Turski državnik bosanskom
muhamedancu.
Odlični jedan muhamedanac iz Bosne-Herce-
govine poslao nam je prijevod pisma, što mu ga
je ovih dana pisao neki ugledni turski državnik i
diplomata. Pismo je i odviše zanimivo, te mi. po-
znajuć ime toga državnika, imamo razloga da za-
ključimo, e se ovako misli u visokim turskim kru-
govima o pitanju naše braće muhamedanaca u Bo-
sni i Hercegovini i zato ga ovdje u cjelini donosimo :
Muhibbi refikum !
Nadam se da se neću pokajati, što se usu-
gjujem upraviti ovo moje pismo tebi, dragi prija-
telju, koje će imati neku formu savjeta, jer sam
uvjeren, da si taki, da bi za naš Islam spreman
bio sve žrtvovati. Zato evo me sa mojim aavje-
tom, koji preporučujem tebi, a osobito ostaloj
braći u okupiranijem zemljama, apelujuć na vaše
islamske osjećaje.
Od dulje vremena pratim sve što se zbiva
u nas i okolo nas, a osobito u Makedoniji Starcj
Srbiji, pa čak bacio sam oko i na okupirane zem-
lje i tu ću se s tobom zaustaviti. Ne zaustavlja
se moje oko na radosnim pojavama nego vrlo tu-
žnim i žalosnim, kad vidim današnje držanje svo-
. je braće nekih Muslimana. Na žalost baš mnogi
' Muslimani u okupiranijem zemljama postadoše o-
rugje naših neprijatelja, koji neprestano hoće da
podgrizaju našu carevinu. Današnja struja srpske
ideje u okupiranim zemljama zahvatila je i naš
elemenat (u ostalom u neznatnoj mjeri op. Ur.)
šta je to za nas veliko iznenagjenje ! Zar Ehli I-
glam u Bosni i Hercegovini toliko je nazadao, da
ne vidi svojim zdravim očima ono, što kod nas i
slijepi mogu napipati. Mi vidimo iz novina da se
pridružuju toj strvji srpskoj baš oni, koji spada-
ju megju inteligenciju našeg elementa. Ja mislim
da svi oni, koji se pridružuju toj političkoj struji,
primaju isti politički program, koji je jasan i ko-
jeg Srbi ne kriju nego ga preporučuju kao najvi-
šu svetinju, a to je: progoniti Turke, odnosno Is-
lam iz Europe! Ja mislim da bi svaki Musliman
trebao mačem u ruci, ako nije drukčije moguće,
braniti se i opirati toj za Ebli Islam opasnoj ideji.
Dragi moj kolega! Ti si dosta uplivan kod
Ebli Islama u Bosni, te molim te ne požali tru-
da. pa pohodi krajeve u kojim se ta struja poja-
vila te ispitaj što je moglo dat povoda, da i oni
stupe u redove najviših naših neprijatelja, koji
spremaju grob Muslimanstvu na Balkanu.
Za Ebli Islam u Bosni i Hercegovini danas
ne preostaje drugo, nego da iskreno praži ruku
habsburškoj monarkiji, koja je danas jamstvo za
naš opstanak ne samo u okupiranim zemljama,
nego i za sami opstanak naše carevine u Europi.
Ehbli Islam u Bosni i Hercegovini treba da smat-
ra za svetu dužnost: branit današnju vladu od
svih napadsja kao što je branio prije okupacije
tursku vladu, pa ako to bude potrebno i mačem
u ruci dignite se i pokažite joj svoju vijernost
Budite uvjereni: svaka akcija koja je naperena
protiv austrijske monarkije danas u okupiranijem
zemljama od Srba, ista je naperena i protiv Mu-
slimana u okupiranijem zemljama. Jasna je težnja
Srba protiv današnje okupacijone vlade, jer njiho-
*va današnja borba nije ništa drugo nego istisnuti
austrijsku vladu is Bosne i Hercegovine, da im je
u Otprapmištvu lista: na -
u kuću i sa 1 i i
lakše doći do
a dopisi šalju se
e
DE
ca g * prri M a 5 ir6 " i
stare Srbije i Makedonije. Ali Aus-
trija je oni zid koji oni meće provalit i zato je
naša dužnost i to preporučujem svojoj braći u
vkupiranijem zemljama: da iskreno pruže ruku
monarkiji i da je podupiru proti svakih napadaja
bilo s vani, bilo unutra, jer podupiraći nju podu-
pirete svoje interese.
Vidim da još ne napušta Ehli Islam ideju o
higjretu (o seobi), te zato uskraćujete sami sebi
svaki napredak moralni i materijalni, jer kao ta-
ki, naravno nestalni elemenat napuštate škole, to
vaše životno pitanje u okupiranijem zemljama.
Dragi kolega ! Pri kraju moga pisma, koje
ti toplo preporučujem, da ga u svojim krugovima
budeš isto prikazivati tako iskreno, kao što ga ja te-
bi preporučujem, imam još da vam preporučim : po-
hagjajte škole što možete više i ne dopustite da
vas drugi elemenat poplavi svojom naobrazbom,
jer ćete se tek onda osjećat poniženim i nesnos-
nim sami sebi.
Ako mi ne vjeruješ, dragi kolega, obrati se
na kojeg turskog državnika, pak ćeš se uvjeriti,
da je ovo politička dogma, koju muslimani u o-
kupiranim zemljama treba da drže kao sveto
predanje. Ahmed Lutfi......
* x
*
Ne treba skoro da nadočajevio nikakvih ko-
menata ovome pismu, koje ima veliku vrijednost
radi osobe, koja ga upravila. Naši čitatelji i sami
će se sjetit tačaka, s kojim se mi kao Hrvati ne
možemo složiti. Mi nazrijevamo budućnost naše
braće Muhamedanaca u Bosni i Hercegovini jedi-
no u slozi i svezi naroda čiji su sinovi, a to je
hrvatski. Naravno da se to sve može postići u
habsburškoj monarkiji, koju turski državnik toli-
ko preporučuje.
S druge strane ima razlog gdje kaže, da
srpska ideja znači uništenje muhamedanskog ele-
menta, jer srpstvo je vjerska ideja, biva pravo-
slavje.
Ovo su najglavnije točke na koje se s našeg
gledišta morasino da osvrnemo, i koje, uz ovo pi-
smo, predajemo na razmišljanje braći muhame-
dancima.
Narodno ujedinjenje.
Što u političkom pogledu harakterizava ovi
vijek, to je nacijonalizam, biva: čežnja jednog na-
roda za usredotočenjem, crpljena iz zajedničkog
jezika, imeaa i običaja. Ova čežnja nije ino već
jedan od najpoglavitijih fizičkih zakon&: zakon
ustrajnosti, ili — što je lašnje razumjeti — za-
kon ravnotežja. Narod teži za tijem da se povra-
ti u prvašnje političko stanje poremećeno kojom
izvanjskom silom. Ta se ideja nama, sinovima e-
i oglasi plaćaju se upravi ,Orvene Hrvatske“ u Dubrovniku, gdje su
Za priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se
puši tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
Rako i se ne vraćaju. Listove nefrankirane no prima ni urednjijvo ni uprava
ališčni ži
IR. RR 1
jarodi se
| svaku i najmanju ranu, raskomadanje, koju su
vremena nanijela njihovu tijelu, jedinstvu. Svom
silom svijesti svoje teže za tijem, da opet budu
jednom skupinom. Biće valjda tome užrokom i
borba za život, koja je navlaš u ovome vijeku u-
zela najstravičniji oblik: i tada bi se ova težnja
— ovaj kategorični imperativ — mogao tumačit
s tijem, što narod uvigje — i ako mutno — da
mu je u skupini lašnje i borit se i oprijet se ne-
go li rastrkanu, Moguće da je i to, ali je svaka-
ko prvi uzrok ovoga pojava: altruizam, biva soli-
darnost u širem smislu, ja li hrvatski: moralna
uzajamnost.
Prihvatili smo iz daleka, da uzmognemo ja-
če istaknut ono što nam je blizu. Načeli smo teo-
rijom, da uzmognemo bistrije iznijeti praksu.
Kano što u njemačkom, talijanskom, grč-
kom, srpskom, bugarskom, rumunjskom narodu,
tako se i u hrvatskom pojavila sveta iskra na-
cijonalizma. No malo je ko naišao na tolike za-
prijeke i suprotive u ostvarenju te pravedne želje
koliko Hrvati. Grci, Srbi, Bugari i Rumuniji nije-
su dajbudi imali nadvladat nego jednu samu 0-
preku. Njihova je pobjeda već unaprijed bila stal-
na jer sila u borbi s idejom podlegne vazda, O-
svem toga njeki su bili faktičnost
od kulturnijeh država, drugi moćnom rukom Ru-
sije, a svi pak simpatijama Europe. Ali njihova
najbolja potpora, kojom najviše imadu da zahvale
konačnu pobjedu bijaše zanago domaća sloga.
Drugčije je sa jedinstvom Nijemaca. Zahtijevano
silom narodne svijesti, bijaše svakojako isprekri-
žano separatističkim težnjam vlastitih dinastija,
spletkarenjem spoljašnjih država i antipatijom
cijele Europe; antipatijom kojoj je prvijem i po-
šljednjijem uzrokom bio istinktivni strah. Ama se
ipak ovdje i vidi pobjeda ideje nad silom: u od-
lučnom času javlja se Bismark i jedinstvo je
svršeno.
Nu svrnemo li okom na hrvatski narod, ža-
lostan uzdah otimlje nam &se iz grudi. Spoljašna
sila, u obliku nijemštice, magjarštine, talijanštine
podmeće mu klipove; negojmljivi indiferentizam
neharne Europe, koji skoro graniči s antipatijom,
moralao ga tlači; domaća nesloga malakšava mu
snagu i napokon umjeto i navrnuto srpstvo tru-
je mu krv. Sa ovakijem poteškoćama nijedan se
narod nije morao boriti u svojoj težnji za jedins-
tvom. Mač ne ranjiva no tijelo, pa opet mač se
maču podmetnuti može. Ali proti moralnom otrc-
vu ko će lijeka naći ? Ko će se oprijeti smrtnom
udisaju bakterija, ako je kužan vazduh okolo nas?
Ko će se oprijeti neprijatelju, kada u doma ne-
i "
JSA