ojim 0 i i zlo shvaćenje načela i vlastite političke misije mnogo nas je ostavilo natrag. Hoće li se tome kadgod na kraj doći? Ho- će, &ko Bog da i sreća junačka, mi ćemo i dru- NE voljam odoljeti. Treba političkog odgoja, jean. odlučnosti; a razbora i ljubavi za o- vu omoyinu hrvatsku, čiji smo svi sinovi. Treba.da se slože srce i um, jer će jedno bez drugoga lako da pogriješi, i da složni vode Hrva- ta cijelji, kojoj je nakanio: jedinstvu i slobodi na- roda hrvatskoga. & * * Htjeli bismo sad nešto reći i pro domo, ali cije- nimo da je sasvim suvišno, jer se iz gornjijeh re- daka može razabrati kako mi mislimo. Samo ćemo istaknuti, da ,Crvena Hrvatska“ kroza sve ovo vri- jeme što postoji, pokazala je, da je neodvišan list. Mi o nikom ne zavisimo, ni o klubovima, ni 0 u- plivnim ljudima, ni o kakvim institucijama. Ne vodi nas druga ambicija, nego da koristimo stva- ri naroda, rad koga je ovaj list bio i utemeljen. Prama tome pišemo bez obzira na Petra ili Pavla, već jedino kako nam diktira naše uvjerenje, da je dobro za narod. Gdje vidimo da se zlo uradi- mi pokudimo, pa bio i najviši nam prijatelj. Radi toga mi smo nešto i pretrpjeli, jer se dosta puta dogodilo, da smo došli u sukob sa ljudima s ko- jim smo do juče bili skupa. Takvi slučajevi za nas su bili bolni, ali drugčije nije moguće. U ovoj borbi, koja je dosta puta i vrlo žesto- ka, držimo se naših načela i programa, koji mi- jenjali nijesmo. Ali u samoj formi pisanja imamo naše vlastito pravilo, koje glasi: što obzirnije naprama Hrvatima, s kojim i ako se načelno ne slažeš, uvjeren si, da iskreno ljube svoj narod; što bezobzirniji proti izrodima i tugjinci- ma, koji hoće da na» satru. Ovo je naše pravilo i držimo da nijesmo pogriješili, kad smo ga pri- hvatili. , - Mi se nadamo da će nam rodoljubi hrvatski / i odsle doći u susret, pa im u to ime želimo sre tnu novu godinu, a Vas, cijenjeni naši čitatelji, uz to molimo, da nam oprostite, ako smo Vam ovim razgovorom dosadili. Osvrt na prošlu godinu. Godina 1897 obilovala je zlamenitijim doga- gjajima nego mnoga druga odavna, koliko za nas Hrvate, toliko za narode Austrije, pa i ostalu Europu. U Dalmaciji imali smo kratko zasijedanje sabora, što je prošlo ueopaženo, jer je svak bio zaokupljen skorim izborima za Beč, koji nagovi- ještahu one kasnije velike borbe. Uglavio se kom- promis megju pravašima i narodnjacima i obe stranke stupiše na borbu složne, Odobrismo ovaj kompromis, kako bismo uvijeke odobrili pošten sporazum izmegju Hrvata, u svrhu da se neslo- gom ne okoristi tugjinac, a da naša stranka ne popusti od svojih načela. Ali ne odobrismo da je nar. stranka uglavila sporazum i sa Srbima, koji su isto tako protivni svemu što je hrvatsko kao i talijanaši. Srbi, da nijesu imali od narodnjaka, bili bi paktirali sa svojim starim saveznicima, Iz- boru i rezultati pokazali, su da mi od toga ne bi- smo imali štete. — Naša braća Hrvati i Sloveni u Istri junački se boriše i bili bi ovaj put dobili većinu, da monstruoznim nezakonitostima u V.oj kuriji talijanaši to ne osujetiše. Ovu novu kuriju upotrebiše naši protivnici, da megju dalmatinskim Hrvatima poziju socijalizam, ali bez nekog u»- godine, čija se zlamenitost ža šad nd'miože ni 4- cijeniti. Potanje se doduše ne zna još miwogo, ali se čini, da je i pitanje Bosne Hercegovine defini- tivno riješeno, te. da -ove zemlje ostaju hababur- škoj monarkiji. Tako se i za ove naše pokestri- me u godini 1897 zbilo velikih odluka, a sada treba da se pokaže, kako je njima jedina budu- ćnost u Hrvatstvu i s Hrvatskom, drugčije i da bi mo- gle biti za Slavenstvo izgubljene. Inače nije se u Bosni ništa osobita zbilo kroz prošlu godinu, 0- svem običnih svečanosti što se tamo ljeti davaju i nekog pokreta u vjerskom smislu, što se bio pojavio megju pravoslavnim. Hrvati su osnovali novih društava, iskazali se u više prigoda i vop- će lijepo napreduju. Muhamedanska mladost li- stom orjeća zajedno s nama. Da se vratimo na Dalmaciju, drugih duga- gjaja ne bi znali zabilježiti, osvem da je bio go- dišnji sastanak strake prava, da su se obavili spljetski općinski izbori, u kojim ovaj put i pra- vaši dobiše mjesta, jer se pokazalo, da se bez njih ne može raditi kako treba oko interesa onog grada. Borbe u Makarskoj podržavahu napetost med strankama i pokazivahu, kojim bi se sve srestvima neki poslužili, da unište stranku prava. U Banovini megjutim imamo da zabilježimo zamašnijih čina. Za općih izbora koji se obaviše u proljeću, združiše se stranka prava i stranka neodvisna narodna, da zajedno izagju na poprište protiv Khuen Hedervarijeve stranke ili ti većine. Nalazimo da je ovaj kompromis bio potrebit i pa trijotičan, a poštene uglavljen donio je lijepih re- zultata. I ako su se izbori tako vršili, da je krv potekla, a toliko ih zatvoreno, združena opozicija proturila je u sabor toliku četu svojih, da se iš- toj većini prevelikom činila, pak su je grorijedili i naknadne izbore raspisali, gdje še opet opozicija dobre podnijela. & saboru hrvatskom bijaše oštra sobito zadnjeg zasjedanja, u kome su ialni spobornici iznijeli sjajnu moralnu /iružena opozicija proniknuta pajpleme- uamjeram zaboravila je stare megjusobne raspre, pa mi ne sumnjamo, da će njezin rad do- nijet dobra Hrvatskoj. To će nadamo se što prije pokazati. — Imamo još zabilježit seljačke pobune u Sjeničaku proti magjarskim zastavama, gdje je palo nedužnih žrtava i rad čega će mnogi da pre- trpe. Oue pobune donijele su prijeki sud na 12 hrvatskih kotara. — Sistem pak u više je prigo- da pokazao svoju tešku ruku, pa su mnoga naša braća s onu stranu Velebita dosta stradala. Dao Bog našli utjehe i priznanja kod naroda, radi čije stvari se izložiše. — U opće i u Banovini uputilo se nelošo, te ne bude li pogrešaka, možemo se nadati, da će na dobro okrenuti. Velika, nečuvena još parlamentarna bitka ko- ja se prošle godine vodila u Beču ostaće za uvi- jek upisana u analima parlamentarizma, a poslje- dice koje su se otole izlegle te će se još izleći, uda- riše narodim Austrije ništa manje nego novu eru. Jezične naredbe u Češkoj, opozicija i opstrukcija Nijemaca, obrazovanje većine na autonomističnom programu, Badeni i Wolf, Schonererijanstvo, škan- dali, noži, navale na Abrahamovića, buna u Beču, pad Badenijev, buna u Pragu, prijeki sud, novi kabinet itd. itd., to je sve i odviše poznato, a da bi trebalo ponavljati. Prvobitni povod bijaše na- ravno češka stvar, ali kako je s njezinim uspje- hom mnogo toga vezano, što sve Slaveue utišti, to se oni svikolici nagjoše skupa, te je vogjena bor- ba med Slavenstvom i Nijemstvom. Dualizmu i sistemu zadan je nemili udarac, ali odlućua bitka 2 u v POTTRLOIMNRMCSSNK D DRE poe KO OMEN i : jubilej. ! \ : O ANN" sip I. U to ime pd cijeloj Austro-Ugatskoj ti narkiji spravljaju se velike svečanosti, te će d bude zanimivo i važno, kako će, uza sve nutarnji stranačke ili_narodne opreke, da progje ova, i Srpski šovinizam u Dubroviku. Ono nekoliko dubrovačkih: Srba, koji saći- njavahu negdašnju omladinu, uprlo svijem silama, eda naš Dubrownik prikažu srpskim gradum Ov- dje im se tome više i dijete smije, ali ima i ve- like djece, koja se za njima povagjaju, ima stra- naca koji će vjerovati, a u Srbiji objeručke pri- mati, ono što ovi kažu. U tu svrhu u svom listu sasvim ozbiljno tvrde o srpstvu. našega naroda, i sve naše zemlje srpskim proglasuju. Kao da nije ni tu dosta stadoše izdavati kalendar tobož ,Du- brovnik,“ koji ima tu svrhu, da prikupi sve mrvi- ce i šugave plodove naših srbića, koji se spora- dično amo tamo nalaze, pa da se to sve prikaže kao jedna cjelina i tendencijozno izvrnu fakta. Naše gragjanstvo, cijenimo, neće se dati zavesti, jer ako je u kalendar Muratti poslo pjesmu s O- rašca, Marinović derneke i krsna imena iz o: :- vala, Vid Vukasović nešto iz Primorja, nas zna, da ni u Konavlim ni u Orašcu ni i morju nema vragutoga srbina, Ali za + + svijet izgleda to drugćije. Isto tako teudeacijozna i laž«4 Su Skiti na izvješća kalendara ,Dubr«-nika* 0 pućans naše općine. Tu su, osvem sačiće talijanaša, koje šu nipiomigu priznali, svi ostal UDIO CAN: Vak Srbi p« uvišteni kao Sebi! Sastavljaći kalendara sao znaju. da neislimu pišu, kad u statistici donose općinskih vijećnika Hrvata, a mi bi imali na stavit da je ono 12 Hrvata biralo 1/1. tije kle dubrovački puk i to jednoglasno, pa bi cjito ve navode odmah u laž utjerali. Hoće se zaista malo bezočnosti prestavljat svijetu kao Srbe one, koji niti su Srbi, niti (o hoće da postanu. U kalendaru vidjesmo pnimljenu sliku jed- nog vijenca poslana na Vukov grob. » Dubrovnik“ pise, da su na tom vijencu grbovi svijeh srpski- eh zemalja. Na vijencu se vide grbovi Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, koje su takogjer uzete kao zemlje srpske. Ovo se štampava i šalje u svijet hladnokrvno, kao i Ružićićeva historija. I ovo su oni isti ljudi koji se preklinju, da će oni slogu sa Hrvatima, koji pokreću , Narodnu Misao.“ Zaa- mo mi kakvu bi oni slogu htjeli! Još mnogo toga ima u ovom kalendaru, kao na pr. ono gdje se g. Lujo Vojnović razmeće svo- jim dubročanstvom i tuži se, da od tugjinaca vrvi naš grad, &a on je prvi, ako ćemo pravo, u njemu tugjinac, kao i većina onih koji pod firmom Du- brovnika hoće da nam se nameću i da nas pre- stavljaju kao Srbe. Ovi naši srpski došljaci u mno- go čemu sliče njemačkim židovima, koji su iz Frankfurta sišli u Pariz, gdje se grade velikim Francezima, te pišu i izdavaju franceske listove, koji, da opsjene prostota, potiću na +revanche. Kalendar je štampan i daje se u bescjenje radi propagande, premda je očito, da je izdan sa velikim truškom. Maogi se pitaju: a otkuda nov- ci? Lako njima zato! Izmegju ostalog, potežu go- dišnje one 10000 fior, iz Vučkovićeve ostavštine namijenjene u ,prosvjetne“ svrhe u Dubrovniku, kako to odredi dubrovačko, novljansko i kotorsko grčko-istočno crkveno tutorstvo. Zar nijesu oni ka- dri vas ovaj srpsko publicistički šovinizam pro- glasit , prosvjetnim“, pa ga namirit iz tih fondo- va? Ne vidimo da se u što inače upotrebljavaju oni novci. Uz ovako zapleće lako je onda -, svijetljivati“ narod # voditi ovu bezdušnu propa- gandu protiv Hirvučskva ! Za uniju unija? Težnja da se ajedino kir; pod jednim pastijerom, kako je bi- Ob ovom pitanju , da-