ovaj put, došlo u pamet, da u broju 42 ,Dubrovnika“ turi u svijet vreću laži i napa- _ daja, baš ondje, gdje općini kotorskoj svak priz- , naje zaslugu za požrtvovnost i pospješnost, kojom : je priškrbila zaklonište u ludnici bijednom Kujun- , džiću, koji je ni znat ni poznat megju nas banuo, te iznenadi šenuo pameću i postao bijesan. Dalje u prilogu. Ovome čudu uzrokom su ljudi, E politikom ine goje: Puk su im i svak na njemu svoje Pjesmice gudi. Mudro je smjere na ludost; krojit, I uharno je bit vogjom bedska, Jerbo s većinom — — svika Na silu brojit.