ww e “ Zeitungs-Stlempel strašno tišti našu Štatnpu. Nama je ovdje dika čitati takove glasove i Pomislite samo taj novčić unaprijed isplaćen. Na ' Goi 00 28 kada čujemo = naša mila wr 4 < rr i. | 68, Hrvati u domovini, srcem i dušom pregaju, da hiljadu eksemplara koliko li troška! A kad zapli šire hrvatsku svijest. Zato im kličemo: zivjela jena dogje, ona uništi i štampu i papir i biljege. hrvatska Boka ! Živjeli Bokelji braćo naša! Sistčmu | njegovim privreženicima na temelju hr- državnog i narodnog prava. Hrvatska niti ima biti ugarska zemlja nego svoja država. dje je formulisan cijeli akcijoni program Hrvata i Slovenaca. Ali ni to nije dosta. Treba | To je mnogo. Osobito je teško pokrajinskoj štampi, a Hrvatska mladost u Iquique (Rep. Chili). raditi u hrvatskome duhu, hrvatski. Ima u nas | najpače tjednicima i onim uopće listovima, koje Kotor, 22 Novembra. Hrvata, koji vele da su Hrvati i da su u oporbi, čitatelji ne drže radi brzojavi, vijesti, informacija, Pošto se primiču općiaski izbori zadarski nego ponajviše radi pravca lista i oporbe, koju vo- »Il Dalmsta“ učestao je perfidnim dopisima sa o- di za stanovitu ideju. Megju ovakove listove spa- | Yih strana, kojim ovaj stari i poznati lažac, nenat- da u prvom redu ,Crvena Hrvatska.“ kriljiv u izmišljanju, izvrćanju i klevećanju, napa- : a: d a ču da na pojedine vigjenije nase ljude. Najdraže je I mi smo od godine do godine očekivali ne- | plaćeniku napadati na našeg dičnog načelnika i ku pogodnost od ukinuća Zeitungs-Stempela, ali rodoljuba g. kapetana Filipa Radoničića. Mi do- vidimo da je i nada isčezla, a da to dočekamo. bro znamo sei e zi mu iskreno. ,ll Dal- Dnevnici i listovi koji izlaze dva i više puta | Mata“ i njegovi bi tjeli, da onakovim pisanjem : ka a di 3 _ | ozlovolje našeg načelnika, pa da dade ostavku ; na sedmicu nije moguće' da izbjegnu Zeitungs nu neka budu uvjereni, da im je vas trud uzalu- micu (tjedniku) jest moguće sa jednom vrlo ma- quondam Beppo trombetta i kumpanije. njemu lenom promjenom. dostojne, ne dopire do čelik patriota kap. Fil. Ra- Tu je promjena već uvela većina tjednika u sz galame radi paušala, glasovana od opć. Austriji, a u nas Hrvata prošlih dana zaslužna vii : . i s : : pe : jeća načelniku, a nota bene sadašnji načelnik »Naša Sloga“ u Trstu, pak će je prihvatit i drugi | redu je treći načelnik, da imade orakovi pošti. tjednici, kad je nada o ukinuću Zeitungs-Stempe- | Dobro im je došao značajni Krivić! I Krivić je la izbjegla. I mi je evo današnjim brojem zapo- | prvi potpisao prikazati mu utok na zemaljski od- činjemo i to ovako : M pe paušala, a uz njega, sa svim našim Sr- . ii ima i legašima: i crnogorski i srbijanski i oto- ,, »Crvena Hrvatska“ i \otsle će ko i dosle | manski podanici (,la pil eletta parte della nostra izlaziti svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 cittadinanza“), skupljeni s konca i konopca, da a- subota i baš prvu subotu u mjesecima: junu, julu, ko ništa K. figura duži.... rep! avgustu, septembru i oktobru — dakle 5 puta i I zadnji 92 broj ,Il Dalmate“ od 19 tek. to u ljetne dane kad politika i onako spava. No | velikim slovima pečata pregršt laži. Dopis počim- uz to se obvezujemo, da koliko onaj broj što lje izmišljotinama a završava prijetnjom. Pa ka- će izaći prije ovih datuma, toliko i onaj poslije kovom prijetnjom! Nema šale. Naviješta bez ika- imaće svakako po polovinu arka više. I tako objam kve riserve rat, koji će se voditi »Senza miseri- ' cordia e senza quartiere.“ Zato ljudi, već cambio lista potpuno nadoknagjen! Šteta što smo čekali i uzdali se! Naši cijenjeni predbrojnici ne samo u snizuje. Nije šale! Rat je maviješten. Kotor se trese, Boka naša drhće, a.... Evropa strepi ! listu neće ni kolikoćom pi sadržajem ništa izgu- biti, nego će dapače još i dobiti. Laž je dopisnikova, da se je po prikazanju Po sebi se razumije, da čim zakon o uki- utoka držao ,gran conciliabolo“ kod g. Roka Vu- kovića. Laž je i prosta izmišljotina što »Ul Dal- nuću Zeitungs-Stempela stupi u krepost i ova će promjena odmah prestati. mata“ piše o vrlim i zaslužnim otačbenicima, g. Ermen. Petroviću i Agostinu Radiću, koji su je- Nadamo se da će gospoda predbrojnici uva- žiti razloge, koji nas sklonuše na ovu, po njih ni dino krivi u očima dopispikovijem, što nijesu iz- dajice, renegati roda svoga, kao što je on. Najveći tra u oku ,Dalmate“ bez dvojbe je malo štetnu odluku. A naš hrvatski rad i nadalje | &. Boko Vuković, koji je, on piše, ,in omaggio al će sastojati poglavito u tome, da obranimo ove krajeve od nebratske i tugjinske pohlepe, da čuva- mo, širimo i osvješćujemo Hrvatstvo naše i da Dio fiorino, abiuro all' antica sua fede plitica, dandosi corpo ed anima alla grande Croazia.“ Na- propovijedamo slogu i zajednički rad svih dobrih i nezavisnih Hrvata za slobodu i jedinstvo domo- mi nije da branimo g. Roka Vukovića, jer njemu vine naše. Uprava ,,Crvene Hrvatske.“ ali njihovo šeprtljanje negacija je svakoga pravo- ga hrvatskoga rada. Skupština stranke prava na Sušaku podi- guula je toliku buru, jer se je tamo pokazala hr- vatsko-slovenačka solidarnost, koja će raditi u gornjemu smislu. Toga neće naši protivnici, oni bi voljeli da mi spavamo, ili da se megjusobom koljenu. Hrvatski narod neka se ne obzire na ove glasine, već neka složno stupa naprijed — k oja- čanju narodne svijesti. Kada mi budemo svijestan narod, bićemo jak narod; a kada budemo jak na- rod, onda će se naša prava sama po sebi na- metnuti. U Dubrovniku, 25 Novembra. »Zeitungs-Stempel.“ — Ima dosta godi- na, da se u Austriji o tom radi, kako da se uki- me Zeitungs-Stempel, t. j. onaj biljeg od 1 novč., koji se mora udariti ili prilijepiti na svaki ek- semplar novine još prije nego isti u štampu ugje! Predlozi, zakonske osnove itd., poticali sa raznih strana i stranaka, parlamenat glasovao i sve če- kalo se: danas će, sutra će. Ipak godine prolaze, a zakona nema te nema. Novinstvo se je mnogo nadalo od današnjeg ministra financija dra. Kaizla, koji je i sam done- kle novinar i koji kao zastupnik puno je radio da se Zeitungs-Stempel ukine. Gosp. Kaizl kao ministar izjavio je u parlamentu, da je on i sad načelno zato, da već ima gotov predlog o ukinu- ću biljega, a službeni list Prager Abendblatt do- mio je dapače čisto i bistro, da će se ovaj biljeg ukinuti na 2 decembra ove godine, prigodom jubileja. Ali velike nade novinara neće biti ispunjene. Iz najpouzdanijeg izvora u Beču doznasmo baš ovih dana, da iz toga brašna neće biti poga- če. Evo zašto: Novi porezni zakoni o dohodarini nijesu donijeli onu sumu, koja se očekivala i na koju se u bugdetu računalo. Uz to je došlo po- višenje činovničkih plata, koje je veoma optereti- lo proračun, pak i veliki troškovi novih naoruža- nja. A novinarski biljeg unosi državi na milijuce fiorina! I tako ministar dr. Kaizl i me misli da svoj predlog u djelo stavi, te će još proći dosta vremena, dok se u Austriji ukine ova novinarska daća, koju su već odavna ukinule sve države na svijetu. — Ovako glase najnovije vije- sti ob ovoj stvari. stio je Europi mir, i da ga uzdrži, pretvori Svoje moćno Carstvo u tempal i tvrgjavu ove božice, koja e uzalud kucala na vrata drugih država. ! sa, koji se čita na pobjedonosnom Eto koji se či bjed stijegu obljubljenoga Vladara ! Se, diče i traj- litičkoga programa Frana Jozipa I. Mi koji znači: slavodobitai put k prosvjeti, k napretku umjetnosti i obrtnosti, k dobrobiti i k sreći naroda. ,Oni koji će pobijediti — napisao je životo- sv. Frana — neće biti ni najbogatiji, ni naj- ni najmudriji, ni najmnogobrojniji : biće bolji.“ A naš obljubljeni Frano Jozip htjeo je pobje- diti i jer je bolji, u pravom smislu riječi, ar je. Mošda, jer bolji, Bog hotio Ga je —- te je nesreća u toliko navrata pokucala na Nje- kraljevska vrata. iii 1857. kada je umirao mjesec mirisja i cvijeća, mjesec i ljubavi, okrutni Atrop NENE LIŠVE Nadvojvotkinja ne treba naše obrane ni najmanje. Kogod pozaa- je g. Roka Vukovića svak je više nego uvjeren, koliko je ou štete s financijalnog gledišta pretr- pio odkad se je odijelio od srpsko-talijanaške kli- , kao što je uvjeren i dopisnik ,Dalmate.“ Nu mora da onako piše, jer je plaćen od prot.vnika, koji vrlo dobro znadu kakov je patriot g. Roko Vuković i koliko on radi za dobrobit Kotora i na- še Boke. Nek piše ,U Dalmata“ što hoće i kako- god heće proti prezaslužnom našem g. Roku Vu- koviću, čovjeku adamantinskog haraktera, koji ra- di i radit će ako Bog da, za korist naše svete stvari, koju u ovim izloženim stranama zastupa- mo, na svačije zadovoljstvo i priznanje. A povi- Naši dopisi. Iquique u Južnoj Americi, 8 oktobra. Sva hrvatska mladost, koja se nalazi u 0- vim dalekim krajevima zahvaljuje od srca našoj Bokeškoj braći, koji su ovoga ljeta onako dično i bratski pričekali dubrovačke Hrvate i na isti im način pismeno zahvalili. njama, jer svi narodi mogu od Njega očekivati potpuno i prayo uvaženje njihovih probitaka. Na- rodi znadu, da je prejasna dinastija jedina sveza, koja spaja življe monarkije, koji su toli različiti narodnošću, jezikom i povjesničkim predajama ; koja svima pruža okrilje i zaštitu i zajamćuje slo- bodni njihov razvitak. U nijednoj zemlji svijeta ni- je Kruna u tolikoj mjeri biljeg jedinstva, zaštitni- ca kulture, unapregjivanje mudrim zakonima, za- štitnica, čuvarica nutrnjega mira i složnoga življe« i Ga nesreća poha- | nja, kao u ovoj slavnoj i hrabroj slavenskoj drža- gjala mirom i vedrom dušom nikada nije izgubio * vi, koja je pobjedonosno odoljela tolikim buram i Svoju vedrina. ke olijam, a kojoj od vijeka do vijeka raste moć i Talasi nesreće razbili su se ob ovu granitičku | ugled. Narodi znadu, da u burno doba minulih vre- grebenu, a cio svijet se je divio Franu Jozipu, ko- | mena, u doba teških udaraca i mučnih iskušenja ji je bez straha pozivljao srčbe Kobi: hrabar i | za monarkiju, Prijestolje jedino ostade središtem slavan u pobijedim srca, kao na krvnim poljana. | i srcem države, i dinastično je čuvstvo ono, koje ma, kada se je borio za opću nam domovinu ; za | jo obezbijedilo i učvrstilo državu. /Nije bilo našemu onu domovinu, kojoj je posvetio sve Svoje, sav Svoj | Kralju i Ćesaru sugjeno da uživa bezbrižao i mir- život, uvijek neprestance bez mira, bez pokoja. no na prijestolju : Njemu je kraljevanje i careva- Ništa Ga nije moglo odvratiti od državnih | nje bilo izvorom teških briga, ali On je sve te: brigi i kada nadogju mutni, teški i kritični čago. | tivnosti savladao (Salamunovom mudrošću, Da vi u političkomu životu domovine, On ne ostaje | Yom pobožnošću, Sansonovom jakošću. Pored sviju trom, leti, uregjuje, naregjuje, djeluje .., i | nedaća prošlosti stoji kraljevina i ćesarevina mno- Njegovo je d okrunjeno presretaim uspjehom, | &0 Snažnija i silniia sto bijaše kad je žezlo gre dl a sama sebe, pob m prihvatio ; & to aa Sabraljejeć ii i du- nu Drugaricu Njegova života, Kraljicu i Ćesaricu Jelisavu, nad čijim lijesom cio svijet je prolio su- ze i sipljao cvijeće, dijeleći tako ogromnu i neo- pisivu tugu našega Vladara. A baš se u ovoj godini morao dogoditi ovaj tako dragocijeni gubitak, baš kada se je cijela mo- narkija radosno primicala k proslavi pedeset godiš- ujice svojega viteskoga Kralja i Ćesara ! Nego Frano Jozip već uzgojen na školi oči- šćenja trpljivosti i stradanja, poput velikoga Fra- na Asizkoga, svaki put kada bi uzvisitiji i sniji simbol monarh Kroz pedeset ks trtng AA A i haraošću, o Veličanstvo. resi če prljestije Hana pravi ovac domovine. Narodi snadu, da je N nije teglilo na drugo, nego na to, da bude drđavi iro mudar i blag vladar, svojima narodima dobar i