List izlazi svake subote. Cijena mu je unaprijeda u Otpravništnu lista: na godinu fior,
Dubrovnik sa parena

4:50; na po godine tior. 2:25, za
i Bosnu Hercegovinu s poštom :
for. 4:50, i poštarski troškovi

Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da

je predbrojen i za došasto polugodište.

ee =

Umoljavamo naše cijenjene predbrojnike,
koji mam još nijesu podmirili barem prvo
polugodište, da se požure s pretplatom.

One pak koji nam imaju namiriti još i
štogod lanjskoga, molimo da se sjete svoje
dužnosti i tako nam prištede pismenih i dru-
gih posebnih poziva, koji su na štetu i dan-
gubu i nama i njima. Dosta smo ih čekali!

 

Nova agitacija u Bosni.

Pouzdana osoba, koja je u stanju da bud%
dobro obaviještena, javlja nam, kako su bosanski
hrišćani ili ti tako zvani Srbi, iza neuspjeha sa
memorandumom zasnovali drugačiju agitaciju, eda
bi nasilnom reklamom kao manjina nametnuli svo-
je mišljenje cijeloj zemlji i pred Europom je pri-
kazali kao srpske pokrajine. Po vijestima što ih
dobismo, oni sađa sačinjaju novi memorandum, ko-
ji bi putem jednoga od raznih poslaništva imao
prispjeti -na obale Neve. Potajno. su se bacili na
muhamedance, da od njih izmame potpisa, pak je-
dnijem mude do 500 fior., a drugijem, kojijem se
ne usugjuju dolaziti sa ovakovim predlozima, o-
bećaju da će se njeki poslanici u Carigradu zau-
zeti, da“itn se podijele visoki ordeni. Suvišno je
govoriti, da je sva ta agitacija naprama muhame-
dancima bezuspješna.

Pita se sada otkuda srestava za ovu srpsku
agitaciju u Bosni? To mi ne znamo, ali očito je
da su ta srestva vrlo izdašna i ako bezuspješna.
Mi napokon i ne marimo dalje istraživati, već sa-
mo konstatiramo fakat, koji je u svojoj bitnosti
istinit. Pa valjda ni to ne bismo uradili, da se ne
tiče naše stvari. U prošlom, propalom memoran-
dumu. bimbenim načinom podmuklim tvrdnjam iz-
megja redaka napadahu se bosansko-hercegovački
Hrvati. Prosto Srbima tužiti se koliko im duši
drago, al neprosto im lagati na braću svoju, koja
trpe. U ovom novom memorandumu radiće se isto
o Hrvatima, I tu se Hrvati iz daleka prikazuju
kao elemenat, koji austro-ugarska vlada protežira
ne. štetu Srba. Zar nećemo mi, koji znamo koliko
je to istina, ustati protiv toga ?

Srba u nas re bi bilo, da ih magjarstvo i
nijemštvo nije stvorilo i podiglo, eda tako zapri-
ječi razvoj hrvatstva i omete ga, & da ne stvori
svoju. hrvatsku državu od Drave do Jadranskoga
mora. Naša novija politička povijest od trideset
godina govori nam, da su pravoslavni u prvo do-
ba bili najveći Hrvati; da su se oni vjerom okre-
nuli i postali najveći protivnici narodnog jedinstva ;
da su tada dobili najveće protekcije i bili masno
nagragjeni za svoja herostratska djela; da je onda
Hrvatima bilo nužno boriti se sa jednijem dijelom
vlastitog svog naroda; da mu je omelo napredak,
osokolilo tugjina i dosta oslabilo narodnu stvar,
Ovo govori paša zadnja povijest!

Kad je tako onda je, lako pogoditi ko bi se
na koga imao putušiti. Bosanski hrisćani pak.mo-
gu bolje nego iko drugi uvidjeti nevsnovanost svo-
jijeh podvala proti Hrvatima. Ako je ikome ško-
dila okupacija, to je elementu: koji g nama &im-
patiše: pitajte muhamedance da vam pričaju o i-
seljenju, Komu je pak najviše koristila, to su bili
uprav brišćani, koji su od sluga i djetića postali
bogati gazde, jer su oko bosanske vlade molili i

«a  izbodili razna poduzeća, trgovine i kojekakve life-

na godinu fior. 5, na po godine tior. 2:50, za inozemstvo

'nijemstvo i magjarstvo ove monarkije samo pro-

 

U DUBROVNIKU i83. Marta: 189%.

ENA HRVAT

Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske u Dubrovniku, a dopisi

u kuću, a za Austro-Ugarsku, || šalju se Uredništvu.

racije. A sada kad su zasjeli na dukate stečene
laskanjem oko Magjara i Nijemaca, sada im nije
pravo, pak se tuže — na Hrvate, koji tobože u-
živaju privilegirani položaj.

One silne ,povlastice“ što ih hrvatski ele-
menat u Bosni uživa i*koje sastoje u tom, da se
ovaj ne smije u nikakvom svome činu ni hrvatskim
imenom nazvati, mi ih rado darivamo Srbima, za
polovinu onoga što oni sada imaju. Jedan naš do-
pisnik iz Bosne kazao je,:da bi se tamošnji Hrva-
ti zadovoljili sa položajem Srba. Ovo karakteriše
situaciju. Ako se pak srbi“ uza sve to još tuže,
niko im me može kratiti :toza prava, ali pri tom
neka postupaju pravedno i: pošteuo, te ne upliću u
svoje žaobe brata svoga, kome je uprav najgore
učinjeno. Inače dobro bi bilo da sa hrvatske stra-
ne nastane reakcija.

Ovoliko smatramo. za korisno da rečemo 0
toj samoj stvari. A sada bi trebalo da progovori-
mo nekijem pašijem jadnikovićima,, koji su klonu-
li duhom, pak pri časovitom stanju kako 'se nala-
zi sada naša stvar, ne znaju ništa bolje, nego sno-
vati snove, po kojim se Hrvatstvo slabi, ili ga se
još i odriču. Tijem nesretnjacima rekli bismo, da
možemo: zar ne vidite, očima ne: vidjeli, kako je

lazna gospostva? zar ne čujete za poraze što ih
osviješćeni slavenski narodi na sve strane priprav-
ljaju tugjinu, koji je bio za gospodario u njihovoj
kući? To je naša nada! Budite Hrvati i ostanite
Hrvati; u Hrvatstvu tražite spas zajedno sa osta-
lom slavenskom braćom, koja će nam samo onda
n pomoć doći, kad se bude mogla uzdati, da bi
joj i mi u potrebi mogli valjati. Na hrgju niko ne
gleda, a braća ga se stide. 'Prenimo se, što smo
zaspali! Uprimo da budemo jaki, da budemo svjes- |
tan narod, ponosan svoga imena, jak od svojih
prava Na sve strane nalazimo  bratskih naroda
koji isto teže. Ovo stanje nije: moguće da dulje
izdrži, ali ako mi klonemo prije njega, njegove
ruševine biće .nam: nadgrobnom pločom. Ne smije
se zato prepadat vi; klonut: duhom. Držmo se i
branimo što je naše, ma bilo od koga, odlučno i
bezobzirno, da nas nenadnja ne zateče nepripravne.

 

U izbornoj borbi.

Kompromisima ograničila se izborna borba
u Dalmaciji. Pošto su Srbi sklopili kompromis sa
narodnom strankom, to je, nadamo se, protimba
otpala i ste strane, osobito u gradovima i vele-
poreznicima. Tako se naprama Hrvatima nalaze
na bojnome polju još sami talijanaši, sa svojim
kandidatom grofom Bondom, koga misle postaviti
u sva tri izborna kotara u kojim će se još prika-
zati i to u gradovima i u veleporeznicima.
| Sami fakat da se talijanaši u nijednom. od
izborništva vanjskih općina neće ni pojaviti, svje-
doči najbolje, kako to nije nikakva dalmatinska
narodna stranka, jer talijanaši nemaju nigdje se-
ljaštva. Što se još po gradovima potežu ostanci
nekad vladajuće autonomije, to se može: raznovr-
sno tumačiti, Ako pak uzmemo u obzir činjenica,
da većinu. tal stranke sačinjaju aktivni ili
umirovljeni činovnici, onda možemo zaključiti, da
joj i sam ovaj protuslavenski sistem, koji kod nas:
vlada divno služi; jer da su uredi i činovnici ob-
vezani u službenom saobraćaju upotrebljavati je-

 

“Godina VII.

Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10. novč. o retku, a oglasi koji se
više puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane ne prima ni uredništvo ni uprava.

gm Em

zik, kojim govori 99%, dalmatinskoga pučanstva,

manje bi zanago bilo u nas tijeh autonomaša. Sva-
kako nadat se je, da će složnim silama - poći! za
rukom, da izvojšte sjajnu pobjedu 'nad' elemen-
tom, koji hoće da nam se nametne sa svojom to:
božnjom narodnošću. Nekoliko tisuća renegata, ko-
ji odbaciv svoj jezik, talijanski proglašiše ne više

kulturnim već materinskim jezikom, ne smiju da

priječe jedan narod u njegovu razvoju 'i napretku.
Tada će i činovnici iz Gabdinetd i Leg uvidjeti,
da imaju posla sa jakim faktorom, koji meće tr-
pjeti, da ljudi te on plaća, ruju protiv njegove ek-

sistencije. Vidjet ćemo hoće li ova lekeija donije-'
ti kakora ploda, ali teško dok njemačka gospoda

po Beču budu pokrovitelji našijeh talijanaša. WU
svakom slučaju narod će učiniti svoju dužnost. —
U Istri našoj bilo je svakojakih nasilja, a
da u V. kuriji ne prodre naš vrli dr. Matko La-
ginja. Nema sumnje da će onaj izbor biti obnć-
vljen, jer je bilo općina, u kojim talijanaši mate-
rijalnom silom zapriječiše Hrvatima, da ne stupe

na izborništvo. Takav čin ue može naći odobrenja

u jednom zakonodavnom tijelu, kako ga nije na-
šao ni u drugoj prigodi i Istarski Hrvati očekuju
pravica i ništa drugo. Ali to je sve malenkost
prama onoj drugoj rani, kad se je čalo, :da je'o-
nijem izrodima i izdajicama, koji zanijekaše : ime
svojih djedova, pošlo za rukom osvojiti nekoliko
biranih birača. Nije osudit dotični jadtii puk, ko-
ji je upao u spletku, neznajuć ni sam kako, već
one bezdušnike, koji su se igrali s njegovom pro-
stodušnošću i učiti ga, da Istrijanac nije Hrvat
već Slavo-Istriano. Jednaki sistem za sve naše
krajeve. Kada tugjinac hoće da nas dobije, sko'ne
može da nas svlada, on želi da nas raznarodi. I za-

to redovito najprije napadne na naše narodno im6; '

eda bi pomutio pojmove, što je znak, da nit ovo
najviše smeta, pa ga se i mi moramo tvrdo držati.

Upamtimo jednom: Hrvat je hrišćanin; ka-
tolik, muhamedanac; Hrvat je Slavonac, Istrija-
nac, Dalmatinac, Bošnjak, Hrčegovac — uli je «
prvom redu Hrvat i samo Hrvat. Ime narodno
nije mala stvar. Što je ono čovjeku; to je'i ple-

menu. Ko ga izgubi sve je izgubio i u kaošu sam

sebi jamu iskopao. —

U ostalijem pokrajinama monarkije borba se
vodi vrlo žestoko. Njemačka liberalna stranka
sjajno je propala. Za njom padoše u grob i nje-
zini stupovi, okorjeli centraliste, koji su nas mr-
zjeli iz svega srca. Na njihovo mjesto doći će ne-
koliko novih strančica, razdvojenih i nesuglasnih,
što je glavno. Inače Nijemac ms kojoj stranci pri+
padao mrzi Slavena. Megju' Česima ima natezanja
izmegju mladočeha, seljaka, omladinista i staroče-

 

ha. Poljaci će izaći najjači i najkompaktniji! Nji-'“
hovi vogje učiniše u Galiciji man bassa sa svijem -

onijem elementima, koji neće da se pokore jedin-
stvu i dišiplini kluba. Nova kurija možda da dade

i kog socijal-demokrata, no ti će se svi moći u&

<

prste izbrojiti. U Anstriji narodno pitanje' tako je |

živo i žilavo, da, dok se ovo | ne riješi, nijednom
drugome nema mjesta.
Na tom stenovištu, usprkos svijem intencija-

ma vlade, vode se cijeli izbori od Bukovine (0 ''

Dalmacije. To nam najbolje govore mnoga imena .
: velikih posjednika i narodnih borioca, koji

temelju narodaog načela biti izabrani u izborniš-
tvu općeg glasovanja!

će na s