List izlazi svake subote kroz cijelu godinu, izuzev 5 puta i to: prvu
una,
seca j jula, avgusta, septembra i oktobra. Broj prije i broj poslije vvih p
imadu po polovinu arka više. Cijena je lista unaprijeda u Otpravništov
godinu dior. 4:50, na po godine tior. 2:26 ; za Dubrovnik sa
Awustro- i Bosnu Her inu s poštom: na godinu fior. 5, na po
cegovinu
2:50; sa inosemstvo fior. 4:50, i poštarski troškovi.
Pojedini broj stoji 10 novč.
Muhamedansko pučanstvo
na Balkanu.
(piše Ivan Andrović)
na odgovor ,Dubrovniku“ na njegov članak :
»Bosna i Veliko-Hrvati“ br. 47.
u.
Ovim značajnim riečim bratskoga bugarsko-
ga lista ne trebuje tumača, jer se i odviše lahko
shvaćaju.
Mogu i ja reći sa Neumann-om onim, koji
odijeljenje Bosne i Hercegovine od Hababuržke
Monarhije traže : zar istočno pitanje nije i odviše oz-
biljuo, da se ostaje na svome mnenju gojeći se
prostim šalama? 1)
Svakako Bosna — a razumijevam i Hercego-
vinu — pripada Hrvatskoj. Ko inače misli, bez-
misleno misli.
Fina je satira — ajeli moguće ne pisati ju?
— u ovomu pogledu ,Obzora“, kada je godinu
dana prije okupacije pisao: ,Poznato je da danas
Turska nejma nikakove vojske u Bosni, osim ne-
koliko domaćih bašibozuka ; najnaravnija akcija
Srbije bila bi da unigje i zaposjedne Bosnu, koje
oslobogjenje i aneksija Srbiji bilo je davaim pro-
gramom i lozinkom njegova ostvaranja poduzela
je Srbija lanjski (t. j. god. 1876) rat.... Ne bi
se dalo pojmiti zašto Srbija i Crna Gora sada,
gdje, gdje im na putu ne stoje nikakve vojničke
zaprijeke ne pristupaju udjelotvorenju svoga glav
noga programa o oslobogjenju i ujedinjenju srod-
nih zemalja Bosne i Hercegovine u jednu držav-
nu cjelinu.“ %
I doista nepojmljivo je: zašto Srbija, kojoj
je zaposjednuće Bosne davnim programom i lozin-
kom i radi česa je god. 1876 poduzela rat, nije
konačno, dok djelomično nije nikada, pristupila
k udjelotvorenju svoga glavnoga programa? Zašto
nije sebi ujedinila Bosnu i Hercegovinu? Ako je
tomu treba tražiti neuspjeh u nestašici sredstava
i slabih okolovština, na koji način ona to zahtje-
va u današnjim prilikama, kada je u najnesretni-
jemu stanju, kada je gragjanskim ratom na pra-
gu? Ovo mi je neću reći nepojmljivo, dali uprav
otajstvo. Ko da mi ovu zagonetku odgoneta? Zar
Dubrovnik“?
Ako je Berlinski Sastanak dao malog Habz-
buržkoj Monarhiji, da zaposjedne Bosnom i Her-
cegovinom, to je moglo jedino uzslijediti ua teme-
lju hrvatsko-državnoga prava; i zato se tumači i
ta činjenica, što je ona poslala hrvatskoga gjene-
rala Filipovića da ih zaposjedne.
Govoriti o hrvatsko-državnomu pravu glede
Bosne i Hercegovine bilo bi suvišno, nakon kras-
ne i ove vrsti do sada jedine knjige D.ra Petri-
njensisa pod naslovom: ,Bosmen und das kroati-
sche Staatsrecht“; ali svakako ovdje moram opa-
siti, što kaže poluslužbeni list zemaljsko vlade,
»Botnjak.“ ,Bošnjak“ se ponosi krivom slavom,
,0d Trebinja do brodskijeh vrata
Nije bilo Srba ni Hrvata.“ 4)
U) 44? Kupice lisiro-hongrols, lx Bosnio et 1' Horsego-
deux lettros
vine u Revue de droit international et de
legislation svog, XI, str. S0+44,
9. y 981 god. 1877 u članka: ,Srbija | Cr+
Ba Gor&“ i
Oy de: gbinjak“ te. g0 god. 1000.
Za Srbe ne vodim računa, ali — Hrvati ? *)
Kada bi zavirio u povijest našao bi u njoj, da su
Zrinjski i Frankopan imali svoje posjede u Bosni.
Nije li ban Petar Berislavić bio kod Jajca i Klju-
ča i tamo imao svoja zemljišta ?
Nego nije sam ,Bošnjak“ da tako tvrdi;
k njemu se pridružuju i Magjari.
Početkom lipnja 1896 u ,Revue politique et
parlamentaire“ izašla je jedna studija iz pera ma-
gjara Bekšića, u kojoj je ovaj, po magjarsku, do-
kazivao, da je pučanstvo Bosne i Hercegovine :
neminentno srpsko“ ; pak — nakon što je izjavio,
da u Dalmaciji i u Istri stanuju sami Srbi i Ta-
lijanci, kraj nešto malo Hrvata — nastavlja: iz-
vjesno je dakle, da kada bi se i stvorilo južao-
slavensko carstvo (od južnih Slavena u Austro-
Ugarskoj) hegemonija ne bi zapala Hrvate. U u-
niji južnih Slovena, oni bi sačinjavali najnižu ma-
njinu.“ 4)
Tako magjar Bekšić ignorirajući statistiku.
Koliko t& njegove riječi znadu za istinu, evo
ću se poslužiti statističkim brojkama.
Imade nekih politikunkola, koji samo da im
ie za ime znade izpovijedaju se Srbima.
Budi |
Nego nastaje pitanje: imade li u Hrvatskoj
vvih, državnih Srba ? Da ih nejma to uzstvrditi
oću, kao što imade i gdje koji Talijanac, Nije-
mac itd., ali državnih to ne, Dr. M. Polit je god.
i u magjarskom saboru izjavio, da ou prizna-
je ,lržavno samo jedan narod u Hrvatskoj.“ A
vladika 'Theofan Živković je u svom otvorenom
pismu iz Plaškoga god. 1877 bistro očitovao:
"Srpske narodnosti politične ovdje u Hrvatskoj za-
ista nema... ni osobite srpske vjere; dakle ni
ovdješnjim grčko-iztočnjakom osobitog imena ka-
kvog ni po jednoj ni po drugoj nema.“
To pretpostaviv, da se na Bekšića povratim.
Po popisu od godine 1890 stanovalo je u
Hrvatskoj i Slavoniji 88%, t. j. 1,936, ovo Hrva-
ta; u Dalmaciji ima 97%, t j. 510,000 Hrvata;
na Rijeci 18.000; u Istri 60%, t. j. 108.000; u
Megjumurju 80.000; u Bosni i Hercegovini izno-
se tirvati i Muhamedanci 97%, t. j. 1,385.000.
Ukupno živi na tom teritoriju 3 milijuna 930 ti-
suća Hrvata. Pošto pako sve spomenute zemlje
broje 4 miliuna 592 tisuće stanovnika, ćine u nji-
ma Hrvati 85%, dočim u rečenom listu Bekšić
govoraše da u Hrvatskoj ima 662000 Srba;
117.009 Nijemaca; 69.000 Magjara; 13000 Blo-
vaka i Čeha, te 60.000 drugih narodnosti. Ukup-
no daklen 821,000 prema kukavnih 1 miliuo 859
luljada čistih Hrvata rimo-katoličke vjeroispovije-
Hrvati čine 85.5% u spomenutim žem-
ljama Magjari čine u Ugarskoj po svom vlastitom
popisu tek 48%. U Hrvatskoj činiti će ostale na-
rodnosti samo 14.5%, a u Ugarskoj 62%. U
Ugarskoj ima samih Rumunija 2 milijuna i 590.000;
Blovaka 2 milijuna; Nijemaca 2 milijuna; Hrvata
i Srba 760.000; Rusina 400.000.
e
ž
ae
U ostalom, Hrvati su bili u Bosni i biti će
opet po Bošjoj volji i ljudskoj pravdi; a ko inaće
= 9) Ko je ovo nekad pjevao isam se uvjerio da je imao
krivo — u koliko se Hrvata tiće — pak je činom oprao
ROD
NA MITPUBLIKA HITVATSKA |
M»
NAM EN"
3
nije daleko dan, u kojemu će se uvjeriti, kojim
će to posljedicama uroditi. Muhamedanci Bosae i
Hercegovine ne nazivaju svoj jezik ni bosanskim,
ni srpskim već hrvatskim, a 0 tomu se može i
Bošnjak“ i sam uvjeriti, zaviri li u listove svo-
: pležnja naroda u Bosni koli-
kogod se je protivno kroz mnogo godina radilo,
okrenuta je prema ćesaru, a ne prema knezu (t.
j. srpskom, jer onda još Srbija kneževina i ćr-
nogorskomu). Ovo valja apsolutno za narod
u Bosni vjere katoličke i muhamedanske. Narod
obiju vjera vući će se kao mahnit protiv Srbije ;
a narodi tih vjera imade većina u Bosni. Pravo-
slavni, ne protivan Srbiji, ne bi bio ni protivan
ni susjednoj carevini, u kojoj nalazi mnoštvo jed-
novjernika, koji sa malo ne svi našli u carevini
utočište i toplo ogaujiste. Koji od pravoslavnih i
rekne da je Srb, reći će to u vjerskom smislu,
a ne misli na narodnu zajednicu.“ 5)
Ovdje ću en passant donijeti razgovor ured-
nika ,Pall Mall Gazzette,“ kojega je polovicom
listopada 1888 imao u Petrogradu sa gjeneralom
Injatijevom, u kojemu se govorilo u opće o poli-
tičkoj situaciji, a osobito o Berlinskomu šSastan-
ku. Iz ovoga razgovora donašam slijedeće tačke,
a koje je u svoja doba donio i ,Pester Lloyd.“
,Uvo nije ugovor mira — reče lajatijev ob-
zirom na Berlinski Sastanak — da li rata, Ugovor
Sv. Stefana nije bio rata nego mira. Berlinski u-
govor većma je štetovao Visokoj Kapiji nego li
onaj Sv. Stefana, jerbo joj se ovim ostavljala Bos-
na. Svakako za naknadu Berlinski ugovor ostavio
je Turskoj Makedoniju; što je protivno prosvjet-
nim interesim.“ Gjenero Injatijev mnije, da što se
tiče Bosne i Hercegovine, kada bi se Austro-U-
garskoj spojile, to bi značilo uništenje Berlinsko-
ga ugovora. K tomu on misli da će se ob ugo-
voru Sv. Stefana ponovno zametnuti riječ. Na upit
urednika ,Pall Mall Gazzette:“ ,što će se u to-
mu slučaju činiti sa Bosnom i Hercovinom? Twr-
ska Hrvatska — odrrati gjener0 — moraći će #0.
spojiti Hrvatskoj i Dalmaciji, kako je to bilo w+.
stanovljeno na Bečkoj skupštini. Ostali dio Bosne
dati će se Srbiji, a Horcegovina Crnoj Gori.“
— ,U kojema stadium-u nahodi se vaša po-
litika obzirom na Balkan ?“
— gda sam — odvrati lojatijev — protivan.