MANE: ia sre
Junij Resti, i on temelji, da turci dogjoše po
pravednom Bošijem Sudu kazniti šismu u istoku
(Predgovor kronike); a ako hoćete znati zašto je
kronižu napi on vam sam kaže: ,da na koji
način o V djela našijeh starijeh, da po-
kažem dojdućim vijekovima velikodušne čine, sve-
te zakone i čestite ustanove moje domovine, da
potakdom pozne naraštaje da sačuvaju netaknute
stare običaje, da naslijede krieposna djela pred-
y tako da ne otstupe od starih pravila, &
da drže nepovrijegjenu samu katoličku vjeru, mi-
mo svake druge... itd,
A tako isto svijedoče i svi spisatelji, koji su
se bavili našom povijesti. Glasoviti Coletti koji je
dovršio ogromno djelo Farlattia Isusovca, očito
veli: da ako u Bosni, Srbiji, Bugarskoj ima još
katolika, to se ima mal da ne pripisati Dubrovčanim.
Poznati povjesničar Balan (l. 103) veli: ,I
franjevci nadogju u Bosnu da rade oko obraćenja
onoga naroda. Iz manastijera u Zadru, Spljeta i
Dubrovniku poteku u Bosnu.“
»U ono vrijeme (XIIL. vijeka) su franjevci
čudnovito napredovali u slavijanskim zemljama.
Vlastelin Dubrovački Savin Ghetaldi ostavi im o-
točić Daksu, i oni tu sagrade nov manastijer, ko-
ji je Slavjanom bio od velike koristi i potrajao sa
slavnim uspomenami sve dok ga nije carski prevrat
napoleonov obratio u kasarnu i orsenal.“ (L 131).
»Velika je to bila za katolike koris, što je
u ono vrijeme katolička republika dobivši Ston i
Pelješac, novcem na to nagovorila njeke grčke
shismatičke monake, da odanle otigju, koji su vo-
gje bili i oko sebe sakupljali inovjerce.“
Zaključiću spisatelje sa znamenitim riječima
veleuč. pok. profesora Avoscani, koji u rukopisnoj
povijesti raskola zaključuje: Slavno pogine u obra-
"mi grada oružjem u ruci viteški Kostantin XII. i
sa njime strovali se jur matoro Istočno Rimsko
Carstvo nakon jedanaest vijekova. Od tada zasjede
vrhu plijena ostatka palježa i grabeža ostavštine
Kostantinove svojom silom otmansko nasilje, gro-
zno orugje dugočasne ali pravedne božije osvete,
da izkali srčbu u sinove šizme i nepovjerenja.
Sad ću redom povrstati što su Dubrovčani,
toli vlada, koli pojedinci učinili kroz vijekova e
- da bi se unija dostigla. Treba mi primjetiti, da
najprije selitba slavjana, pak navala tatara, a na-
dasve grozno nasrtanje tursko, tako je izprekomi-
ješalo cijeli poluostrv Balkanski, da je ovaj neko-
liko vijekova, a sublizu do polovice prošloga sto-
ljeća živio u grozničavom stanju, uvijek sa nožem
iza vrata, uvijek pljačkan, gonjen, tamanjen; ali
ipak u svemu tome metežu neprekidno se pojav-
ljuje kako luč boljieh dana nastojanje papa, i po-
komno prama naputcim Rimskim zauzimanje Du-
brovnika oko unije. Dok su Dubrovčani izloženi
svakoj pogibelji srtali da steku blago, i trgovinu
svoju rasprostrane, dotle i ako im se je diviti, i-
pak smagnuće za zlatom i dobrostanjem opravda-
PODLISTAK
arko Car II. po treći i zadnji put.“
p. G. kao ex cathedra silnom enfazom
dijeli lekcije desno i lijevo; megalomanija se je u
njemu korenito uvriježila i jedino ovoj njegovoj
omaniji mogu pripisati, ako si on utvara, da
cijela klika pisaca, dapaće književnika pisaca vo-
di polemiku s njime, jedino njegovoj megalomani-
ji mogu pripisati paunsku nadutost i preuzetnost
kad, dok i da se je s njime uhvatilo u koš-
tac više ,književnika“, cijeni ipak da ih može kao
djecu upućivati. On kategorički tvrdi ,ista pravi-
la i isti zakoni, koji vrijede n. p. za Danta Ali-
i
i
ši
i
i
:
FE
:
di
iz
E
ii
:
je;
lj
fi
;
le |
i
5
va ih; ali kako da 4e me divi: svaki (koji ljubi 0+
vu grudu zemlje, kad ih gledaš gdje ih tamo vodi
ne pohlepa blaga, imanja, blagostanja, slave, nego
jedino ljubav prama Bogu i prama iskrnjemu, ne-
go osvjedočenje da tijem vrše najblagoslovjenije
djelo kršćanske duše? (slijedi.)
Bistri se!
Vladina stranka u Hrvatskoj izabrala je dra.
Josipa Franka u reguikolarnu deputaciju, koja ima
zadatak, da na temelju nagodbe obnovi sa Ugar-
skom t. zv. financijalnu nagodbu na daljnih de-
set godina.
Združena Opozicija stranke prava i neodvis-
ne stranke uz energičnu izjavu svojih presjednika
nije ni sudjelovala ovomu izboru, nego je, vijerna
pravaškim tradicijam, izišla iz dvorane,
A dr. Frank ne samo da je primio mandat
nego je i dr. Mile tom prigodom fungirao kao
skrutator |!
Nikada stranka prava nije ovomu izboru sa-
učestvovala. Nikada stranka prava nije išla u Pe-
štu da sudjeluje obnovi nagodbe, koju ona ne
priznaje.
God. 1884 dr. Ante Starčević podnio je u
saboru tom prigodom predlog, u komu izričito
spominje, da članovi stranke prava u tom izboru
»neće udioničtvovati nmi primit ga.“
God. 1887 kod izbora kraljevinskog odbora
za fin. nagodbu izjavio je dr. Ante Starčević:
»Ja samo imam ponoviti, da toga pitanja za
moje drugove i za mene ne ima i nadam se da
"ga dugo ni za druge biti neće, a megjutim mi ni-
ti ga raspravljamo, niti o njemu glasujemo.“
Uz ovu izjavu stranka prava izigje iz sabornice.
God. 1889 istom prigodom reče naš Stari:
»U ostalom gospodo, Vi to znate, da toga
pitanja za mene i moje drugove neima, jer niti ga
raspravljamo, niti 0 njewu glasujemo.“
I ovako je uvijek stranka prava postupala kad-
god se je radilo da se ide u Peštu dosljedno pra-
ma svome načelu i programu.
Sada dr. Frauk, samozvani nasljednik Star-
čevića (kao da se krepost može nasljediti!) prima
mandat i ide u Peštu, tjerajući tako novi politič-
ki švindel sa načelima i imenom stranke prava,
na račun onih zavedenih pravaša, koji vjeruju nje-
govu ,osvjedoućenju“ i njegovoj se , Čistoći“ dive.
Zagrebačke novine javljaju, da je radi toga
megju ,čistim“ u Zagrebu nastala kriza, da je
odvjetnik Tkalčić, stara ali dosle; zavedena prava-
ška korenika, Ostavio stranku Franka i v tom o- .
bavijestiv drugu čestitu, ali zavedenu, pravašku
koreniku, Gržanića u Senju itd.
Još javljaju da se Kumićić, oni isti koji je
sve gore spomeuute prvašnje izjave Starčevića
potpisivao i njih se držao, upire .nogama i ruka-
ma da stvar primiri i da će frank dati! na: mi
renje jednu ,izjavu“. ga
Ali te izjave“ ne vrijede ni pišljiva boba,
ako za njima nije čovjek, čije ime jamči za riječi.
Te ,izjave“ dokazuju da dr. Frank nije pravaš,
nije Hrvat, nije drugo nego nego — — dr, Frank;
da on radi za svoju ličnu taštinu, a ljudi ga ma-
vedeni slijede;i vjeruju mu. Pa kad vidi da se je
posjekao onda še povlači natrag, iz straha da:
izgubi ono malo pristaša i kuđa poravnat sti
»izjavama,* sa opsjenit prostotu,
Ali pravaš odgojen u načelu i uvjeren u
programu ne može i ne smije da počinja takovih
pogrešaka, a najmanje takav pravaš može da vo-
di stranku prava. 1 Oh
* * . *.v
*
U Banovini se bistri. Devedeset i pet posto-
taka prekovelebitskog pravaštva odavna je na či-
stu sa pravaštvom vogje ,čistih.“ Pak evo sada i
»Čisti“ uvigjaju kud su zašli,
Kad će početi da se bistri u nas. u Dalmaciji ?
Ovamo bismo već odavna s tijem bistrenjem
gotovi bili, da nije inada i nekijeh ljudi, koji bi
prije pukli, nego pokazali i priznali da su se
prevarili.
Naši dopisi.
Škaljari, svrhom Februara *) .
Nakon svečanog otvorenja našeg: mlagjahnog
društva, u nedjelju na 20 t. mj. u društvenoj dvo-
rani bila je prva sjednica sa slijedećim: dnevnim
redom : 1. Pregledavanje računa. 2. Predračun za
tekuću godinu 1898. 3. Biranje počasnih članova.
4. Imenovanje članova utemeljitelja. 5. Eventualni
predlozi. Svaka tačka dnevnog reda bila je sa
strane družinara jednoglasno prihvaćena, a ona o
o biranju počasnih članova neopisivim oduševlje-
njem pozdravljena. Počasnim članovima bijahu i-
zabrani slijedeća hrvatska gospoda i najuvidjeniji
naši otačbenici, a to su: Presvijetli i prepoštova-
ni Frano Uccellini kotorski biskup, don Jure Bian-
kini zastupnik naroda, dr. Ante Trumbić zastupnik
naroda, dr. Petar Klaić nar, zast, dr. Ivan Ružić
odvjetnik u Zagrebu, dr. Adam Verona općinski
kotorski liječnik i g. August Radić posjenik u
Kotoru. Članom utemeljiteljem imenovan je vrije-
-dni hrvatski rodoljub Frano Brogičević poduzetnik
iz Cirkvenice u Hrvatskom Primorju. Ovaj se je
dičmi hrvat pokazao dosad najzaslužnim za naše
drustvo, u više prigoda sjetio se je našeg druš-
tva i podupirao ga čestim novčanim potporam, a
na sami dan otvora komu je učestvovao, darovao
-Je veliku svotu novaca. Njegovo rodoljubno djelo-
vanje zaslužilo je kod nas svaku hvala, pak se i
smatramo dužnim da istaknemo kroz vašu di-
.čnu ,Crvenu“ neka naše rodoljubivo općinstvo
*) Slučajno zakasnilo. Ur. :
U republici znanosti jedino geniji mogu da joj da- | on sam glasuje i komentuj gb a
di & naje li'o Izaka: ograzičaci joj glasuj entuje svoje pisanije, tako
su govo-
rili: mediocribus esse poetis non dii, non Romi
nes, non concessere columnae; a ja mislim, da
g. G. ma kako precijenjivao ,radove“ g. Stojano-
vića, nije ni iz daleka nakan, da ga uvrsti u genije.
1u ovoj prigodi moram da stigmatizujem
ROSES, & jer g oo spominje tri raz-
oga s kojima sam htio obijem njegove nazo-
re o Plautu, Moliere-u, De A
kle i po kojoj logici dolozim do pitania: Koju bi
vrijednost imali prevodi ? Pošurića se, da oy
služim. Oa najkategoričnije tvrdi : sideja i misli
zobi je sve, forma je — samo forma“ ; & ja sam
uć ga u ovome zapitao ; ud bi zbi
bilo ovako, kakovu bi E Pie MRA e
dia E je g. G, morao baviti čije-
gre m njegovog razlaganja o
formi i ideji, pak bi jos otorideje Glinje dea
jesam na svoj način tumačio, Prama ovome — da
s
š
e
=
€
:
e