da tnaprijed begovi, ili ti odlični muhamedanci Bo- sne bijahu najzanešeniji sljedbenici proroka Mu- hameda, i pošto su uvijek uživali polu-neodvisnosti otvoreno se uzbuniše proti Sultanu Mehmedu III., kada je, nakon uništenja janjičara, htjeo razširiti neposrednu upravu Visoke Kapije po cijelom svo- jem ogromnom Carstvu. Podloženi god. 1851 od Osman Paše, snažno i hrabro se opriješe austrij- skoj okupaciji god. 1878 i bijaše samo da, uslijed, izgubljenja od pet tisuća ljudi, austrijski stijeg slavodobitno vijaše na Sarajevskim tvrgjavama. I jur smo ušli u dvadesetu godinu od kada je Austrija dobila nalog od Berlinskoga Sastanka, da posjedne Bosnu i Hercegovinu, i ovo razdoblje dosta je bilo energičnoj i opreznoj upravi (a ov- dje govorim o preporogjenju dok zajedno sa svim . .. dobro mislećim i nesebično djelujućim Hrvatima Slavenima ne mogu da pohvalim Kallayevu politi- ku) da uzdigne u prosvjetnom smislu one dvije pokrajine, koja je turska vladavina za preko če- tiri stoljeća držala u sasma zapustenomu stanju. Doista najzad dvadeset godina Bosna i Her- cegovina sa svim potrebovaše: svuda i vladaše ne- red i nehajstvo u svojoj najgoroj estrinsekaciji. Habsbaržka Monarhija sagradila je putove i željezničke pruge, umnožila je zemljišno plogjenje, dala je život obrtnosti i prometu, obratila je Sa- rajevo, koje je prije bilo, koliko se čita, hrpa po- jata, u europejski grad, tako da ga neke usijane glave pozdravljaju kao budući glavni grad ,bal- kanstva“, sjedinila je dva glavna grada Sarajevo i Mostar sa željezničkom prugom, koja se sve do mora proteže i činila je, jednom riječi, da obe po - krajine udioništvuju svim koristim zapadne pro- svjete. Srbija, raztrgana i razdrmana uslijed stran - čarskih borba, uvijek se šaka sa financijalnim poteškoćama, uzalud tražeći put k mirnomu i u- rednomu razvitku. Crnagora žive jedino odgajanjem živinstva, dok narodu fale blagodati i najpočetnije prosvjete. Bugarska često se smućka megju teskobama fiaancijalnih poteškoća, dok mnogo puta mora da uirno guta neuspjehe. O Turskoj nije potreba ni trošiti riječi, jere kakve su njezine unutarnje okolovštine, i financi- jalne prilike Grčke to nam za najbolje dokazuje lanjski grčko-turski rat. Jedini razlog radi kojega se dobrim okom ne gleda Habsburšku Monarhiju u okupiranim pokra- jinama i podmeće joj se neka nesposobnost jeste sistem vladavine, kojim su one upravljene. U istinu doći će dan, u kojemu će se mora- ti malko misliti, kako da se dade Bosni i Herce- govini Selfgouvernement, *) ali onaj dan kompe- tentni faktori morati će — ako im baš bude na srcu stajala budućnost ovih pokrajina — puštati da se Bošnjaci, koji u suštini nijesu drugo nego Hrvati, ') megjusobno dogovore i kako da uza- jamno jedni na druge uplivišu. *) A taj Selfgouvernement bio bi za okupirane zemlje jedino naravan i pravedan, kad bi se iste ,selfgouverni- rale“ u neodvisnoj i sjedinjenoj Hrvatskoj. Op. Ur. 1) Mi Hrvati i kada ne bismo imali tako rječitu i ne- pobitnu povijest, koja mam dokazuje hrvatstvo Bosne i previše bi bile i ove činjenice: U turskoj povijesti zvanoj ,Kadikatul vuzera“, ve- da je bilo više Hrvata, koji su bili veliki veziri i zna- vojskovogje u Turskoj. Zaista ovaj historički do- je zanimljiv i karakterističan. Vidi se, da u vremenu nije bilo u Carigradu velikoga fanatizma, je mogao veliki sultan Sulejman dati svoju kćerku jednoga Hrvata Ruitem pašu, koji se je prije zvao 0- puković i poslije namjestiti velikim vezirom. Nije mu sme- talo ništa, da mu pokloni toliko povjerenje, jer je uvidio vrijedna i razborita čovjeka, koji ill su ovi U velike bi griješio, kada ovdje t6 bi iznio kom, ne brane kako valja hrvatska prava. — Mi. što je pisao uvaženi sofijski list ,Odziv“ prigodom | Slim, da moj predlog, premda na vrijeme poslan, posjeta srpskoga kralja u Sofiji. Evo što on piše : nImamo da opazimo, da su i Hrvati slaven- / ski narod, koji stoji puno više od Srba, pak bi u | nije izašao pred skupštinu, jer jedni načelo: ,Bog i Hrvati“, zamijenuli onim : ,Frank i pouzdanica“; drugi obratno, a treći se napinjali, da ne dogje do prokletog razdora. Dakako bilo i tih, ako i malo, koji se veličali, Kudeć drugoga, za svačiji tom slučaju austrijske oblasti učinile dobro, da , rad pitaju i rasugjuju i sumnjiče, a o svom ni slova, ostave Hrvate i Bošnjake, da se sami megjusobno sporazume i da uzajamno jedni na druge uplivi- ' šu. Neka se dade pravo Bošnjacima, da biraju po- | slanike i da ih šalju u hrvatski sabor, pa će onda / stopljenje ovih dviju megjusobno tako blizu sto- | jećih naroda biti neizbježivo, bez svakoga pritis- ka od strane upravnih oblasti i diranje u vjerske | osjećaje Bošnjaka. Po pučanstvo Bosne i Herce- govine bilo bi samo štetno, kada bi se ove zemlje utjelovile Srbiji, gdje se već od dvanaest godina | samo uz nasilje i strijeljanje vlada.“ *) (Svršiće se.) Naši dopisi. Hercegnovi, na dan Gospe od Zdravlja. Preslabo je moje pero, a da opiše udivlje- nje mnogobrojnoga naroda dan iza podne, sakup- ljena u matici, kad vidi da naš općeljubljeni do- morodac, veleučeni svećenik i vrijedni propovijed- nik poštovani dum Autun Gjurinović upućuje se put stolice istine, a da izgovori hvale Bogoma- tere i u isto doba da nam dade kršćanske pouke. Njegove srebrne vlasi, njegova čista besjeda, dog- matično znanje, uzvišene misli, čisti i označeni glas, ganutljivi način učiniše, a da njegova sveta riječ bude što dublje usagjena u srce, sve više ! ražeže razmišljanje o kršćanskim istinama i uputi nas da govorom jasno i glasno ispovijedamo vje- ru Isusovu, sve što više štujemo njegove nauke, sve što više budemo slijediti njegove naputke mis- lju, tvorom i govorom. Želimo da ne progje dugo doba, da on nama se prikaže na propovijedaonici, a da nas i opet rasladi svojim govorom. Tako bi zadovoljio želji ne samo mnogobrojnog naroda. koji ga je ovaj put čuo, nego i onih koji ga ni- jesu čuli. A mi mu kličemo: Živio nam dugo naš mili dum Aqntune! G. Kučiće kod Omiša, 25 Studenoga. Izjava. — Prošlih, pa i ovih dana, primio sam uvredljivih prigovora, a zaključak im : nedosljednjak, jer sam prisustvovao pravaškoj skupštini u Splitu, a brzojavio onoj na Sušak i Arbanase. Sve istina, al nije da sam u tom nedosljedan. A razdor? To je zlotvor posijao s onu, a nije dobrotvor ni o- naj, koji ga presagjuje s ovu stranu Velebića. Pravaški je razdor nesretno stablo, Evina jabuka, zamamns oblika, al zlokobna, pa ju ne primam, nudili mi ju i praroditelji Eva ili Adam, , matica“ ili ,otac“. Dakle, nisam nedosljedan, ako prista- jem uz zajednička pravaška načela, uz pravaško otačbeništvo, uz pravaške vrline, a ne pristajem uz njihove mane, uz megjusobne podvale, cjepi- dlačenje, uz sramotne polemike, zakup rodoljublja, uz razdor. — Nu koja su to zajednička pravaška načela ? Bog i Hrvati! Po tom načelu poslao sam — i pošao tamo da zagovaram — predlog na skupštinu u Split: da unapred ne bude pravaška skupština u kavani ,Na obali“ gdje bila dosle, jer i ako je vlasnik kuće veliki hrvat, ondje obično pjevaju i prestavljaju nemoralne talijanske pjeva- čice, na veliku sramotu i uvredu pravaškog na- čela : Boga i Hrvata. — Takogjer po načelu: Bog i Hrvati predlagao sam, da se osude psovaci Bo- ga i bogoštovlja i odmetnici Hrvata 1 hrvatskog prava; dakle one, što javno nekršćanski, nećo- vječki i nepravaški psuju pravaško naćelo , Boga“ te one ,Hrvate“ koji se ne služe hrvatskim jezi- iz usijanih glava, sanošenih i plaćenih političara i diplo+ mata. Da je sve ovo istina svjedoči slučaj, da kad je bio u Srbiji poznati ustanak, kada se je Kara-Gjorgje odmet- nuo, te su išli hrvatski Bošnjaci sa Sulejman pašom Skop- ljakom, tada na Srbiju, spjevao je Derviš llhamija, da po- sokoli tursku vojsku, ismegju ostalog i ove dvije kitice; možda rad velike čednosti ili ga i nema. — U i- | stom smislu brzojavio na Sušak. Brzojavku priop- ćili i dosta. Slično brzojavio u Arbanase, al za- kasnilo. Dakle neuspješan, jer nevredao al nisam nedosljedan i ,šarov“. Pače uvjeren sam i danas, da bi pravaši imali brisat ,Boga“ sa svoga nače- la, ili ustat na obranu časti tog najvećeg imena i svog temelja i načela ; te dok im je u načelu , Bog“ ako neće ko ljudi i kršćani, onda ko dosljedni | pravaši, po pravaškom načelu, primorani su da o- sude psovaoce. Takogier po načelu , Hrvata“ koje uklapa hrvatski jezik i hrvatska prava, ako će da budu dosljednji i prave sudije, valja da osude o- ne Hrvate, koji ne govore i ne pišu hrvatski, ne uzgajaju svoj porod hrvatski, ne iztiču zit brane, pače niječu, hrvatska prava, a za srbim plaze i to uz poznate srpske uvjete: odreci se imena, pra- va i vjere; uz poznato savezništvo: u Dalmaciji s talijanašim, u Banovini s magiarim, u Macedo- niji s grcim, uz poznatu pripomoć i odlikovanja hrvatskim neprijateljima i psovačim; uz poznatu susretljivost : što mi veće popuštamo, oni sebi bo- lje pritežu ; što mi njima bliže, oni nama dalje, uz načelo: hrvata nema, ili ako ih ima, kopaj mo im grob, pa makar grobari prvi u nj uljegli. — To je nedosljednost, a nije moja prisutnost ni br- zojavke na pravaškim skupštinama. Bog i Hrvati! pop Miho Tomasović. Pogled po svijetu. i Austrija. — Povodom svoga jubileja izdao je naš vladar aumestiju za vojničke bjegnuce, 0- proštena je kazna svijem koji se kroz godinu da- na prijave, ili je već sada navršuju, no vojničku dužnost, u koliko je nijesu, moraju je izvršiti. Oni pak koji su prošli godine vojničke dužnosti mogu se slobodno povratiti kući. U Franceskoj revizija parnice Dreyfusso- ve drži najvećma napeto javno mnjenje, a nervo- znost i sukobi troše već i ovako iznemoglu mu- ževnu snagu naroda franceskoga. Vlada Du; uy i- made u komori pril.čuu većinu, te će se uzdržati. Na Kretu će brzo stignuti nadpovjerenik grčki knez Gjuro. Turski car odaslao ei ekoio caru bezuspješni protest. On će pridržati suveren- stvo nad otokom, no sva je prilika da će s njime brzo slijediti ko i sa Rumelijom. Mir španjolsko-amerikanski već je potpisan. Amerika poduprta Engleskom diktirala je Španjolskoj teške uvjete: ostup Antilskog i Filipinskog otočja. Tako je Španjolska izgubila skoro sav svoj kolo- nijalni posjed a za Filipine dobiva 20 mil dolara, Kuga. — U Samarkandu u Rusiju hara kuga. Isto tako u Indiji, gdje još nije ugušena. Domaće vijesti. Pišu nam iz spljetske biskupije: — Ne vjerujemo što javlja ,Valm, Hrv.“ U 200m br, 0, g, da je naš presvj. biskup Nakić ovih dana iz- nenadno banuo u Žadar radi glagoljice, jer on i pred svakim kaže, da se u tom poslu čvrsto, tač. no i nepomično drži Rima. A mi ne vjerujemo u - => pivo što ne vierujemo ni da je mata,“ za našeg presvijetlog, organ sv, E presvijetlog sV Ruski glazbenik. — Prof. glazbe na pe- Gee sveućilistu Vojtjeh Ivanović Glavač rodom pozvati virtuoz na glasoviru obaći će sa e kćerkom Zojom decembra ove i janua- ra došaste godine sve vigjenije gradove hrvatsko» - slovenske i srpske. SR SN Opravdani prigovori. — Sa svih strana dolaze nam usmene i pismene želje katu: Ostavite rodi EIN u kraj izaći; ne obazirite se na njegova $ pustite ga neka piše itd, Sve je ovo istina i mi priznajemo, da prijatelji imaju sto put pravo. Mi pai EM aka AIS 0; OV