Dalmata“ luduje. Zadar, 8 Decembra. ,1ll Dalmata“ izdišuć junači se. Osvrčuć se na kraljev jubilej u Zadru, u br. 97 od 7 ov. m. zapelo mu oko najprije va* zemaljski odbor kra- ljevine Dalmacije, toga radi, što je prigodom kra- ljevskog jubileja izvjesio hrvatsku trobojnicu i to kako on veli ,per la prima volta dacehe abbiamo Dieta.“ Na ovo, da iz kože izkoči; pamet mu se te bunca bolesnik: ,Qosto fatto ha dun- que da rimanere isolato e non rinnovarsi mai pil a scanso di gravi conseguenze e di quelle proteste popolari, ehe venerdi non si averrsno per riguar- do alla faustissima ricorrenza.“ Ne znamo je li o- vo prvi. i ne iztražujemo — da li je Zemalj- Odbor isvjesio hrvatsku trobojnicu, ali &ko nije prije, to je zlo učinio, te nije slijedio glas pokra- jine, koja je jednoglasno hrvatska i koja to hoće, pa da bi i bila istina što ,Dalmata* veli nije razlog, da jer prije nije bilo, da ne bude ni sada i unaprijed. Mi znamo da Zemalj. Odbor nije niš- ta drugo učinio nego svoju dužnost, slušajuć i u- važujuć glas cijele pokrajine, te voli i valja da sluša pjega više nego ,Dalmatu.“ »Drlmata“ ko- ji je otupio za razloge, ne znamo je li više mah- nit ja li lud, kad se usugjuje prijetiti Zem. Od- boru, najvećoj vlasti u pokrajini. Zar nije dosta »Daimati“ što je potakao Zadrane, da se obruže proti Hrvatima iz Banovine, prigodom otkrića hr- vatskog pjesnika I. F. Gundulića i proti nadbis- kupu Rajčevića metropolitu cijele pokrajine, & sada po onoj ,a bez treće ue ima sreće“, prijeti i humi proti Zem. Odboru, što se je odazvao gla- . su pokrajine. Dokle će te bezdušnici zlorabiti us- trpljenje pokrajine; a ti hrvatska unarodna straa- ko dokle ćeš puštati da nas izrod raži 1 tuži? Probudi se, nauči ga pameti, kad hoćeš na štetu hraatske i pravaške strauke da vladas zemijom. to pako veli da u Zemalj. Odburu: ,seggo- no e deputati italiani (? opaz. dop.) & deputati._ser- bi (? op. dopis), che guardano ia bandiera Croata came una provocazione“, lumamo da opažiuu, da iuliko riječi, toliko neistina i još više. Nije isliaa da u zemalj saboru ima zastupuika talijanskiu, ba- duć da ne ima niti naroda talijanskog u pošraji- ni, a ako ima po koji puljiz, koji je došao trbu- hom za kruhom, te prodava kupus 1 kormpire, va- lja da štuje značaj, čuvstvo i volju pokrajine; j& li ako ga nije volja, valja da šika u Pulju & ue da dava zakone. Nije istina niti da ima srpskih zastupnika, buduć da u pokrajini ne ima niti Daroda srpskog. Ako pako ,Dalmata“ misli na one koji vele da su Srbi jer su ,srpske vjere“, neka Zu& da srps<e vjere ne ima i po tom oni nijesu ,Šrbi“ u po vjeri. Oni su Hrvati grčko-istočne vjere. A ško hoću da budu nješto stv nijesu, nećeša radi šiw ne opstoji, nek znade da oni uljesu nego ralilo trećega proti Hrvatima rimo-katoličke vjere, koji su se znali obmamiti na lijepe rijeći. Al sino u- vjereni, da će se oli opet povratili na Slaro šla- novište, kad uvide zamku trećega. lud će opet bi- ti prvi na braniku hrvatske Urobojnice, kao naZal 80 god., a Dalmata“ ih tada neće moći više ua- padsti kav onda, jer će snijevati slali sanak. Nas nimalo ne straši što su sada Hrvau greko-istoć- njaci nokat i meso s ,Dalmatom“ prou trvatima rimo-katolicim ; to je sve za malo vremena čuu prosvjeta dogje, jer je nenaravau vez & slo je ue- naravno valja da propade, želuno šamo čuu pri- je! Ne čudimo se ,Dalmau“ jer je bvivuuau, da je izaziv hrvatska trvbojuica njekuu izrvdina ko- jima su otei nosili dok su bili živi uvijek brvats- ku trobojnicu, dapaće 1 s njom su ukopa, 1 uje- kum savedenjacima, ali 8e Cudilnu KAKO šB6 LU onako prijetiu najvećoj autonvina) vlasti u zelji. Nu nije mu to bilo dosta, da se sadio 0 Zemalj. Odbor već i 0 bogoslovuu sjeueniste, naj- veći savvd u pokrajini. Nije mu ovo prvi put pa ne će biti ni zadnji; sreća da ga ljudi obilja! ue uvašuju. Ovo što DuACa u nesvijest ; gdo plazsa del Duomo erano illuminati & trasparenti | seuwnari Thelogico & Zmajević. Ma 1 traapareuti o gli sudvbii di 7 ' gReMio recavano bia a pi. stauo ia qee non & quello il soppreso semiašrio di sempr& st manifestd latino nei segni. esteriori. Ma ci vogliono sempre delle novith; come certi coucerti di tamburizze e certe canzoni, che non | pišequero affstto alla cittadinanza“. Srdi se bo- lestnik ,Dalmata“ što je bogos. sjem. stav lo hr- vatski prošračnjak: , Živio Car, kralj naš Franjo Josip I.“ Da ga boli vjerujemo, ali št) će jadan nek se umiri i nek dozove u pamet mu: izbrojeni su moji dnevi. Zar se ne sjeća, bolestnik, da su za izbore, njegovi gospari, izdali proglas na na- rod hrvatski i obećali, da će vazda braniti i 2a- govarati hrvatski jezik? Zar se me sjeća da je N. Trigarić, načelnik, držao govor hrvatski sa svog trijema na dan izbora narodu za novo) o- bali? Zar ne zna da njegovi gospari izdavaju | list na hrvatskom jeziku ? Ne zna jadan da nć može mi pedalj u Zadru &a da ne čuje hrvalski govor; pa za što ma ovo niješi ustao, odgovori nDalmato“ ? a kamo li tugji natpusi da su hi- vatski i uvijek novosti. ,Dalmati“ živce uzrujava, što je tamburaški zbor u bogoslovnom sjemeništu dao koncerat u slavu kraljevskog jubileja. Om što su napisali na prozračnjaku i opet sto su urezžali pod kraljevim popršjem na hrvatškom Jježiku 1 svakomu na ogled stavili, da čita, Živo diže i nose u svom srca, a ne kriju kao PDalmata“, te ra malo im nije stalo što ti brbljes, jer oni ljube zemlju u kojoj su se rodili, nježia ježik 1 hrvat: skog kralja F. J. L; a ti? Bogoslovije nije u la- tinsko mi grčko, već hrvatsko 1 katoličko, te nua- slijednik onog u Priku, jer iz njega izlaze dan da- nas glagoljaši, pa bilo ,Dalimati* žao ja U drago. »Dalmali“ sve smeta štogod je hrvatski, ja U šo na to sjeća, pa čudo što ne pita da se ražori &v. Stošiju, krševan sv. Simuo, sv. Marija, buduć su to spomenici hrvatski. Ne zna jadan da su Za- drani bili uvijek najviši aeprijačeiji Talijaaaci, koji su im dosta muka zadali; & pDalinita" lioće da za onu ljubav 1 sklad sada Zadrani vuja la- lijanci. Naprijed ,Dalmato* još za malo pa ćeš usuuti čim tu se digau općiuske jasle a Zadrani će i dalje biti sto su bili i prije — Lblrvatu, a hrvatski će bogoslovci i nadalje nadam se davali koncerte s hrvatskua (amburicama, koje će Za- drani oduševljeno slušati, Kao 1 ode većece, te uu klicati srdačmi: Živio! jer to ide od src& ko srcu, kako je svaš vidio ode većeni pa 1 pieiić bez plemstva Negovetić, al ga je strah reći istinu. Bolje je mučat nego ludo govorit, a suuce se ne može dlanom prizritu, Bog 1 Hrvati! 4pavić. Primjedba Uredništva. — Puuo suo se i mi obradovali kad sio čitati u QDaliaali“, da je Zemaljski Odbor prigodom Kraljeva jubileja izvjesio tr.bojaicu hirvaisku. Tv jo sasvam kon- sekventno 1 uadat se je da prijetnje , Dalilate“, da će on zadarska fukacu uaučkat ua domonstra- čiju ni malo neće učini, da se odlika Odbora promijeui. Ali na tone se nemamo Zaustavit, Ka- da Zeimaljski Odbor kao najviša autonom ia po- krajiuska vlast izvješaje trovojnicu lrvatsku onda mora naravuim zaključkom da 1 Sabor Dalaiatia- ski, zatim sve Pokrajinske BOaice i napo&on sve pokrajinske škole (pučke 1 gragjanske) okile se znakom zemlje. Ovo dolazi samo po sebi, ne tre- ba ni riječi trošiti, & da se dokaže | nadač se je da će prvom prigodom bit u djelv provedeao. Nasi dopisi, Iz Boke, ua 8 Decembra, U dopisu sa Selaca na braču, što ga je či- jenjen ,Narodul Last“ vd 30 sludeuoga br. Y6 iZ- Di, Čitav Baum Kaku je vudje uktvoteua Većeruja vpetuvnica. Milo uu je 1 zavidan sem um, budući da je ousio ua glavi omiljen marljivijeh 1 pošr-. tvovuljeh učitelja jedau naš Bosei, bilo vjerskog fanatizma, ne bismo željeli, jer bi megju nama bio, Ma fala Bogu, kad je njemu li- jepo 1 nama je drago. U dobri ćaš ovo nam u pokrajini ve- černja skola za obvezane i dobrovoljue polazaike, bila ustanovljena u Salima na otoku ,Du- poticanja pošrajinske vlasti, stoprv je gi“ kod Zadra sk. god. 1890-91 i pokraj švijeh i ju. Maknimo se ljudi da bodrimo učitelje naka 44 ueledsjn u rad svoga zemljaka! Nastojmo stoga dajbudi gdje su mjesta na okupu i pri moru pri- praviti teren, t. ij probudit u narodu želju za na- ulcom. Dosadašnje svetačno nedj“ljue škole ne po- inćuju nikakva uspjeha, jer nikomu nije po ćudi | u svetxe. ne školu. U večer je to nešto drukčije. Zimske su noći duge i kad ti se već prije pete smrkne na mukama si, kud ćeš. Da je večernja štola posao bi u pju sjegurno i kad bi vidio da ti koristi, pohagjao bi je revno i ozbiljno. Ali da znam da se njom učit lji opterećuju, mučao bih, pošto znam da i onako preveć rade za plaću, što primsju. Cijelu godinu držati svetačnu išli po go- dine rečerniu školu svejedno je, radi čega ne na- hodim drugijeh zeprijeka a da bi se mogle tako postaviti da ih dobra vola su malo zanosa ne bi gvladala. Napnrijed braćo! — Ovo su evo utisci, što mi je učinio dopis iz Selaca, kojima od sve- ea srca čestitom tu stečevinu, preporučajući se i om ča nom kolegi da nas opet potakne kakvom viješću iz njihove škole, Do vigienja druže | Domaće vijesti. Izbori u Pisarovini. — Kako se u Hrvat- skoj vođe izbori, najbolji je dokaz naknadni iz- bor u Pisarovini, Združena opozicija (strauka pra- va 1 neodvišnjici) kandidirala je tamo prof Pa- sarića urednika ,Obzora“, koji se sada nalazi u tamnici. Narodna stranka kaadidirala župnika Vukssna, dočim ,čisti“ Frank poslao Kuuićića, da ga jos jedaa put blamira. Ali Kumićić uza sve naprezanje, nije mogao naći ni pet birača, koliko je, po onamušajim zakonima, potrebito, da se po- stavi kandidatura, pa se je povukao. (Mimogred rećeno, neka vide oni neki zavedeni Dalmatinci, koliku u Hrvatskoj, gdje se stvari iz dližeg motre napreduje rastvorna politika ,čistih“.) Na dan izbora velik se služben aparat tamo našao :- posla- na vojska, veliki broj žaodara, sam veliki župan dolazi da dirigira. Ali narod je brojan a jedno- dušan, a činovnik u glasova premalo. Sta će? Kad došlo na birauje kot prestojnik Strugar jed- nostavno ne dopusti : glasovanje za Pasarića, jer da je on u tamnici. Kao da upravna vlast ima odlučivati o izberivosti zastupnika, a ne sabor?! I Vuksao bude izabran. [ ovaj će mladi štreber moći da gl da četiri sveštenika na opozičijonalooj strani i to sijede muževe i svoga nekad prof ora? Ali — kako nam iz Banovisce — otkio pri- mismo daljni izvjestaj javljaju javna tamo je taj- na gašto se gosp. veliki župan toliko zauzimlje za Vuksana. Novi list. — Eto i učitelji u Dalmaciji imaće novom godinom svoj organ i zvaće se ,U- čiteljski Glas“. Urednik mu je Ivan Bulić, upra- vitelj Frano Bradica. Svakom srećom. Kalendar bragoljub. — Izmegju svijeh hrvatskih kalendara ističe se svojom sadržinom ovogodišnji ,Dragoljub*, što ga je opraviv Gj. Deželić. 'U njemu ima toliko raznovrsna i birana štiva, osobito su rasprave o Srbima vrlo zanimi- ve. Cijena je kalendaru 60 novčića, &a ima potpu- ni šematizam Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Bos- ne i Hercegovine i letre. Pišu nam iz Spljeta: — Čuo sam bio, da je u vašu čestita hrvatsku općinu Zatousku bio došao za tajuička neki K. Pomislih Koliko li će se tome gospodinu ugrijati stolica, na koju je zasio, a sada evo čujem, da on više tamo nije i da mu Zatoujani kliću: sretan put! Tako se mo- ja slutnja 1spuoila. I — jezik za zube! 4 Dr. Vice Didolić, — Odličnu širom ci- jele Hrvatske pozuatu obitelj Diudolića na Braču zadesila opet teška žalost, Umro im je dr. Vice, stari borac 1 bivši narodni Zastupaik, megju pr- Vijem u narvdaj) strauci, kad se u nas počelo da rali za ume, jezik 1 domoviau. našu, bilo mu je 70 godina. Želimo mu vjećui pokoj, & zaslužaoj ubitelji njegovoj naše Iškredo sažaljenje i saučesće, uaodoljub. — Čuveni uarodm pisac u Gru- bišuompolju žup. Iv. Nep. Jemeršić, koga je po- anuta Zaplieca materijalno tesko udarila, suda povijest kraljevine Češke. Ko može neka mu se obilaim prinosom odažove, jer je zaslužio, Poziv _na pretplatu. — Ponučaa od mojih prijatelja | šaauaca, da uredim novo IL, iz- danje svojega djela: ,Rasudna rasprava o Krš. te sam odlućio f