»Zidovstvo taste i cvati u Ugarskoj kao u nijed-
noj drugoj državi ma svijetu. Brineći se pomagja-
reni žid sa patriotički duh istom ne trpi, da je
nadmašen od pravoga Magjara; dapače traži, gdje
to može, da ga on isti nadmaši, da tako što više
si umilostivi njegovu naklonost, Pomagjarenje i-
mena 1) mnogo se'je proširilo megiu židovima,
tim više što ne zapada nego samo 50 kreuser-a.
Žid pako najvoli izabrati ime, koje već je na gla-
su, buduć da g& može imati su 50 novč.; ime od
kojega staroga plemstva. Schlesinger postaje Szi-
lagy; Lowenmut promjenjuje se u Batori; Seifen-
steiner u Szapari; Kohn u Huniyadi; Eierstock
u Tokčlyi; Jeiteles u Inkei. Tako da ko se je
prije zvao Hescheles sada se zove Eitvos, i ko-
rist crpi iz slave, koju je ilustriralo ime čuveno-
ga pisca barona Josipa Ečtvos-a 2), koji umrije
god. 1871. U drugim slučajevim pomagjareno ime
služi izbrisati uspomenu od kojeg ogromnoga pro-
paostva, ili da izbjegne od izpunjenja novčanoga
duga . . . . U narodnim i konfesijonalnim borba-
ma, uslijed kojih se Ugarska raskopaje, jedini što
se smije to je vječni zalutnik: žid, jer je megju
granicama crveno - bijelo - zelenoga stijega našao
svoju obljubljenu domovinu, obećanu zemlju...“ 3)
Ko su Magjari i koja je njihova politika, kao
i koji su odnošaji Ugarske sa drugim pokrajinam
austrijskim, to ćemo najvjernije razabrati iz Ko-
šutovih riječi: ,Mi smo do toga došli — reče on
— da mnogi baš smatraju ove naše odnošaje s
Austrijom, kao poglavitu zapreku k ostvarenju na-
ših ,pravednih zahtjeva.“ )
A ova Košutova politika još je i dan danas
uvriježena u srcu, u duhu i u pameti Magjara,
jer oni obožavaju Košuta i njegova načela, te mu
iz tugjine preniješe kosti u svoju prijestolnicu. 5)
Nu i ovdje očito vidimo ispunjenje Košuto-
va proročanstva. 6)
Magjari svojataju za se Hrvatsku isto kao i
Transilvaniju, te oni imaju pravo na prvu, koliko
i na drugu. Neodvisnost Hrvatske od Ugarske jur
sam nepobitnim činjenicama dokazao, dok obzi-
1Jm na Transilvaniju isto Njeg. Veličanstvo Fra-
njo-Josip I. reče: ,Buduć da sdruženje velike voj-
vodine Transilvanije s Ugarskom odlučeno jur go-
dine 1848 nije se nikada zbilo na zakonitom na-
činu, dapače i učinu se je iskvarilo ....“ 7)
Članak XLIV. zakona od god. 1868 obzirom
na usporegjenje prava narodnosti 8 $, 29 i zadnji
doslovce vele: ,Naredbe ovoga zakona ne proši-
ruju se na Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju, koje
imadu osebno zemljište i sačinjavaju sa politič-
koga gledišta odijeljeni narod; za ove će ragje |
služiti kao pravilo i obzirom na jezik, dogovor iz-
megju magjarskog i hrvatskoga sabora, te u kri-
jeposti kojega mogu govoriti svojim materinskim
jesikom na općem hrvatsko-magjarskom.“
—-—
1) Dapače u Budimpeitu opstoji društvo za pomagjari-
vanje imena. Društvo se zove: , Kizponti neomagyarosi-
#6 tdrsasig“, % j. ,Središnje društvo za pomagjarivanje
imena“, koje insugira svoju djelatnost time, što razašilje
u cijelu zemlja mnogo tisuća štampanih poziva za magja-
rizaciju imena. Baš pravi kavalirski narod!
2) Ob ovom velikom pjesniku, filozofu državniku sv. C.
Haderk-Beck: ,Compendio di Storia Letteraria“ str. 263.
8) U podlisku : ,Allgemeine Zeitung“ Br. 114, 116, 116
i 117 god. 1894, pod naslovom: ,Das Deutschtum in Ua-
gar.“
4) Fr. Sulszky: ,Meine Zeit, mein Leben“ sv, II, str. 24.
:&) Trijesni pisci već dauas smatraju Košuta nekom vr-
političkoga pustolova i šarlatana, & kao takova držali
su ga i njegovi intimni prijatelji, Magjar Ssemere veli ;
da ne pozuam čovjeka, koji je toliko puta utjerao u laž
svoja načela i svoje rijeći koliko Košut.... Kada je Je-
lačić bio pred Peštom pobjegao je Košut u Segedin....
U progomitvu nijesu se htjeli s njim združiti orsni Magja-
pozna
ti, koji su ga vali, kao što su Bem, Bathyaoy, Per-
csel, Dombinski, Mesaroi,“
6) Sud. Kossuth's -,Schrifien aus der Emigration“ sy,
III str. 040. | /
7) Friedenfels: Joseph Bedeus von Scharberg“ sv, II.
str, 876.
6) Ovdje rabim ,narod“ u mjesto ,narodnosti.* I Košut
u tvojim ,Momuires“, koje je isdao i priredio Igujac Hel-
fy, u sv. L str, 168 doslovce kaše: ,Narod. to je isto što
i država“, pak na strani 164 veli; Hrvatska nije narod-
Ovako zakon; a kako 96-84 strane tagjar-: koji će dokazati biv. ministru unutrašnjih posala
ske vrše tć zakonske naredbe, to nam lijepo do- Hieronyini-u, da nijesu, kako je to on definirao,
kazuje Dr. Schwicker, koji je čestokrat upotrebio SV ! pravedni glasovi potlačenih narod-
svoje pero na službu magjarske hegemonije i uz- i ; i
prkos tomu morao je priznati, da nod većih dije- je e kevoteki zaazeda Bog goa donih.-og
la naredaba ovoga zakona (tj. tičućih se narodno- Hrvati ! Skupimo se, jer smijemo; složimo
sti) neke podnipošto nijesu uporavljene, dočim
se, jer možemo ; nametnimo se. jer moramo, da jed-
druge bijahu dijelom uporavljene i višeput nakon | nom prestanu prevlasti ,privilegovanih naroda“ i
kratka vremena bile su odgogjene na neizvjesno
da jednim potezom začepimo sve pukotine, što
vrijeme, te se o njima više nije niti riječ povela. 9) AE a Re Mina
I ovim, scijenim, da sam odgonetao zago- | -
netku, kako Magjari za se svojataju Hrvatsku, 16) ,Pester Lloyd“ Br 174 god. 1894.
kao ,pars adnecsa.“
Slobodno neka Magjari slijede udarenom sta-
zom, ali neka se i spomenu, da ,narod, koji za
trinajest vjekova zasebice posveti sve svoje snage
istini i pravici; koji ni krvi ni imanja nije zašte-
dio, da pomože uljudstvu i čovječanstvu, boreći
se po redu proti Obrim, Longobardim, Frankim.
Sasim, Turingjim, Nijemcim, koji slavodobitno su-
zbi Tatare i Turke, spasujuć Europu od sramotna
jarma, narod taj zaslužuje nešto, što nije ni pre-
zir, ni zaborav. Slavna je i poučna povjesnica hr-
vatskoga naroda. Doduše bilo je vrijeme, kada
mu se sva Europa divila nazivajući ga svojim ne-
pridobitnim branikom proti varvarskomu dušma-
ninu uljudstva i kršćanstva (Antemurale Europae
contra immanissimum nominis christianis hostem).
Red se danas spomenuti tih zasluga.“ 10) Oni ne
smiju zaboraviti, da ,i ako tlačen kroz toliko vje-
kova od svojih raznih susjeda hrvatskih narod ne
polaže oružje. To je narod ponosan, zanosan i
smion. Kao što Česi 11), tako i Hrvati prosvjedu-
ju protiva sistemu, i njihov bi glas tim više za-
služio da bude saslušan, čim su njegove težnje
skromnije. Da, ,Hrvatska od postanka do danas
nije nikada pregorila svoga državnoga bića; vje-
kovi su na nju nanizali nesreće; ali nje se sra-
mota nikada dodrla nije; sredica Hrvatske ostala
je netaknuta; pravo hrvatsko ostalo je živo: slo-
bode hrvatske niko ne slomi, nit je ko od hrvat-
skoga naroda izlaga. Ko pokuša silu, tomu je hr-
vatska mišica odvratila sramotu; ko ge pouzdao
u prevaru, tomu je riječ hrvatska laž u brk od-
bacila.“ 12)
Naši dopisi.
Cerro de Paseo (Peril), 6 oktobra.
Što će od nas bit? Ovako pitamo jedan
drugoga i ne bez uzroka, jerbo je poznato, da do
sada mnogo puta bijasmo stetovani od ustaša pe-
ruanskih, koji su se ovamo i sada podigli. Mnogo
puta naši ljudi izgubiše imanje dobiveno krvavim
znojem svoje rabote od toliko godišta, a da nije-
su poznali nikakva dobra, nego kušajuć sve ku-
kavnosti života, sve u nadi da će se jedan dan
povratiti u milu i nikad ne zaboravnu domovinu.
Buna je ovamo počela i niko ne zna koliko
će trajati.
x s *
Pomilovanje ? Na 2 Decembra vrši naš
car i kralj Fravo Jozip I. 50 godina svoga slav-
noga vladanja. Očekuje se muogo milosti ovom
prigodom, jerbo je poznato njegovo milostivo srce.
Vapimo i uhvamo da neće ni nas zaboraviti, ko-
ji pogjosmo u ove daleke zemlje zbog naše nevo-
lje, da stečemo za život i za starost. Mnogi od
Hrvata, nadasve iz Dalmacije, koji su nesto uči-
nili para, povratili bi se svojoj kući i ne bi od
toga štete bilo ni domu ni rodu. Ali ne mogu do-
ći: u mladosti ne izvršiše vojnu službu, a sad im
jejako teško, jer već nijesu u onim godinama. Zato
je uzdanje u pomilovanje veliko megju ovamošnjim
iseljenicima, te se uzdaju, ako ne svi, bar oni ko-
ji su prošli 30 godina i kojih ima dobar broj, te
bi se odmah kući povratio. Priporučamo našijem
narodnijem zastupnicima, da ove naše čežnje pre-
poruče i potkrijepe. X X.
Pogled po svijetu.
Austrijski pododbori nastavljaju raspravom
o pojedinim nagodbenim tačkama. — Ugarska op-
strukcija kano da se stišava, kad joj ne može da
pogje za rukom ukloniti Banffija. — Kasacijono
sudište u Parizu odlučilo je pozvati Dreyfussa, da
priloži dokaze svoje obrane u reviziji procesa,
ali kaznu ne prekida. — Njemački car na povra-
tku je iz Palestine. — Sjedinjene Države misle
nastaviti rat, ako im Španjolska ne preda cijele
Filipine. — Ubojica kraljice, Luccheni, osugjen
je na doživotnu tamnicu.
Domaće vijesti.
Posveta zvona. — Pišu nam iz Čilipa u
Konavlima na 11 ov, mj.: Juče u potpunom redu
dogradio se je novi veličanstveni zvonik kod ove
matične crkve. Ovaj je u istinu ures cijelih Ko-
navala. Do malo dana stignuće nam od vrijedne
tvornice Jakova Cukrova iz Spljeta nova 3 zvo-
na, koja-će se ovdje s velikom svečanosti blago-
soviti na dan 6 doš. mj., a to na dan svetko
našeg Odvjetnika sv. Nikole. Bože
4. T.
Majkovim. — M. p. kapelan u
* *
s
Hrvatski narode! Ti ćeš svoju vjernost i o-
danost, koje su Ti proverbijalne, prema vladaju-
ćemu Domu pokazati boreći se do zadnjega daha
života svoga, do zadnje kapi krvi svoje proti Ma-
gjarim. Magjarska bahatost već je prešla granice :
a od toga naroda čemu se nadati?
Tim se vise hrvatski narode drži i bori, jer
su Magjari slabi bez tvoje pomoći. Evo što o to-
mu sam Košut kaže: ,Ako se narod boji i ne u-
sugjuje se udomaćiti, sprijateljiti s idejom preo-
kreta ; ako kod nas javno mrenje nije još dovolj-
no shvatilo prijeku nuždu sdružiti ge g Hrva-
tim, pa tek onda s drugim narodnostim, tada o-
no mora slijediti politiku Frane Dećka .... Tako
ćemo se jedino moći nadati, da uzmognemo uzdr-
žati cijele naše silo do časa, kada će nam oko-
lovštine dopuštati, da napišemo odlučnu riječ na
naš stijeg.“ 18)
Crkva u
Ove su Košutove riječi dobra osuda onim Majkovim pi ij ik:
k.. piše prijatelju u Dubrovnik: , Želim vi-
biv. ministra-predsjednika Wekerle-a, koji reće ; | djeti prvi kamen (nove crkve) na premaljeće, da
»Doj proti izvanjskoj pomoći. “ 14) Ustajmo i po- | bi znao sam glavom do Zadra ili Beča, jer ja ne
mogu veće trpjet štete; miši sve valjaju
ru; novi tronet od tabrnakula bacili su - tle
u komade, sliku Srca Jezusova našo sam
crkve, a to uslijed trke. U kući ubio sam
kom nekoliko, u crkvi se ne dadu, bježu
re i po stangam od baldakina pod krov
ko mačaka. Nemogu ili otrovat, mačke
stojn. Ja ne znam što ću, Progristi će mi tabrna-
kul. Čovjek u veče stojeć u crkvi propladio bi se.
U nedjelju govorim misu, a peču po
od otara, pa pod krov; vas se
Nadat se » da će
kažimo oiv, ministru pravosugja Szilagyi-u, da
jedinstvo ugarske države ne smije biti narušeno,“
16) samo onda, kada ono ne prelazi granica. Mi
ustajmo, a s nama će i drugi potlačeni narodi
9) »Die national politischen Anspriche der Ruminen in
Ungarn.“ Wostostliche Rundschan“ sv, Ill. str. 202.
10) Leouzon Le Douc:; ,La Croatie et la Confederation
italienne“, str. VII,
E
i
Mi
narodnosti, sre će se dotle uzdriati dok dualizam ne pane, To
oni uvigjaju i sa to složno rade, A mi?..,. Pravom su beć-
ke novine ,Schwarzgelb“ šžalile u jednoj tački svojega pro-
grama, da su oba kraljestva Hrvatska i Česka, koja ima-
du poslanstvo, da budu ,najčvršća obrana obstanka aus-
trijske države (,dio fosten Bullwerke der Osterreichischen
ća.
Btaatsexistens zu sein berufen sind“) nezadovoljna svojim sveučilištima mensa academici,
pološajem u carstvu i da su prin a proći na polje o- Sua A neki dapače i aa
pozicije (,Schwarzgelb“ 1 nov. Br. 1 god. 1888), potporama — da dobiju jelo, stea.
12) Pavlinović ,Pjesme i besjede“ str, 239.
18) Kossuth's »Schriften aus der Euigr.“ sv. LU, str. 616.
14) oNoues Poster Journal“ Br, 316 god. 1094.
16) aNoue Foia Promo“ Br, 400 god. 2084,