kri
eOOne-O-ROGRIRISODOSSRemOmmammamam—em==—aE
F
U
M
U DUBROVNIKU 80 Decćmbra 1899.
————— mmm o m > > m 2 m m mm
NA HRVATSK.
Godina IX.
se je boriti proti takome neprijatelju kao što su
Talijani.
Hrvatska pobjeda u Dubrovniku je od mno-
go većeg zamašaja za hrvatsku stvar u opće, &
možda jedna od najvažnijih tekovina čitave godi-
ne, ako se promisli što je Dubrovnik i kako su
ga bili pred čitavim svijetom prikazali kao srp-
ski grad.
Otrag mjesec dana dolazile su nam vijesti
iz Banovine, koje su svraćale na se pašnju čitavog
hrvatskog naroda, Te su vijesti govorile o narod»
nim skupštinam koje je priregiivala hrvatska zdru-
žena opozicija. Namiera im je bila da tim plebi-
štiom učine peticiju na hrvatski sabor za slobodu
no ovijem ingvastom služe. G. Glišić dakle ne mo-
že bit; on je samo pro forma. Da ko je?... Re-
ći ću vam nješto dojsta nevjerojatno: Nema ga!
Anarbija, prava anarhija. Nije li anarhija, kad i-
ma 7, 8, 9, 10 urednika odjednom? Jedan član+k
napiše p. 4, g. M...:; drugi čuveni g. Marko J.
Car; treći njeki prof :sur sjemeništa ; & ono se 08-
megju prijateljima po Zadru U to-
piše knjige na sve četiri stra-
i
NARODNA REPUBLIKA HRVATSKA
NAUČNA BIBLIOTEKA, OG KOVNIK
Mt
i i g e i
ok e kru iijeva meine ag igo prle vi AE U 0 grmi zgr o
imadu wvijek po polovinu arka više. Cijena je listu unaprijeda u (/ pravništvu lista: na ne list kad mu pretplata mine, smatra se da je predbrojen i sa poše- |
matija tro va Ic i zaajstappninnsnssmnastnoni
00; pojedini broj stoji sa oei e oi Mops oo Prmaje. tose giaačicaje 0 prima ni uredništvo ni uprava ,
Dubrovnik, 30 Decembra. štampe, financijalnu neodvisnost i, što je najva- , skladan: dosta da je prikladan. Ma zaluđu : nema
Sa dojdućim brojem ,Crvena Hrvatska“ o- | žnije i na čem se sve temelji, za proširenje iz- | ga ni ovako ni onako! Ovo je čudo od pegule. Ja
tvara predbrojbu za godinu 1900. bornog prava. Na tim skupštinam palo je govora | bi skoro očajavao o Srpstvu, da ne vidim s jedne
Đ Čijena joj je za Austro-Ugarsku, a u | kakvih se rijetko kod Hrvati čuje. Te su skupšti- | strane g. Mitrovića, koji veselo tare ruke; g. Tro-
abrovniku sa dostavkom u kuću: a i i aii : .
Na godinu. . for.5 ne dokazale cijelom hrvatskom narodu da su Hr- janovića koji bijesno čupa brke; g. Fabrisa, koji
Na po godine . . . for. 2.50 vati u Banovini počeli ozbiljno raditi na ostvare- | se ogbiljno smiješi, i... g. Stražičića, koji je na- *
Za zemlje van Austro-Ugarske: nje svoje neodvisnosti. gouo glavu na se a raspečio usta te jednijem+o«" -
Na godinu 5 for. i poštarski troškovi. Iza one nesreće koju je lična ambicija tugji- | kom škilji put Cetinja a drugijem put Zadra, pa'
Crvena Hrvatska“ sa novom godinom stupa | na g nikakav patriotizam bila svalila na hrvatski | u ovom malu neudobnom položaju čeka kad će 9
u desetu godinu svoga života. Govoriti što je : i < Ž g . .
,Crvena Hrvatska“ dandanas nakon njezinog de- narod sa onim razdorom u stranci prava, neki: su | mu obećani pečeni kokotić pasti s neba u rilica.
vetgodišajeg opstanka, hrvatskom narodu, mije ni | moramo priznati, jer neupućeni u stvari bili za- | Megju tim g. M...., g. Car i g. profesur svako
pajmanja potreba. Ragje ćemo mu napomenuti da | vedeni, te počeli popuštati u onoj čvrstoj vjeri | se veče sastaju, pa zapjevaju:
Crvenu Hrvatsku“ čeka borba, borba kakva ni- | kojom su prije toga susretali stranku. Hrvatski Niga, niga, niga doma niga
jedan M MENA. S koli Hrvati zovu hrvats. | redoljubi i vogje te stranke shvatili su bili koja Niga doma niga, sutra će doć. |
kom Atenom, i Ž je ka ali u tu se Atenu u- | POgibao prijeti od toga svemu narodu, te se sta- T. j. da nema urednika, ali da će sutra doči.
vukla falanga Srba i njom je do deset godina vla- | vili odma muževno i složno na rad da tome zlu wie
dala. Nu nemojte misljet Hrvati da je te falange | doskoče. I moramo priznat da im je rad žugjenim | »Clanak“ je takogjer muškoga roda i zato;
sada nestalo; dogjite k nama, izvijestite se potan- | plodom rodio. Povjerenje prama stranci prava o- | upitni znak, Vigiite n. p. onaj famozni Stražiči-
ruba a JE E NR e pet se diglo do prijašnje visine. Pojmovi se svu- | ćev članak, što ga je ,Crvena“ u pošljednjem bro- %
pet osvoji tad će Hrvatska Atena bit — srpska kud bistre, svak otvara oči i s ogavnošću i pre- | ju prorešetala Tu nema drugo nego: ? ilil — 4
po najbolja tvrgja u cijeloj monarhiji, jer Dubrov- | zirom gleda na Frankovo nedjelo. Zašto je Stražičić otišao ma Cetinje? Zašto. je bio
nik je grad koji dominira nad političkim životom Ponosom možemo na svrsi ove godine kon- | primljen u audijencje? Zašto na onaki način?
čitave lo S. NANA. i statovati da dan-danas sve što je mlado, nezavi- | Zašto cigarete? Zašto one knjaževe izjave o Beču,
tanci ea e IONA PRE sno i hrvatsko stupa pod barjak stranke prava, a : o Spljetu, o Hrvatstvu, 0 nar. stranci, o zastupni-
itvu. Ali _Crvena Hrvatska ima i drugih neprija- | utješljivo je što tu vidimo predstavnika svih hr- | cima i o čifutima? Zašto mu Knjaz prestavlja
telja zajedničkijeh sa Strankom Prava, za koju se | hrvatskih zemalja, te zastupnika Banovine, Dal- ! kojaginjicu? Zašto ga Knjažević prati do povrh
io i i boriti će uvijek. Čitajte macije i Istre. A što braća Slovenci misle to su basamakA? Zašto mu oficiri pomažu oblačivat ka-
e Om lutati Go za: izjavili na Šušačkoj skupštini. put? Zašto ga inteligentni brigadiri vode da ispi-
strašivo vodit svu tu borbu, ali do hrvatskoga je Eto ti narode, imaš tu stranku raširenu po cira gasarne? Zašto ga učeni i obrazovani mini-
naroda da je u toj borbi potpomože pretplatom, čitavoj tvojoj domoviri, vode je tvoji sinovi, bore | star Izvanjskijeh Djeli prima u zasebuu audijen+
* jer to je jsdino vrelo njezina života. se za tvoja prava, za tvoju slobodu, a do tebe je, | ciju? A zašto pak — nazbilj rada bi da. mi ko:
Uredništvo ,,Crvene Hrvatske“. da je pomožeš složaim i energičnim radom. U to | god ovdje odgovori — zašto nije bio takogjer. u :
ime čestitamo Ti Novo Ljeto! učenog ministra Pravde? Nijesu li omi stari po-
S tara 0 di na znanici — što =: — 5 e e» su
. t — ovo je najzabavnije — A o
s S Pil& do Ploča. Antoniju, kad je ovaj stignuo u Kotor? Što? —
Eto prošla je i ova godina ko svaka druga Njeki je šaljivdžija govorio, da je svaki čo- | To su sve upitni znakovi. I ovo je upitni znak:
i utonula za uvijek u taj bezaani jaz što se zo- | vjek upitni znak, a žena obaljeni broj osam, t. j. | Čujte, a to mi ne će niko izbit iz glave: u svemu
ve prošlost. neizmjernost. Dijeleći dakle sve stvari svjecke na | Onomu poslu njeko se s njekijem rugao Pitanje
Svak, a nadasve novine i listovi imaju obi- | rodove po gramatici, došli bismo do njekijeh čud- | je: Ko se skijem rugao? Ja bi rekao, da su se
čaj da se kako tako oproste sa starom godinom. | nijeh zaključaka, e ne znam bi li nazvao komični- | na Cetinju rugili s Antonijem, a Antonije per ven-
Bog zna dakle koliko će i ova zadnjih ,zbogom“ | jem ili paradoksalnijem. N. p. ,list - a“ (giornale, | detta — da se u Spljetu rugao s njima. Što vam
primit, Koliko će ih megju tijem biti veselijeh | Zeitung) muški rod; ,članak -a“, m. r; ,kole- ; se čini? Hm1... Istina je, da ne bi onda Straši-
koliko žalosnijeh i srditijeh. Ali ona, kao da se | dar-a“, m, r. — i prema tomu te bi stvari svegj čić sve baš onako bio napisao... Trudno je, zaj
to nje ništa ne tiče sve te pozdrave s jednakim | imale biti tmušne, maglovite, upitni znakovi. Haj. sto je trudno razumjet. Koji put čovjek poviše.
pehajem prima. Čovjeku ne ostaje nego da nabra- | demo baš da vidimo! najveće ludosti uprav razbije glavu, jer misli da
ja što mu se sve zla ili dobra dogodilo. Uzmimo ,list“ koji hoće&.... recimo ,Srp- | ona ludost skriva štogod mudro, a na svrhu ne
Mi Hrvati ne možemo se oprostiti sa ovom | ski Glas.“ Per Bacco! Živi upitni znak, i to ne | bude nego neočekivana ludost. Najbolje je, vjeruj+
godinom pjevajući joj slavu, ali ne ni proklinjući | jedan već cijela krunica. Najprije; ko je urednik? , te mi, da ga bacimo u smokve i njega i njegov |
je. Jer ako i mi mali račuu učinimo što mam je | Potpisan je njeki Glišić, istina-Bog (kako govore | članak. To govorim, na=avski, ja — jer ja sve
sve donijela, našli bismo nešta i utješljiva. naša braća iu Banovini) ali... čiaro te vedo. Ta) | livatam sa saljivo surano; & što govore ulugi.s.. -
Hrvatska gimoszija u Pazinu dakako nije | je g. Glišić trgovac, a rekoše mi, da u njegovom | e! to je drugi poso. . !
Bog zaa što za čitav hrvatski narod, ali to je i- | dućanu ima svega na prodaju, samo ne krokodi- e
pak velika tekovina za našu braću Istrane, kojima | lovijeh suza. No vi znate, da se naša braća jedi- Dao sam tri primjera, i valja da svršim | -
8 trećijem. Koledar ,Dubrovnik“ takogjer je ma-
glovit. Zašto n. p. taj blaženi koledar — srpski
koledar — nije samjenice pisan ćirilicom i latini«
com, kad su obećali da će bit? Zašto nema nego
*