lalissli srpski dah. Jedni vele da ih je ubio kom- promis sa Hrvatima, drugi viču na autonomaše, a neki se u duši kaju, i prokljinju ča: i uru, kad su se prozvali Srbima i tako u_ovoj_ hrvatskoj “ ezemlji zapriječili sebi svaki politički položaj, što bisga inačije mogli imati. Ele, čuje se svakojakih mi Da se stane na kraj ovoj konfoziji odlučeno je, da 'se vpet svekoliko maše vajno srpstvo okupi pod zastavu najskrajnjeg eskluzivizma i da se protiva Hrvata povede najžešća borba. Srpska svijest“ mora se dakle jačati udarajuć po Hrva- tima? To bi bio uprav bratoubojni zaključak, ali on mora da slijedi, jer je. neophodni uvjet njihovu opstanku kao brvatskih odroda. Srpski Glas“ već-je otvorio žestoku vatru. Iza kratkog mučanja on se opet izrugava Hrvat- stvu i hrvatskom državnom pravu, sjedinjenju Dalmacije i svemu. onome, što nam mora da bude milo i sveto. Za njim će slijediti ostali manji i veći kučki, da laju na Hrvatsku. Ali njihovo je lajanje i dosada vjetar odnosio, pak će tako biti i u buduće. = Mi se ne bojimo ovijeh novijeh pavala niti im se čudimo. Iskustvo nas je navčilo, da su u ovoj našoj zemlji Srbi uvijek zlo prošli, odkad se Hrvati pokazaše, da su spravni braniti svoje ma i od brata rogjenoga. Ne čudimo im se, jer u tom na- padanju na hrvatstvo i sastoji čitav politički pro- gram srpske stranko u Dalmaciji. -+ Njezin rad nema idejsla na kojim se grije, niti računa sa realnošću. Program je njihov ne- gacija Hrvatstva i Hrvatskoga ujedinjenja. 'Toj ne- gaciji ne suprostavljaju ništa pozitivna. Oni neće sjedinjenje sa Hrvatskom i odvraćaju od toga na- rođ, veleć mu da je sjedinjenje štetno i neMogu- ćao. Oni “se brane i protestuju kad ih se upita da li teže kome drugome narodnome centrumu, Njihov dosadašnji rad bio je udešen po željama au- stro-njemačkimi kojim je talijanaškim kompromisima obilno pomagao. On dakle i sam isključuje drugu erentualnost. Oni neće ni jedno ni drugo, oni sa- mine znaju što:hoće, ali neće da bude nas Hr- vata i zato sada okupljaju svoje jadne i prorije- gjene redove i:-vode ih pod berisk na kome je napisano : mržnja Hrvatstva! Pod taj barjak na- daju se srpski političari, da će moći okupiti sve ološe svojih sljedbenika. _ Neka im bude. Mi rado primamo i taku po- nudu, dapače ona nam je milija od hinjenja, jer je iskrena. A: koliko će Srbi s njome da postignu idemo da vidimo. Nas će u svakomu slučaju naći budne i spravne. i b GA ANA NEAL . Njemačka tiranija. + Što se danas dogagja u Češkoj poučno je i za nas, jer Česi i Hrvati imaju sublizu jednaki po- ložaj,: jednake t+žnje i iste neprijatelje. Na 2: maja držala se velika pjemačka skun- štita u: Teplitzu; gradu sjeverne Češke. Ko ne vidi po samom imenu da je ovaj Teplita bio nekad Toplica pak se ponijemčio? Tu. je bila skupština naprednjačke stranke, a u isti dan držala se u Reichenbergu. druga skupština njemačke pučke stranke, Na svakoj bilo je oko 3.000 Nijemaca, 0- daslanika iz- Češke i drugih austrijskih Nijemaca, a što je značajno i narodnijeh zastupnika iz Rei- cha. Držali su se skrajnji, razdražljivi govori Ma daje u. Beču cenzura dosta blaga, sama Neue Freje Presse boji se da donese i izvadak od ne- kih, govora, da ne bude zaplijenjena. Tu se je vi- kalo na. vladu grofa Badeni, pripovijedalo 0 ugro- ženom opstaoku Nijemstva u Austriji, zaključilo najskrajnjom opozicijom dapače opstrukcijom. Nje- ki zastupnici izjaviše, da su od svojih birača već dobili oblast za abstinenciju. Neue Freie Presse podupire ;te iskaze, vičući da se radi + biti i ne biti Austrije, da Nijemci neće žrtvovati se nego će gonit do skrajnjosti pa kud puklo puklo. U jednu riječ podigla se 'velika, mečuvena galoma, koja. će. svoj odjek imati i u bečkom parlamentu, tako da će se lasno dogoditi, da bude zapriječen svaki parlamentarni rad u Cislajtaniji sve — do E + od 17 tm. br. 81, koji u uvodnom: A kad tamo sve se ovo zbiva samo zato što je izišla ona ministerijalna naredba, po kojoj se wu zemljama Većeslavove krune, u Češkoj i Moravskoj, u nekim samo uredima, češki jezik proglasuje da je jednak u službi sa njema?kim jezikom! Ništa više! Najelementarnija pravica, ispod koje nije mo- guće: poći, zahtjevala je, da, se Česima, kojih u rečenim zemljama imade dva puta više nego Ni- jemaca, dade barem ovoliko. Pravica bi zahtijeva- la da u Češkoj bude prvi i prevlasniii češki je- zik. No Česi se zadovoljuju da ih se u njihovom vlastitome domu tek izjednači s došliakom. Radi toga Nijemci Austrije podigoše evo sada ta- ku silnu graju i opstrukciju, koja će mnogo štete državi nanijeti. Njihov jezik ostaje i nadalje go- spodujući sve dotle dok u češkoj zemlji imade ureda, u kojim će i nadalje isključivo vladati. Ali Nijemci nijesu ni s tijem zadovoljni. Oni hoće, da Slaven ne bude imati nikoje pravo, nikoju povla- sticu, da im je u svemu inferijoran!! Zanimivo je čitati govore i članke, kojima se oni obaraju na tu silnu ,nepravicu“ što im je u- činjena. Regbi da i oni sami osjećaju nekn vrst ljudskoga stida nad svojim pretenzijama. U ovim raspravama uzalud biste tražili jednu malu riječ- cu, koja jedina mogla bi im dati nekoga temelja, riječcu pravo. Nijedan njihov govornik, nijedan njemački list, ma koliko žestok i bezobziran bio nije on svoje navale opravdao sa strane pravice. Sve druge invokacije kao: državna pogibelj, federali- zam, vijernost kruni, zasluge njemačkog plemena itd. nijesu nego doskočice, kojim se hoće da obrani je- dan nepravedni i abuzivni posjed. Radi toga i nji- hova akcija protiv jezika bratskoga češkoga na- roda, pa bila još toliko začinjena govorničkim ta- lentima i učenim diskusijama, nemilo hramlje. Koliko li jednostavniju, a plemenitiju i krepčiju argumentaciju imadu za prava svog jezika braća Česi! Ali ovdje se ne radi o pravu i razlogu nego o prostoj sili. Nijemci vrlo dobro znadu, da bi na tom polju brzo izgubili boj, zato ga tamo i ne vo- de, nego su u svojim bučnim sastancima zaključi- li ovu dilemu: ili uništiti i ono malo pravice što je češki narod jezičnim naredbama sada zadobio — ili opstrukciju, apstinenciju i zapriječenje sva- koga rada u državi. Ovo je i za nas kako rekosmo vilo poučno, a još više kad vidimo kako im na sve to savez- nici Magjari oduševljeno povlagjuju. Slaveni mo- narkije, a posebice Česi i Hrvati, biće se sada zanago uvjerili, da oni svoje moraju izvojštiti teš- kim žrtvama i napornim radom, koji mora da ide za tim, kako bismo složnim silama ove gazde pri- silili, da se drže u svojim granicama. Mirnijem putem, ili razdorom i mlitavošću, neće se dobiti ni toliko koliko je potreba da narod žive vlasti- tim životom. Češka braća ne smiju da ostanu osamljeni u ovoj nemiloj vatri. Njihova stvar i naša je stvar, njihova pobjeda i naša je pobjeda. Odlačni hrvat- ski zastupnici i uplivni rodoljubi moraju nastojati | da se ovdje uzajamnost na obranu zajedničkih in- teresa pokaže što življa i čvršća, jer ovo što Ni- jemci sada rade i poduzimlju, nije više ustavnost ni ustavna borba, ovo:je već prava tiranija. Naši dopisi. -< New-0Orleans, 7 Aprila. Naš narod u ovijem okolicama lebdi sada u velikoj nesreći. Rijeka Mississippi uzdigla se kao nikad dosle, te svak žive u velikom strahu, da od časa na čas ne ostane nasred puta sa svim svo- jim imanjem, a ug to još i životom plati. Naši domorodci koji se nalaze u Baju Kuku i Salini" osobito su izloženi, jer da provali gdje blizu njih sve bi izgubili, a to se svaki dan očekuje. U gradu New-Orleansu lijepo cvjeta Hrvat- stvo. Svi naši zemljaci koji tu živu osjećaju se i svakom prigodom ispovijedaju da su kirvati. Ime hrvatsko od Amerikanaca uvaženo je mnogo više nego drugo, jer su Hrvati poznati kao pošten, mi- ran, štodljiv i radišan narod, a ne kao mnogi dru- koji dolaze amo da besposličare ili da varaju. vo će bit milo čuti našoj braći u domovini, da im njihovi u dalekoj tvgjini sačuvaše rodu i ime- nu dobar glas. Primite uz to g. uredniče hrvatski pordrav! A. 0. Zadar, 80 Aprila. Slučajno nam je došao do ruka ,Dalmata“ članku ,la »Dusle nell' animo a noi che siamo buoni catto- lici, di dover parlar male di una parte del clero“ itd. Ljudi oko ,D.“ buoni cattolici! To ne laže, biće barem po izvanjštini. G. Gigi Negovetić, pot- pisani urednik ,D.“ uvjek je s popovima, ne sa- mo na dvoru, već i u sakristiji; mogao bi ko po- misliti da je on kakav-brkati starešina. Nije. čuda dakle, da se ,Dalmate“ prijatelji nazivlju buoni cattolici. U tom članku dok , 0.“ siplje na njeke . popove, koji se ne dopisuju ,pravim“ Dalmatin- cem, barem znamo što su počinili, nu neda mira ni mladim bogoslovcima, jer su mu se tobože zad- njih izbora rugali. Tako da ih lažno okrivljuje, da su vikali: pVala Isus i Marija, »Propala je autonomija !“ Ovo je baš po paklenska izmišljeno. Pitamo mi »D.“ koje su to persone degne di fede? Nije li to šior Gigi, komu nije drago čuti u sakristiji Hvaljen Isus?“ Da, šior Gigi će biti persona de- . gua di fede za sve prijatelje oko ,D.“ jer zna ćak i običajnik Sv. Stošije na pamet Nu mi sada po- zivamo te persone — ima ih više — da dokažu: kada, gdje, od koga ili kojih su bogoslovaca čuli prije nego je ono bilo tiskano u ,D.“ Vala itd. — a mi ćemo odmah položiti 20 kruna za , legu.“ Brže dok je toplu! U istom br ju pod viješću ,non accaddero disordini“ — tuži č. bogoslovce: fecero loro (Če- sima) senza necessita un' eni '<> acclamazione, agitando i cappelli e gridando.. Koliko riječi to- liko laži. Mi se ne bojimo kazati, da sa bogoslov- : ci na uljudni način pozdravili Čehe, ali to tek ta- da kada su ih prvi Česi pozdravili sa živili, a oni tiho odzdravili: živili, na zdar! Je \ tu bilo en- fatica acelamazione i agitando i gridando? Zar je ,D.“ želio da se bogoslovci pokažu neuljudnim ko i njegovi? A zašto ,D.“ nije stavio jednu opazku uz ono ,fecero“ itd.: a naši skladni dell' avita col- tura posuše ih sa mosta pijeskom više puta? Pak i to da su im bogoslovci i drugi doviknuli: lijepa hvala? Osvrnućemo se na br. 32 t. m., premda je suvišno. Kaže ,D.“ da bi bogoslovci htjeli ,sla- vizzare“ itd. a mi mu na to poručujemo, da toga oni ne trebaju i neće kako bi kogod drugi hotio latinizzare, o čemu imamo dokaza, pak bi znali štogod kazati i o danu Sv. Stošije itd. Ovo smo napisali ne da branimo hrvatske bogoslovce, već da se zna kako ,D.“ u svemu la- že, jer oni ne tiebaju ma bilo čije obrane. Oni znadu, da ih ie hrvatska majka rodila i zadojila, pak se time i ponose i vedrim čelom stupaju pred svakim, pak i ne bilo ugodno Zadarskoj gos »Bog i Hrvati !“ V. Pogled po svijetu. Kralj Srbije bio je na Cetinju gdje su ga oduševljeno dočekali. Prekoiače povratio se je natrag. U Beču zapinje sv rad radi obstrukcije li- | beralaca. Oni .megjutim time ukopavaju sebe. Što prije to bolje. Na Istoku čekaju s lučne bitke, koja se najavlja. Iza toga čini se da će Grčka prihvatiti ponude posredovanja kakav god bio ispadak. Narod je još uvijek uzrujan pro- tiv dinastije. Iz Petrograda javljaju da će doći do tošću. ispadak od- necessith di un freno“ licumjerno počimlje —'' abdikacije. Tad bi se Grčka proglasila republikom. Brzojavi. (Prispjeli iza posljednjega broja.) Beč, 1 Maja: — Grčka u'nistarska križa rješena. Kabinet Ralli sastavljec. Ministar rata : pukovnik Tsamados. Oćekiva se su'sob kod Phar- gale. Turski napadaj kod Veles!'uos suzbijen. U Epiru Grci nazaduju. Beč, 4 Maja. — Turci napreduju prama Phar- | gali. Grei uzmiču k Domoko i planini Oth U Epiru potisnuti su za granicu. Ratna luka: turskim rukama. Na Mitileni buknuo je ustanak. Beč, 5 Maja. — Grčka odlučila nastavit rat do skrajoosti, Pukovnik Vasos zamijeniće Man U saa osvojili do Tafere. , 6 kod Pharsale odbio žestok nasrtaj. Danas očekiva se cdlučoa bitka. Rusija želi posredovati za mir. Beč, 7 Maja. — Juče Grci razbijeni kod olo u : Maja. — Pukovnik Smolenski kod Velestinosa razbio Turke. Nasljednik prijestolja / Pharsale. Uzmiču Domoskosu i Lamiji. Smolenski bježi jućim intervenciju. Beč, 1 Maja. stre radi naredbe jezika u dnice parlamenta vrlo burne. Svaki rad zaprječen je na bzirnijom opstrukcijom. skih i h kvoti. oat 4 aja. = U, polata velikog pariškog put Halmyrora. + Velevlasti najaviše ratu- — Juče liberalci tužili mini+ '' Češkoj i Moravskoj. Sje- Beč, 4 Maja. — RBizbiše se pregovaranja '* bazara broj žrtava iznosi preko 180. Megju njima iz+ te Beč, 6 Maja. — Schonererijai jela sestra gorj naše kraljice vojvotkinja napravile O tt glenih sablazni. A a. — D*nas u parlamentu ope« :tovaše se divlji prizori. ut | u