", 7 Ma da će ih Srbijanci dočekati kao što se bratu pristoji; Hrvati će u Beogradu biti gosti i ništa drugo; doduše u srodnoj kući, ali opet sa- mo gosti. Samo tom smislu nalaze se tamo depu- tacije našijeh sokolaša. Ali da bi Hrvati išli u Beograd ne kao bra- ća nego kao osvajači; da bi oni tamo nosili hr- vatsku ideju, da je suprostave srpskoj ideji, neka se ova potkopa i oslabi, niti bi bilo s ljubavlju pričekani, niti bi to zaslužili. Ipak Srbija nije bez hrvatskog elementa. U samomu Beogradu biće Hrvata oko 2.000. No da se ovi dignu, pak, upirući se na kojekakve oslone, koje bi u stranački onako rascijepanoj zemlji kao što je Srbija, lako našli — i združujuć se sa 200.000 Rumunja, što u zemlji živu, stanu rušiti i rastvarati sve ono što je Srbinu milo i sveto, takovi Hrvati ne bi zaslužili imena hrvatskoga. Nikada hrvatsko pleme nije zazornim okom gledalo srpski napredak u Srbiji, dapače možemo kazati, da su odnošaji izmegju Hryata i Srbijanaca — ovih pravih Srba — bili uopće dosta dobri. Samo u časovima kad se obaznalo, da se protuhr- vatska politika u hrvatskim zemljama i iz Srbije podupirala, planula bi hrvatska duša pravednijem gnjevom, jer su najljuće rane one, koje ti brat za- dava. Inače Hrvatstvo je uvijek bolnim okom gle- dalo, da se Srbija sputava u tugjinske uplive, a veseljem bi pozdravilo onaj dan, kad bi se ona tijeh upliva oslobodila. Jaka Srbija nije od štete Hrvatskoj. Kako bi mogla da bude štetna Srbiji jedna jaka Hr- vatska? TA preko nje jedine, oslabljene i savlada- ne, može da je poplavi tugjinstvo; dok se Hrvat na nogama drži, dotle se Srbinu ne treba bojati, da će na njega doći red. .... Kad bi ovako Srbi shvatali današnju našu poziciju, prestala bi uzaludna i štetna trvenja iz- megju oba plemena. A to će biti tek onda, kada se ovi naši Srbi uvjere, da radeći svim silama i sa svim našim dušmanima, neka ne bude Hrvat- ske, tim lje ni Srbiju ne stvaraju, nego obojici ko- paju zajedničku jamu, na teferič neprijatelja narodnih. Srbi iz Srbije mogu mnogo uplivisati, da pre- stane ova bratoubojna borba. Njihova riječ bila bi mjerodavna, a i poslušana od svijeh zavedenijeh, ali poštenijeh elemenata, koji misle, da cijepajući hrvatstvo rade za slavenstvo! Samo na ovakim načelima moguć je jedan opći srpsko-hrvatski sporazum. Inače o tome ni govora ni- je. Mi smo se ovih dana naslušali lijepijeh riječi o slozi. Ali riječi su ostale riječi. Borba protiv hrvatstvu, sjedinjenju, državnom pravu vodi se i nadalje svim silama, na zadovoljstvo Magjara i Nijemaca, koji su u našem srpstvu i nadalje osjegurali dobra druga i koji se veselo smiju, kada slušaju, kako oni Zagreb i Hrvatsku proglašuju srpskim zemljama. Sokolaški sastanak u Beogradu biće bratski i srdačan. Hoće li on i u ovom pogledu donijeti nešto koristi ? Dao Bog! U svakom slučaju mi pozdravlja- mo dane beogradske slave, u nadi, da će čestim doticajem i braća preko Drine jednom upoznati naš pravi položaj, na korist svijeh poštenijeh Sr- ba i Hrvata. Poso od kazerma na opć. sjednici. Na općinskoj sjednici došao je načelnik s predlogom novoga zajma za gradnju vojarna. Po- trošilo se je 300.000 fior., preko koje svote, na riječ njegovu i g. Giberti, nije se nikako imalo proći; potrošilo se i ono 20.000 fior, koji su sta- li u reservi te se bez dozvole vijeća nijesu smje- li ticati, suviše drugih 7000 fior. i sve to nije do- sta bilo nego novi zajam! Koliko su tražili moglo se razabrat iz govora jednog prisjednika, koji se izustio za oblu svotu od 100.000 fior! Sjednica je ovako tekla: Prva tačka dnevnog reda : odobrenje pogodbe s g. Vlahom Kisićom radi vode, Primljeno jed- noglasno. Druga tačka: Novi zajam za kazerme. Načelnik Gondola veli, kako je već u pro- šloj sjednici rekao, svota preventivana za kazerme nije dostatna. Treba novaca, jer u blagajni već ne- ma, poduzetnici po pogodbi traže, a on nema ot- kle plaćat. Zato preporuča vijeću da primi pred- ORO DEDQQOOmOmOmOšOm—— Rta AdičđA a IR log o emisiji novih općinskih obligacija, A što se (čini po unitarnoj nego po ukupnoj cijeni, ali mit tiče postupanja njegova i upraviteljstva u ovome poslu, sad neće ništa govorit, ali uvjeren je kad se stvar lijepo razvidi, da će se vigjet da ne sa- mo nije nikakva pogreška, nego da mu se još ima zahvalit kako je radnja izvedena. Dr. Čingrija čudi se zadnjim riječima načel- nika, koje ga uprav izazivlju. Tu se nema što ra- zvigjet nego to, da sa najmom neće se moći pla- ćat kamate i uzdržanje, da će općina nakon 25 godina imat staru istrošenu kućetinu i 400.000 fior. duga i ako mi taj dug nećemo dohranit na našoj djeci, valja nam udarit novi općinski namet za njegovu amortizaciju. Spominje kako su on i njegovi drugovi glasovali za gradnju samo uslijed izričite izjave načelnika, da kazerme neće kostat više od 300.000 fior. Ako su bili prevareni nije njihova krivica. On napokon neće sada dat ni nov- čića više, prije nego odbor za pregledanje radnje ne izvijesti a poduzetnici, ako im treba novaca, ne vjeruje da su u takom stanju, da ne mogu od- govorit dužnostima: od 20-30.000 fior., jer bi on- da svak, bez solda, na taj način mogao činit od imprenditura. Predlaže za tim da se preko ove tačke pregje na duevni red. Mato Šarić podupire predlog vijećnika Čin- grije i predloži, da se ne čini novih zajma i neda ništa, prije nego odbor izvidi i izvijesti. Presjednik Banac brani upraviteljstvo. U o- vomu poslu, veli, svi smo malo krivi, i mi i vi što ste glasovali. a najviše je kriv inžinjer koji nas je uvjeravao, da radnja neće proći 300.000 fior. Spominje kako se u ovakim radnjam dosta puta dogodi, da se potroši više nego se proračuna. To se dogodilo i g. Čingriji kad je bio na općini pri gradnji ove općinske palače, koja je došla kostat nešto strah božiji više nego se preventivalo. Kri- vi smo dakle svikvlici, jer se u poslu od kazer- me imalo pitat u vojničke vlasti neka ona dade tačno sve što hoće itd. Ali sad više nije koristi govorit, impredituri valja da imaju novce, a u osta- lom biće i zašto drugo potreba, Predlaže zato da se učini jedna emisija od 100.000 fior. u obliga- cijam od 44%. Presjednik pl. Natali iza poduljeg govora preporuča da se primi predlog upraviteljstva. Po pogodbi, veli, poduzetnici imaju pravo tražit is- platu za svaki mjesec radnje, oni su dali svoju iskaznicu na kojoj je potpisan inžinir Giberti. Dr. Čingrija odgovara da on shvaća žalos- tan položaj načelnika i upraviteljstva. Da je on na njihovu mjestu, za svoje čine ne bi bježao od odgovornosti kao to čine gg. Banac i Natali. Go- vori nam se: i vi ste krivi, svi smo krivi, i vi ste glasovali. Mi smo glasovali iza vašeg uvjeravanja, da kazerma neće zapasti više od 300,000 fior. ali vaša dužnost, a ne naša, bila je, da prije nego što takova podastrete vijeću, sve dobro proučite. Mi bismo bili krivi jedino zato, što smo vama vjerova- li. Gosp. Natali govori da je poduzetništvo posla- lo iskaznim za isplatu radnje i da je na njom pot- pisan inžinjer Giberti. Jeli to oni inžinjer Giberti — ako je inžinjer — koji je nama ovdje kao te- hnički strukovnjak rekao, da kazerme neće proći 300.000 fior? Odgovara napokon g. Božu Bancu glede osvade da je i on pri gradnji općinske ku- će upo bio u isti slučaj, jer se potrošilo :-3 pu- ta više nego se bilo proračunalo. Drago mu je da je g. Banac to napomenuo. Gosp. Banac valjda jako mlad, pak ne zna, da kad se gradila ova palača, njega (dr. Čingrije)i njegovih sumišljenjaka nije ni bilo na općini; da su oni uprav onda došli u nju kad je ona talijanaška općina, koja je palaču gra- dila, radi nje bila općinu uplela u velike dugove i dovela je bila na rub. propasti. On i njegovi dru- govi došli su za tim da to stanje poprave i to im je u 25 godina pošlo prilično za rukom. Ako su tad pali, to je stvar što se dogagja svijem ljudi- ma i strankama, koje stojeć dugo vremena na u- pravi steču dosta neprijatelja. Mi, smo veli, onda pati a da li smo pali na korist ili na štetu Du- vnika, to ne znam, to će sudit potomstvo. — Govornik za tim spomivje kako je u svijem stva- rima općinskijeu bio vrlo štedljiv i tu spominje stare projekte za željeznicu, u koje se svojedobno dosta lo, a on im je protiv svijem svojim drugo samodrug, bio protivan, jer da se ne- će izvesti Dr. Mandolfo protestira proti izrazu g. Ban- ca da su svi krivi za ovu kazermu. On je onda kad se je o tom radilo bio iznio predlog da se ne je načelnik oduzeo riječ. On i drugovi glasovali su uslijed izričitih izjava da kazerma neće doći više od 300,000 fior. Izlaže jasan račun kako se najmom ne može amortizirat d valja _u- darit prinose na pučanstvo, kog Presjednik pl. Natali brani se, da on nije ništa kriv, jer da se išlo po uvjeravanju inžinjera. Ali sada kad je radnja tu, valja je na svaki način svršit i zato on ponovo preporuča predlog u- praviteljstva. Dr. Matijević zagovara, da se općinsko u- praviteljstvo uoblasti na izdavanje obligacija u naj- većem iznosu od 100.000 fivr., ali da se ove ne štampaju, nego da se čeka dok se vidi, koliko će biti potreba. — Iza male rasprave o svoti za izdanje obliga- cija i dali se mogu ove izdavati bez tačno ozna- čena broja, u kojoj govoriše Natali, Banac, Ma- tijević i Šarić preporučujuć svoj predlog da se pri- čeka izdavanjem obveznica dok odbor ne izvi,esti, uzimlje riječ u Načelnik Gondola. Ispravlja dr. Cingriji da- nije istina da se potrošilo već 27.000 fior. preko odregjene svote, nego samo 5-6000 fior. (Što nije istina, jer se osvem 300 000 fior. potrošise i one 20.000 fior. koje senijesu imale potrošiti i suviše oko 7000 fior. Op. Ur.) Pala je nadalje tu sa strane dra. Čingrije riječ , prevara.“ On se ogra- giuje, da je ikoga htio prevarit. (Dr. Čingrija : ja nijesam rekao da ste nas Vi prevarili, nego da smo mi bili prevareni i tako je!) On je u ovomu poslu postupao lealno i otvoreno. Svakome vijećniku bilo je prosto sve vidjet i razgledat. On niječe da je godine 1895 dao izjavu, da radnja neće doć pre- ko 300.000 fior. pak se u to ime poziva na sve prisutne vijećnike (Glasovi: jeste! rekli ste! mi smo čuli!) Nijesam tako rekao nego sam rekao, da će se gledat potrošit što manje, a da se neće ni- kako dogodit ono što se dogodilo sa spljetskijem teatrom. (Glasovi: Ne! rekli ste 300.000! Jeste! Nijesam ! Jeste! Svi smo čuli!*) Megjutim stvar je tu, svota je prexoračena, a odbor kojemu je on dao sve potrebite spise, kad sve razvidi, uvje- riće se da je on dobro postupao. Na opaske dr. Čingrije, da je položaj administracije žalostan, on odgovara, da ne samo nema što žalit, nego da je uvjeren da će mu gragjanstvo za ovaj posao biti zahvalno. G. Matu Šariću odgovara, da nije mo- guće općini čekat dok odbor razvidi gradnju, jer da se novaca hoće, a odbor u ovo mjesec dana nije još učinio ništa. Pobija dra. Čingriju da se glavnica neće moći amortizirati, jer najam rapre- zentira kamate od prilike od 6% 3 kojim se mo- že svaka glavnica amortizirati, navlastito ema se kamate od 44% (a troškovi za uzdržanje? Op. Ur.) Iza toga osvrće se na opaske o željeznici i govori, kako bi, da se onda Rije okolo projekata onoliko zatezalo, Dubrovnik imao željeznicu. Novci za projekat nijesu ipak bili uzalud bačeni, jer i sada Ministar Kallay, šef. voj. štopa Beck i bar. Sternek. tražili su od općine one aacrte, ko- jim će se za željeznicu poslužiti, te ako je do godine dobijemo, tome će oni projekti dosta pri- pomoći. Na svrhu preporuča vijeću da primi pred- log upraviteljstva i da ga u oblasti za emisiju no- vih obligacija. Dr. Čingrija za ličnu primjetbu opaža kako bi se iz govora načelnikova moglo zaključit da je on protivan željeznici. To nestoji. Niko radije od njega da se željeznica gradi. On je onda bio pro- tivao da se u projekte baci uzalud ono tisuća, ka- ko se i dogodilo. Garić sa lila primjećka kao član odbora za regledanje radnje na kazermi ogragjuje ga proti Prigovora načelnika, da odbor nije ništa ae Oa je uradio do danas koliko je mogao, ali pošto ni- je mogao naći inžinjera, nije do sad preduzeo mje- renje. Sad ga je našao te se on nada, da će do malo dana sve obavit i izvjestit, Načelnik. — Rasprava je zatvorena. Prelazi se na glasovanje. , Čingrija traži da se poimence glasuje. Načelnik stavija na glasovanje predlog dra. Čingrije, da se preko predloga upraviteljstva pre- gje na dnevni red. Glasuju sa da t, j. za predlog Čingrije: Ba- čić, Bakara, Broili, Čingrija, DeGiulli, Grbić, Ka- tičić, Lujak, dolfo, Mičić, Račić, Radić, Švilo- cossi, Šarić, Šutić, Ucović. Glasuju sa ne: Banac, Bibica, Gaus, Gondo- la, Gracić, Grkavac, Matijević, Natali, Pilato, Ser- ragli, Vodnica, “ukasović, Čingrijin predlog primljen je sa 16 proti 12 glasova. M Naš izvjestitelj bio je na i ica je takogjer svojim ušima čuo, kako je načeln a kako je uvjeravao da će kazerme doć od 280,000, pite do 800. fior., na opetovano pitanje vijećnika dr. je: pdakle neće se pasat 300.000?“ rekao od prilike ovako: ,nasto- aće se da se potroši što moguće manje, ali mogu vas, mo- a gospodo, asikurat, da preko 300 000 lior. nećemo pasat.“ ad se je glasovala svota za obe dvije kaserme u iznosu od 320.000 fior. Ponudom Jelića uz sniženu cijenu od 7% obalilo je -sadašnje poduzetništvo ono 20.000 fior, i tako je gradnja kazerme ostala za oblih 800.000 fior. što je Vi- jeće prihvatilo u sjeduici od 6 Marta 1896. Op, Ur, |