da tnaprijed begovi, ili ti odlični muhamedanci Bo-
sne bijahu najzanešeniji sljedbenici proroka Mu-
hameda, i pošto su uvijek uživali polu-neodvisnosti
otvoreno se uzbuniše proti Sultanu Mehmedu III.,
kada je, nakon uništenja janjičara, htjeo razširiti
neposrednu upravu Visoke Kapije po cijelom svo-
jem ogromnom Carstvu. Podloženi god. 1851 od
Osman Paše, snažno i hrabro se opriješe austrij-
skoj okupaciji god. 1878 i bijaše samo da, uslijed,
izgubljenja od pet tisuća ljudi, austrijski stijeg
slavodobitno vijaše na Sarajevskim tvrgjavama.

I jur smo ušli u dvadesetu godinu od kada
je Austrija dobila nalog od Berlinskoga Sastanka,
da posjedne Bosnu i Hercegovinu, i ovo razdoblje
dosta je bilo energičnoj i opreznoj upravi (a ov-
dje govorim o preporogjenju dok zajedno sa svim

. .. dobro mislećim i nesebično djelujućim Hrvatima

Slavenima ne mogu da pohvalim Kallayevu politi-
ku) da uzdigne u prosvjetnom smislu one dvije
pokrajine, koja je turska vladavina za preko če-
tiri stoljeća držala u sasma zapustenomu stanju.

Doista najzad dvadeset godina Bosna i Her-
cegovina sa svim potrebovaše: svuda i vladaše ne-
red i nehajstvo u svojoj najgoroj estrinsekaciji.

Habsbaržka Monarhija sagradila je putove i
željezničke pruge, umnožila je zemljišno plogjenje,
dala je život obrtnosti i prometu, obratila je Sa-
rajevo, koje je prije bilo, koliko se čita, hrpa po-
jata, u europejski grad, tako da ga neke usijane
glave pozdravljaju kao budući glavni grad ,bal-
kanstva“, sjedinila je dva glavna grada Sarajevo i
Mostar sa željezničkom prugom, koja se sve do
mora proteže i činila je, jednom riječi, da obe po -
krajine udioništvuju svim koristim zapadne pro-
svjete.

Srbija, raztrgana i razdrmana uslijed stran -
čarskih borba, uvijek se šaka sa financijalnim
poteškoćama, uzalud tražeći put k mirnomu i u-
rednomu razvitku.

Crnagora žive jedino odgajanjem živinstva,
dok narodu fale blagodati i najpočetnije prosvjete.

Bugarska često se smućka megju teskobama
fiaancijalnih poteškoća, dok mnogo puta mora da
uirno guta neuspjehe.

O Turskoj nije potreba ni trošiti riječi, jere
kakve su njezine unutarnje okolovštine, i financi-
jalne prilike Grčke to nam za najbolje dokazuje
lanjski grčko-turski rat.

Jedini razlog radi kojega se dobrim okom ne
gleda Habsburšku Monarhiju u okupiranim pokra-
jinama i podmeće joj se neka nesposobnost jeste
sistem vladavine, kojim su one upravljene.

U istinu doći će dan, u kojemu će se mora-
ti malko misliti, kako da se dade Bosni i Herce-
govini Selfgouvernement, *) ali onaj dan kompe-
tentni faktori morati će — ako im baš bude na
srcu stajala budućnost ovih pokrajina — puštati
da se Bošnjaci, koji u suštini nijesu drugo nego
Hrvati, ') megjusobno dogovore i kako da uza-
jamno jedni na druge uplivišu.

*) A taj Selfgouvernement bio bi za okupirane zemlje
jedino naravan i pravedan, kad bi se iste ,selfgouverni-
rale“ u neodvisnoj i sjedinjenoj Hrvatskoj. Op. Ur.

1) Mi Hrvati i kada ne bismo imali tako rječitu i ne-
pobitnu povijest, koja mam dokazuje hrvatstvo Bosne i
previše bi bile i ove činjenice:

U turskoj povijesti zvanoj ,Kadikatul vuzera“, ve-
da je bilo više Hrvata, koji su bili veliki veziri i zna-

vojskovogje u Turskoj. Zaista ovaj historički do-
je zanimljiv i karakterističan. Vidi se, da u
vremenu nije bilo u Carigradu velikoga fanatizma,
je mogao veliki sultan Sulejman dati svoju kćerku
jednoga Hrvata Ruitem pašu, koji se je prije zvao 0-
puković i poslije namjestiti velikim vezirom. Nije mu sme-
talo ništa, da mu pokloni toliko povjerenje, jer je uvidio
vrijedna i razborita čovjeka, koji

ill

su ovi

U velike bi griješio, kada ovdje t6 bi iznio kom, ne brane kako

valja hrvatska prava. — Mi.

što je pisao uvaženi sofijski list ,Odziv“ prigodom | Slim, da moj predlog, premda na vrijeme poslan,

posjeta srpskoga kralja u Sofiji.
Evo što on piše :
nImamo da opazimo, da su i Hrvati slaven- /

ski narod, koji stoji puno više od Srba, pak bi u |

nije izašao pred skupštinu, jer jedni načelo: ,Bog
i Hrvati“, zamijenuli onim : ,Frank i pouzdanica“;
drugi obratno, a treći se napinjali, da ne dogje
do prokletog razdora. Dakako bilo i tih, ako i
malo, koji se veličali, Kudeć drugoga, za svačiji

tom slučaju austrijske oblasti učinile dobro, da , rad pitaju i rasugjuju i sumnjiče, a o svom ni slova,

ostave Hrvate i Bošnjake, da se sami megjusobno
sporazume i da uzajamno jedni na druge uplivi- '
šu. Neka se dade pravo Bošnjacima, da biraju po- |
slanike i da ih šalju u hrvatski sabor, pa će onda /
stopljenje ovih dviju megjusobno tako blizu sto- |
jećih naroda biti neizbježivo, bez svakoga pritis-
ka od strane upravnih oblasti i diranje u vjerske |
osjećaje Bošnjaka. Po pučanstvo Bosne i Herce-
govine bilo bi samo štetno, kada bi se ove zemlje
utjelovile Srbiji, gdje se već od dvanaest godina |
samo uz nasilje i strijeljanje vlada.“ *)
(Svršiće se.)

Naši dopisi.
Hercegnovi, na dan Gospe od Zdravlja.
Preslabo je moje pero, a da opiše udivlje-
nje mnogobrojnoga naroda dan iza podne, sakup-
ljena u matici, kad vidi da naš općeljubljeni do-
morodac, veleučeni svećenik i vrijedni propovijed-
nik poštovani dum Autun Gjurinović upućuje se
put stolice istine, a da izgovori hvale Bogoma-
tere i u isto doba da nam dade kršćanske pouke.
Njegove srebrne vlasi, njegova čista besjeda, dog-
matično znanje, uzvišene misli, čisti i označeni
glas, ganutljivi način učiniše, a da njegova sveta
riječ bude što dublje usagjena u srce, sve više !
ražeže razmišljanje o kršćanskim istinama i uputi
nas da govorom jasno i glasno ispovijedamo vje-
ru Isusovu, sve što više štujemo njegove nauke,
sve što više budemo slijediti njegove naputke mis-
lju, tvorom i govorom. Želimo da ne progje dugo
doba, da on nama se prikaže na propovijedaonici,
a da nas i opet rasladi svojim govorom. Tako bi
zadovoljio želji ne samo mnogobrojnog naroda.
koji ga je ovaj put čuo, nego i onih koji ga ni-
jesu čuli. A mi mu kličemo: Živio nam dugo naš
mili dum Aqntune! G.

Kučiće kod Omiša, 25 Studenoga.

Izjava. — Prošlih, pa i ovih dana, primio sam
uvredljivih prigovora, a zaključak im : nedosljednjak,
jer sam prisustvovao pravaškoj skupštini u Splitu,
a brzojavio onoj na Sušak i Arbanase. Sve istina,
al nije da sam u tom nedosljedan. A razdor? To
je zlotvor posijao s onu, a nije dobrotvor ni o-
naj, koji ga presagjuje s ovu stranu Velebića.
Pravaški je razdor nesretno stablo, Evina jabuka,
zamamns oblika, al zlokobna, pa ju ne primam,
nudili mi ju i praroditelji Eva ili Adam, , matica“
ili ,otac“. Dakle, nisam nedosljedan, ako prista-
jem uz zajednička pravaška načela, uz pravaško
otačbeništvo, uz pravaške vrline, a ne pristajem
uz njihove mane, uz megjusobne podvale, cjepi-
dlačenje, uz sramotne polemike, zakup rodoljublja,
uz razdor. — Nu koja su to zajednička pravaška
načela ? Bog i Hrvati! Po tom načelu poslao sam
— i pošao tamo da zagovaram — predlog na
skupštinu u Split: da unapred ne bude pravaška
skupština u kavani ,Na obali“ gdje bila dosle,
jer i ako je vlasnik kuće veliki hrvat, ondje obično
pjevaju i prestavljaju nemoralne talijanske pjeva-
čice, na veliku sramotu i uvredu pravaškog na-
čela : Boga i Hrvata. — Takogjer po načelu: Bog
i Hrvati predlagao sam, da se osude psovaci Bo-
ga i bogoštovlja i odmetnici Hrvata 1 hrvatskog
prava; dakle one, što javno nekršćanski, nećo-
vječki i nepravaški psuju pravaško naćelo , Boga“
te one ,Hrvate“ koji se ne služe hrvatskim jezi-

 

iz usijanih glava, sanošenih i plaćenih političara i diplo+
mata. Da je sve ovo istina svjedoči slučaj, da kad je bio
u Srbiji poznati ustanak, kada se je Kara-Gjorgje odmet-
nuo, te su išli hrvatski Bošnjaci sa Sulejman pašom Skop-
ljakom, tada na Srbiju, spjevao je Derviš llhamija, da po-
sokoli tursku vojsku, ismegju ostalog i ove dvije kitice;

 

možda rad velike čednosti ili ga i nema. — U i-

| stom smislu brzojavio na Sušak. Brzojavku priop-

ćili i dosta. Slično brzojavio u Arbanase, al za-
kasnilo. Dakle neuspješan, jer nevredao al nisam
nedosljedan i ,šarov“. Pače uvjeren sam i danas,
da bi pravaši imali brisat ,Boga“ sa svoga nače-
la, ili ustat na obranu časti tog najvećeg imena i
svog temelja i načela ; te dok im je u načelu , Bog“
ako neće ko ljudi i kršćani, onda ko dosljedni

| pravaši, po pravaškom načelu, primorani su da o-

sude psovaoce. Takogier po načelu , Hrvata“ koje
uklapa hrvatski jezik i hrvatska prava, ako će da
budu dosljednji i prave sudije, valja da osude o-
ne Hrvate, koji ne govore i ne pišu hrvatski, ne
uzgajaju svoj porod hrvatski, ne iztiču zit brane,
pače niječu, hrvatska prava, a za srbim plaze i
to uz poznate srpske uvjete: odreci se imena, pra-
va i vjere; uz poznato savezništvo: u Dalmaciji
s talijanašim, u Banovini s magiarim, u Macedo-
niji s grcim, uz poznatu pripomoć i odlikovanja
hrvatskim neprijateljima i psovačim; uz poznatu
susretljivost : što mi veće popuštamo, oni sebi bo-
lje pritežu ; što mi njima bliže, oni nama dalje,
uz načelo: hrvata nema, ili ako ih ima, kopaj mo
im grob, pa makar grobari prvi u nj uljegli. —
To je nedosljednost, a nije moja prisutnost ni br-
zojavke na pravaškim skupštinama. Bog i Hrvati!
pop Miho Tomasović.

 

Pogled po svijetu.

i Austrija. — Povodom svoga jubileja izdao
je naš vladar aumestiju za vojničke bjegnuce, 0-
proštena je kazna svijem koji se kroz godinu da-
na prijave, ili je već sada navršuju, no vojničku
dužnost, u koliko je nijesu, moraju je izvršiti. Oni
pak koji su prošli godine vojničke dužnosti mogu
se slobodno povratiti kući.

U Franceskoj revizija parnice Dreyfusso-
ve drži najvećma napeto javno mnjenje, a nervo-
znost i sukobi troše već i ovako iznemoglu mu-
ževnu snagu naroda franceskoga. Vlada Du; uy i-
made u komori pril.čuu većinu, te će se uzdržati.

Na Kretu će brzo stignuti nadpovjerenik
grčki knez Gjuro. Turski car odaslao ei ekoio
caru bezuspješni protest. On će pridržati suveren-
stvo nad otokom, no sva je prilika da će s njime
brzo slijediti ko i sa Rumelijom.

Mir španjolsko-amerikanski već je potpisan.
Amerika poduprta Engleskom diktirala je Španjolskoj
teške uvjete: ostup Antilskog i Filipinskog otočja.
Tako je Španjolska izgubila skoro sav svoj kolo-
nijalni posjed a za Filipine dobiva 20 mil dolara,

Kuga. — U Samarkandu u Rusiju hara
kuga. Isto tako u Indiji, gdje još nije ugušena.

Domaće vijesti.

Pišu nam iz spljetske biskupije: — Ne
vjerujemo što javlja ,Valm, Hrv.“ U 200m br, 0,
g, da je naš presvj. biskup Nakić ovih dana iz-
nenadno banuo u Žadar radi glagoljice, jer on i
pred svakim kaže, da se u tom poslu čvrsto, tač.
no i nepomično drži Rima. A mi ne vjerujemo
u - => pivo što ne vierujemo ni da je

mata,“ za našeg presvijetlog, organ sv,
E presvijetlog sV
Ruski glazbenik. — Prof. glazbe na pe-
Gee sveućilistu Vojtjeh Ivanović Glavač
rodom pozvati virtuoz na glasoviru obaći će
sa e kćerkom Zojom decembra ove i janua-
ra došaste godine sve vigjenije gradove hrvatsko» -
slovenske i srpske. SR SN

Opravdani prigovori. — Sa svih strana

dolaze nam usmene i pismene želje
katu: Ostavite rodi EIN u

kraj izaći; ne obazirite se na njegova $
pustite ga neka piše itd, Sve je ovo istina i mi
priznajemo, da prijatelji imaju sto put pravo. Mi

pai
EM aka AIS
0; OV