»i kajati, samo produži takim pogrešnim putem, 1) Istina je da smo mi sa gornjim riječipć htje-
»Pa ćeš manje u Aziji ćariti, nego što ćeš u Eu- | li aludirati uprav na urednika ,K. D*“ gosp.
»ropi izgubiti.“ da. Iva Prodana. /
Kako se dakle vidi, stvari u Macedoniji ne 2) Zalimo da smo ih napisali, a to/radi dosad-
stoje tako mirno. Bugarsko javno mnijenje velikom | ne polemike; "86 mogla izves#(; ali će nam
napetošću, prati ovu borbu. U bugarskoj vojsci i- | se oprostiti, kad se uzme u obzir,/kako smo bili
made 600.oficira iz Macedonije, a to znači mno- | napadnuti kako nam se u listoviwla g. Prodana i
go. I u Srbiji je.pučr7 > vrlo razdraženo, a kralj | samo pravaštvo zanijekalo, pak se niko neće ču-
Milan mogao bi se u duastiime svrhe ovime i o- | dit, ako smo malo oštrije reaginAli.
koristiti. Rusija je, kako iekcosmo, više na strani 3) Od napisanog ne opozivljemo ništa, jer što
bugarskoj, u kom-'taboru srbijanski političari na- | rekosmo. nije kleveta nego isfina. Evo što o tom
laze i Crnu Goru i prama tome njezinu politiku | piše , Hrvatska Domovina :“
nalaze korisnom valjda za dinastiju, ali štetnom »U službenom brzopisnom $izvješću XIX. zasijedanja
: iš s 338 dalmatinskog sabora od god. 1883 čita se ma strani 46
Mace 1,
po srpsku stvar u Staroj Srbiji i Macedonij izvješće verifikaciionalnog sia o izboru dvajuh zastup-
Ovoliko smatrasmo za važno iznijeti, u nadi | nica za ladanjski izborni kgtar Zadra, Paga i Raba. U
da će i naše čitatelje zanimati najnoviji pojavi na | gom izvješću E doslovđe ovo: — pls spisa isbornih
Balkanu, u kojima smo i mi nekako interesirani, | političnog kotar Palo Zadana doznaje se,
jer se tu radi o sukobu mogju prijateljskih i pro- | da je bio 101 birani birač,ite da zastupnicima bijahu bi-
luiia : rani gg. nadpop Zanki i dr. Josip Paštrović sa 54 glasa,
tivnih, ali uvijek bratskih plemena. čim gg. Mihovil Kahović i don Ivan Prodan dobiše 47
glasova.“
Gg. Zanki i Paštrović bijahu hrvatski kan-
didati. Pokojni Kap(dvić bijaše kandidat talijanaša
Trigari i imao je sbbolq talijanaške birače općine
zadarske. Prodan pako imao je, na žalost, sobom
birače jedne hrvatske optine. Kompromis je bro-
jio skupa 47 glasova i propao, ali su poslije ta-
lijanaši birali Kapovića u veleporeznicim, jer je bio
jedan od njihovih prvaka. O tom kompromisu po-
tanko pripovijeda ,Nar. List“ \od one godine.
Mislimo da g. Prodan neća\i ovdje upotrebit
onu teoriju, da je jedno birat &drugo bit biran,
koju je htio davrnut da obrani \izbor Franka u
Peštu, premda; je ovaj i aktivno i pasivno sudje-
lovao onom nagodbenjačkom izboru!
Altroch& nijekanje pravaštva našelu uredniku!
I s ovim zavyršujemo, vrućom željum* da nas se
više pusti ua miru. Neka ,K.D.“ i Hi$. Kruna“
brane Frankovstvo koliko hoće, no ne treba zato
psovati i klevelati druge pravaše, koji Frankdy , rad“
smatraju nesrećom za stranku i za Hrvatst
U Dubrovniku, 6 Maja.
Prigodom zlobnih i lažljivih napadaja, koji
se ovih dana podmiću nekim listovima proti na-
šem uredniku, primio je ovaj sa raznih strana pi-
sama od odličnih pravaša i rodoljuba, koji se zgra-
žaju na bjesomučnu pisaniju i izazivanje, što ko-
risti samo našijem protivnicima, a nimalo hrvat-
skoj stvari u ovim krajevima. Pisahu nam i izja-
više se prijatelji i sumišljenjaci iz Kotora, Pera-
sta, Hercegnovoga, Konavala, Stona, Kune, Janji-
ne, Trstenika, Korčule, Vrlike, Banovine i t. d.
»Hrvatska Domovina“ lijepim člancima osudila je
oštro onu pisaniju, a tako isto i ,Obzor“, koji
premda veli, da se s nama više krat u čemu god
nije slagao, piše: ,O političkom stanovištu dubro-
vačkoga lista ,Crvena Hrvatska“ može se imati
razno mnijenje; ali tko je Hryat i nepristran pri-
znat će, da u borbi za dubrovačko hrvatstvo on
vrši svoju dužnost tako, kako mu Hrvati moraju
biti zahvalni.“ Od prijatelji pak u Dubrovniku
moljeni smo bili sa više strana, da se ne osvrće-
mo na onu pisaniju, koju u nas u gradu svak mo-
že najbolje da procijeni. Ali izmegju svijeh ovih
pisama, prijateljskih novinskih glasova i privatnih
izjava, ima jedna koja nam je najmilija i koju
smo uoblašteni da publikujemo, a glasi :
Dragi Uredniče!
Prisutan svim epizodama naše borbe u Dubrovniku,
o kojim se bavi g. dn. V. M. na Kuni u dopisima ,Na-
rodnoga Lista“, na čast istini mogu svjedočit, da ti epi-
zodi onako opisani nijesu drugo nego plod uzrujane ma-
šte. Na korist hrvatske stvari molim te, da se unaprijed
ne budeš osvrćat na njih. Tako ćeš istodobno ugodit i či-
tateljima tvoga lista.
U Dubrovniku na 4 Maja 1898
tvoj prijatelj
_Mate-ktun6nik
Na ovo pismo mi ne možemo drugo nego
reći s pjesnikom: Nulla a tanto intercessor si
neghi, pak zahvaljujemo i uglednom rodoljubu i svim
ostalim, obećajuć da će ,Crvena Hrvatska,“ i otsle
ko i dosle junački stati na braniku Hrvatstva u 0-
vim izloženim krajevima, a budućnost će da sudi,
* *
Naši dopisi. \
Cerro de Pasco (Peri), dne 20 Marta. \
šalju mnogo svoje djece u ove strane svijeta. Pre-
poručite im, molimo Vas, da nastoje neka im dje-
ca već kod kuće nešto nauče, jer inače amo do-
laze bez ikakva znanja, pak ne možete pomisliti
koje muke progju, dok se nešto protiskaju. Naš
ba da dogje malo i pripravljen, jer je konkurenci-
pisat, zatim kojigod zanat. Tad će im biti mnogo
lakše i poći će naprijed. U tome bi se i naši i-
mali izgledat u druge narode, koji šalju amo izo-
bražene trgov. učenike ili izučene obrtnike, pak
svijet u njih služi, zadovoljan da može dobiti svo-
ju nadnicu. x.
Pogled po svijetu.
Rat. — Španjsko-amerikanski rat bio je u
subotu prvu bitku, kod Manile u Filipinam, Špa-
njolsko brodovlje staro, drveno i slabo bi dijelom
užeženo, dijelom uništeno, a 4006 momaka nagje
smrt. Španjolci se boriše hrabro kao lavovi, ali
premoći ne mogoše da odole. Amerikanci pretrpi-
še velikih gubitaka i povukoše se pred luku, U ovaj
čas očekuje se potpuno njihovo zaposjednuće Fili-
pina. Vijest se nemilo dojmila u Španjolskoj i de-
primirala duhove, Listovi izagjoše u crau,
Ali glavna pomorska bitka čeka se ipak pred
Kubom. Španjolske eskadre iz Cadixa i St, Vin-
biće sanago ono dobri pravaši, koji su, radi svoje osobe, ssata s rele M : stpleiće g. Amerika. Amo
potir Hrvata i sa talijanalima kompromise ugovarali rikanci blokiraju Kubu, ali se još ne usudiše is-
krcati. Drži se da bi ih Španjolci mogli iznenadi-
Na ovo Katolička Dalmacija,“ predmijeva- | ti bombardiranjem New-Jorka ili Bostona. Ameri-
juć da se ove zadnje riječi odnose na njezina u- | kanci dosle bombardirahu neke gradove i tvrgje
rednika, veli, da je to lažna kleveta, pa zaklju. | na Kubi bez uspjeha, zatim uhvatiše nekoliko trg.
parobroda španjolskih.
Situacija vrlo je mutna, jer koli Španja toli
.
Još na vlastito opravdanje. — Obrekli
smo da se nećemo više osvrćat na onu žalosnu
pisaniju naših Frankovaca V. M. i drugova, ali
imamo rasčistit nešto sa urednikom ,Kat. Dal-
macije,“ jer opet ljuto izazvani.
U br. 17 ,Cr. Hrv.“, dakle nakon one lažne
filipike, štampane u listovima g. Prodana, u kojim
se dokazivalo, da naš urednik nije pravaš, po-
bjegla nam je u otvorenim dopisima ova izreka ;
»Ako naš urednik nije pravaš, jer u Dubrovniku,
gdje je hrvatstvo tako teško ugroženo i napadnuto, nasto-
ji, da se, des povrjede pravaškog načela, koliko moguće
složno radi sa drugim Hrvatima na obranu hrvatstva —
snat ćemo konačno s kim imamo posla i što | Sjed. Države imaju i doma nezadovoljstva. Osvem
nam je radit“ toga ako je Amerika neiscrpiva ljudima, novcem,
Ovdje nam ,Kat. Dalm.“ strahovito materijalom, njezina trgovina ima od rata nepro-
Bato da ne budemo ostati kO cjenjivu štetu. Španjolska pak s te strane melo i«
valja da odgovorimo koliko slijedi ma da izgubi, ali će se iscrpiti u arostvim,
Gospodine Uredniče! Naša braća u domovinh
narod dobro je gledan u ovim stranama, ali tre-
ja velika. Osobito bi preporučili da znadu čitat i
u malo godina postanu bogataši. A maši neuki
Skoro sve države izjaviše neutralnost. Ipsk
vidi se da Engleska krijomice pristaje u Ameriku
(krv nije voda. nadasve kad su interesi po srijedi),
Franceska, Austrija pa donekle i Njemačka su na
strani Španjolske. Hoće li države intervenirati da
rat prestane ? Neće li se onda i same megjuso-
bom sukobiti ? O tome sa strahom nagagja javno
mnijenje Europe.
Kuba ima pravo da postane nezavisnom, a-
ko to hoće, Sjedinjene države imaju pravo da je
u tom pomažu, ali tendencija njihova jest, da Ku-
bu pripoje, dok ova hoće da bude neodvisna.
Španjolska vojuje više za narodnu čast nego za
korist, jer joj je Kuba donijela ogromnih držav-
nih dugova.
Po vijestima iz Beča očekivat je došaste se-
dmice na Atlanskom moru veliku i odlučnu bitku.
Zadnje vijesti pak iz Madrida javljaju, da će
španjolska eskadra poći iz Cadixa, da istjera A-
merikance sa Filipina, a odatle će put Kaliforni-
je, da bombardira one luke, Ova je vijest vrlo ne-
vjerojatna, ako se uzme u obzir manjkavost špa-
njolske flote.
Zapovjednik amerikanskog brodovlja kod Fi-
lipina zapitao je 2000 vojnika, da može zaposjed-
uut otočje.
Carevinsko Vijeće. — Zastupnici u Beču
pregone se oko jezičnog pitanja: hoće li se uki-
nut naredbe, ili neka stoje dok se stvar riješi
zakonskim putem. Nijemci proglašuju ukinuće
kao conditio sine qua no, a Česi kao casus belli.
Najžalosniju figuru čini barun Dipauli od kat,
pučke stranke, u koga se većina ne može pouz-
dati, jer ju svaki čas ostavlja. On sam nije na či-
stu sa svojim stanovistem u jezičnim pitanjim.
U raspravi o jeziku većina govornika ustali
za biranje odbora o jezicima. Bulat je izjavio da
ostzje pri ponovno izraženoj želji dalmatinskog sa-
bora, da nutarnji i vanjski uredovni jezik Dalma-
cije bude hrvatski. Angeli izjavio da u zemljama
sa italijanskim pukom (dakle ne u Dalmaciji. Ur.) ne
bude nijednom jeziku data pomoć nad italijanskim.
U Franceskoj razmahala se žestoka iz-
borna borba. Ministarstvo Meline dobiće veliku
većinu. — Odbivena je tražnja Zolina, da se Drey-
fuss pozove kao svjedok u novom procesu, što će
se držat u Versaillesu.
\ Domaće vijesti.
\ Naši zastupuici u Beču. — Biankini je
podnio presni predi»g da se priskoči u pomoć stra-
dajućemu pučanstvu Konavala i Pelješca. — Zore
je učinio upit na vladu o ponašanju poreznih or-
gana u Dubrovniku. — Bulat je prikazao predlog
o željeznici Bugojuo-Aržano-Spljet.
Proslava Palackome. — Na 14 juna vrši
se uprav 100 godina, da se je rodio slavni po-
vjesničar češki Frano Palacki. Velike proslave
spravljaju se u to ime u Pragu na 18, 19 i 20
juna. Odbor za proslavu kome je na čelu Podlip-
ny, načelnik Praga obratio se u krasnom progla-
su na sve Slavene, pozivljući ih na ovu velebnu
svećanost. Primili smo proglase hrvatski i češki,
pa ih ovdje radi odmjerena prostora samo napo-
minjemo.
"Mehmed ef. Spahić. — Prošlih dana ba.
vio se za duže vremena u Dubrovniku poznati Sr-
bin muhamedanac Mehmed ef, Spahić, okružen u-
vijeke četicom naših Srbića, koja ga je nosila kao
kap na listu, jer je g. Spahić jedmi muhameda-
nac u Bosni 1 Hercegovini, koji se nazivlje srp- :
skim imenom, & svi znamo, da čim je nešto rje-
gl, tim je draže. Naši Srbi servirali su ga na sve
strane kao dokaz nekoga srpstva megju braćom
Muhamedove vjere, a g. Steči, po naravi, bija-
še to vrlo milo, pa se on htio da pokaže i do-
stojan tolike srpske pažoje. U to ime
šlo broja ,Dubrovnika,“ a da ne bi osvanuo po
jedan ili vise njegovih članaka sa potpunim pot-
pisom njegova imena, premda mi veoma sumnja-
mo, da nasi Srbi nijesu njegovo ime, dakako s nje-
govom dozvolom,
mu činili go
=