gb (će počet tin 4, do tad će izletnici malo opo- činut i porazgovorit se s prijateljima, a onda će- mo se nać zajedno. Tako najbolje ! Mlade primor- ke uhvatile kolo,.a.naši izletnici kolo. okolili pa |. uživaju. Ima ih, pusto, lijepijeh! 'Na 4 zvona zvo- ne, kolo se razvrće, a pobožan narod hita u cr- kvu. Evo i dum Antuna, zove dva brata svećeni- ka na asistenciju. Dum Pavo je pobožan čovjek, no ovaj put, valja reći, bilo mu se nekako mučno dignut, nego vidi da nema druge, a božija starija. Iza blagosova posjelo društvo za tri dugač- ka stola u hladu na trgu. Slavoluk je vodio k njima, a okolo sye nakićeno. hrvatskim trobojni- cama. Odbor stonjske mladosti pazi i u četvero se čini, da im gosti budu zadovoljni. Divan po- gled preko trpeza, biće nas skupa sa Stonjanima oko 250. Okolo nagtnuo narod. Divan pogled pre- ko trpeze; ali nije loš ni onaj - na - trpezu + na žarko stonjsko vino, staru glasovitu Česvinicu, ko- ja krvcu grije, a starce u momčad pretvara. Juna- čko im je ono vino, ne budi mu urok! Rekoše nam da je ono dar uglednijeh stonjskijeh posjed- nika, koji nas bogme viteški počastiše. Za pečenijem ustane veleč. Ljepopili, da po- zdravi izletnike i ,Hrvatsku Radničku Zadrugu.“ Vatrenom i sočnom besjedom oslovi i spomenu hrvatstvo naše i važnost radničkog stališa u da- našnjem društvu, a kad je svršio urnebesno kli- canje začini bistru mu riječ. — Odgovori mu pre- sjednik društva Miletić. Ganuti na dočeku ne zna- mo kako da zahvalimo ij da odvratimo braći Sto- njanima, ali nek budu uvjereni naše ljubavi i ne želimo bolje, nego da mi u Dubrovniku odvrati- mo. prijateljstvo prijateljstvom, ljubav ljubavlju. — Ustane za tim gosp. Maro Gučić općinski pri- sjednik, koji se megju nama sa prisjednikom Lju- banom nalazio kao prestavnik općine. Na ime op- ćine, na ime Stona i cijeloga puka napije on dru- ištvu i izletnicima govorom, u kome je bilo i sta- račkog dostojanstva i mladenačkog žara. I njego- ve riječi pozdraviše sa svih stolova oduševljenim klicanjem. — Upravitelj Zadruge Supilo spomene lanjski izlet i doček u Župi, ovaj izlet i doček u Stonu, spomene misao, koja je pokrenula ove brat- puka u hrvatskome čuvstvu. Nazdravlja onome srestvome času, koji se nada doživjet, ako hrvat- ska svijest našega naroda bude ovako svukud na- predovala. Glazba svira, oduševljenje raste. — Član Radovani napija u oduljoj zdravici Hrvatstvu Du- brovnika, koji ne treba da se za ikim povodi, ne- go da samostalno stupa naprijed stazom pravoga hrvatstva i patrijotizma. Sve ove nazdravice bile su saslušane stojećki. Kad se digosmo na odlazak poredaše se čla- novi pod svojim barjakom, za glazbom, obigjoše da se, oproste sa mjesnim vlastima i bratskim društvima, a za tim krenusmo k_parobrodu. S na- ma i uz nas došao je vas Ston i malo je ko ostao u varoši. Rastanak je bio vanredno srdačan. Po- zdravljasmo se barjacima, rupcima. seširima, kli- canjem Hrvatskoj, Stonu, Dubrovniku, sve dokle parobrod nije zavinuo kroz ubavi stonjski zalijev. Na povratku po selijima i mjestima okolice bija- hu kuće rasvijetljene, na Orašcu zapališe velike baklje s kojim mahahu, a mi iz parobroda od- vraćasmo glazbom —i vatrometima. Ne treba ni spominjati da je na parobrodu bilo sve razdraga- no. Parobrod je pristao u Gruž odkuda izmarši- rasmo u grad uz sviranje hrvatskih komada i kli- canje hrvatstvu. : * * l s Lasno je bilo nabrojiti ovo ovako po redu kako je dolazilo, ali je trudno opisati i spomenu- ti onu ljubav, onu susretljivost i ono oduševljenje hrvatsko s kojim nas Stonjani dočekaše i osladiše nam boravak megju njima. To je trudno po isti- ni sve kazati, zato izostavljamo, a neka budu u- vjereni, da ćemo se sjećati njihove plemenitosti, dok nas bude, Živjeli Stonjani! Živjela Hrvatska! Hvala lijepoj Korčulanskoj Glazbi, koja nam je zabavu uzveličala ! Izletnik. | ' , Izbori trg.-obrtn. komore Du- brovnika i Kotora. U srijedu završili su se izbori trgovačke i obrtničke komore Dubrovnika i Kotora sa ovim resultatom : U Dubrovačko - Korčulanskom kotaru, trgovački otsjek izabrani su: Vlaho DeGiulli sa 185, Jozo Fažinić 183 glasa. Srbi se nijesu ni prikazali! Autonomaši imali su 6 glasova! : U obrtničkom otsjeku izahrani su: Vlaho Ki- sić i Antun Miletić sa 85 glasova. Srpski kandi- dati imali su 1, a autonomaški takogjer 1 glas! U pomorskom otsjeku izabrani su: Grego Niko i Lapačina Miho sa 4 glasa, bez srpskih ili talijanaških protukandidata. Ovaj otsjek dao je tako malo glasova, jer su po novim zakonima u njemu izgubili pravo glasovanja 'svi brodovlasnici i kapetani, a ostali samo gosecaki obrtnici, dakle oni .koji se. bave: pomorskim graditeljstvom. No ima nade, da će se ove anomalije ukinuti i da će sa izborni red komore što prvo reformirati. U. Bokeškom kotaru trgovačkom otsjeku dobio je Lazar Vukasović 113 glasova, Stijepo Bravačić 112, Petar Petrović 40, Ilija Račeta 40, Frano Bibica 1. Pošto je Lazar Vukasović već u komori te je od bokeških Srba pogrešno nošen, njegovi glasovi proglašeni su nevaljali i izabrani su: Stijepo Bravačić i Petar Petrović. U obrtničkom otsjeku dobili su Matej Šarić 44 Frano Bibica: 26 (izabrani) Mato Vučković 17 glasova. : U pomorskom otsjeku Šutić Ivo 3, Arangjul Nikola 3 glasa. Srpskih protukandidata nije bilo. 'Tako u novoj polovini komore imamo 9 hr- vatskih a 3 srpska predloženika. Pošto u ovim iz- borima sudjeluje trgovački i obrtnički stalež Du- brovnika, Korčule i Boke, to su gornji rezultati vrlo zanimljivi i važni za kojekakve zaključke. Mi prepuštamo braći van našeg okružja, da ih oni učine. Naši dopisi. Kotor, 30 Juna. (Izlet.) Dok danas svak govori po gradu o jučerašnjem izletu, i mi se laćamo pera, da oba- vijestimo čitaoce barem kolikogoć o isteime. — Poznati amošnji talijanaški agitator Viktor Maa- del prisvojio je fugju misao, da pokrene iziet do Dubrovnika .na Petrovdan Topićevim parobrodom. I on se je stavio da sakuplja izletnike, udarivši za svaku osobu na glavu fiorina dva (2) za.troš- kove parobroda, glasbe itd. Do građu je Y; Man: kupi veći broj izletnika, da tobož bude imponen- tniji izlet, a ne nipošto da bude bolje njegovoj ke- si, Kad je osigurao sebi masnu nadnicu, on- da je snizio cijene na pola, na sami 1 fiorin, da se tako još više izletnika sakupi. I sakupilo se je, koliko se nije ni sam o. Uvjeravao, kako o- no on znade gospodu, da su izletnici sve birana čeljad, dočim osim male iznimke bilo je protivno. Pošto se je izletu imala pridružiti pozvata i pla- ćena ,Kotorska glazba“, bio je sastavljen program za sviranje, Pokretač Mandel znao je za ovaj pro- gram i nije mu se protivio, jer je ovaj izlet“ nje- gove su riječi bez Ikakvo političke boje za sva- koga, koji želi pohoditi Dubrovnik. Nu dok je o- vamo igrao ovakovu ulogu ovaj šampion talijanaš- ke legine stranke, kažu nam da je kod dubrovač- kih talijanaša htio igrati drugu. Uvjeravaju nas pače, da je javio svojijem istomišljenicima u Du- brovniku da je ovaj izlet talijanaša kotorskijeh (1? !), stoga nek se znadu vladati. Dubrovački talijanaši vjerujuć Mandelu pripraviše izletoicima lijep do- ček sa svojom glazbom i lijepo ih dočekaše jučer, kako čujemo a vi ćete bolje znati. I u lju se je prošlo više sati dok ,Kotorska glazba“ nije za- svirala jedan slaveaski komad, po svom progra- mu. Tad se je pričaju nam, dogodilo pravi čulikan, pmegia oljanolčma :Jntii estodele ad: ni. Bi- o je megja njima i psovanja i svega. Najgore je bilo za politički harakter Viktora Mandela, koji videći se u golemoj bruci i neprilici, poče krivnju bacati na bare što su svirali po programu, protiv kojeg nije bio ni on isti. Na parobrodu bio je počeo paovati lijevo i desno, ali nas uvjerava- qa da mu je rekao dvije kako valja i trebuje va- ani i zaslužni naš rodoljub vrli gospodin Roko uković. Drago nam je! I ovaj izlet bio je zadnji colpo di state umirajuće talijanaške stranke koju je ovako prodičio Viktor Mandel, :koji se danas smije i broji utjerane novce jučerašnjim izletom, koje novce neće sahraniti u svoju kesu, već ulo- žiti u dobrotvorne svrhe, da udovolji svom veli- kom patriotizmu ! Iz Boke, 29 Juna. *) Ne mislimo vam laskati veleuč. gosp. Ure- dniče, već po istini vam javiti da su svi amošnji neodvisni rodoljubi naše stranke odobrili vaš kras- ni članak: ,Na povratku iz Beograda“ tiskan u zadnjoj ,Crv. Hrv.“ Stanovište koje držite prama *) Od uglednog otačbenika ia Boke. Ur. ru i hrvatski narod, vrlo se je i e SOJA hrvatskim ,Srbima“, ono je vazdašnje st$novište cijele stranke prava. Onog se stanovišta stranka prava mora držati, ako ne misli da inače sama sebi grob iskopa. Vrlo pametno rekoste da se po- greške pojedinaca mogu (ljuto osvetiti na cijeloj stranci. U pamet dakle dok je vrijeme. Intela. ti pauca ! vi Molimo da se tiska ova naša poruka i srča- no vas pozdravljamo. Hrvat Bokelj. Ston, 1. Jula. Ustupit ćete nam nekoliko prostora da ne- što prišapćemo ,Dubrovniku.“ Ovaj famozni list, tu skoro obećao, kad je opisao izlet Dubrovačkog Radničkog Društva, štampati još nekoliko dokaza proti Stonjanima; što je onda, do potrebe, ostavio u reservi. Dokazi služe, a ne izlaze, pa nam se čini, da su iz reserve otišli u konservu. . (Ali, vigji ti vraga, nijesmo se stavili! Gos- par oji nije mogao ni djecu učiti, sad se frazra- lio i hoće da nas nešto nauči: hoćete, nećete — srbi ste, to vam potvrgjuje i povelja Stefana Uroša, koji je bio kralj svijeh srpskijeh zemalja + primorskijeh, a on je dubrovačkoj državi darovo Ston it.d. Možebit da se onda tako pisalo, ali, u današnje doba ono: svijeh srpskijeh i ski- jeh, razumjelo bi &e da to nekakvo primorje nije bilo ,srpska zemlja.“ i Čudna čuda! ,Dubrovniku“ je dosta da upra- vlja jednom zemljom srbin, a da odmah i narod postane srpskim. Kod nas je drugačije, Dalmaci- jom su vladali Mlečani, ali se još nije našao nije- dan , mudrac“ da dalmatince nazove mlečanima; takova šta čekamo od ,Dubrovnika.“ =: /. Dubrovnik“ poručuje: srbi ste, jer su :tu nekad živjeli pravoslavni. — Dragi *Dubrovniče“, oprosti, ali te pitamo: kaži nam je li koji srpski kralj bio rimokatolik i je li mu ko kad za to ka- zao da nije srbin? Vjera je — vjera, nod je na- rod! Mi s Dubrovnikom“ ne ćemo raspravljati o pitanjima riješenim od mudrijih glava . . .. , nego ćemo mu kazati, da više ništa ne ćemo odgova- ti, jer nam ne bi bilo od časti gubit se oko nje- govih ludorija. Stonjska 1 Pogled po svijetu. Položaj u Austriji.: — Njemačke općine po Češkoj neće da dalje obavljaju one poslove, koje država u ime svoje prenosi u općinski dje- lokrug. To su sve prosvjedi radi jezičnih nareda- ba. Govori se ozbiljno, da će ovoga avgusta za- početi pregovori izmegju čeških i njemačkih oda- slanika, eda se ustanovi neka vrsta jezične na- godbe. — Vlada grofa Badeni najoštrije postupa Prvut ogivavvi lua. raugermanskim listo iz Rei- cha zabranjen je ulaz, njemački zastupnik Zimmer- mann izaguan je iz za godinu dana, Jubilarne svečanosti. — Europa i njezi- na štampa, osvem Italije, vrlo slabo učestvovaše engleskoj radosti, po čemu se dokazalo, da ovaj narod nema simpatija na kopnu. Promjene u Njemačkoj. — U njemačko politici nastale su Ve 1 s lite OL je 0 , takogjer 1 ministar vanjskih Marsehal, a na mjesto njegovo došao je (Billow bivši . nik .u, Rimu. Biilow. i m u Hohenlohe hodočastili su k Bis- marku, što znači, da je u Njemačkoj nastao 1 duh, koji će se ravnati nazorima Bismarka, ili drugim riječima kapi u Vilima I. željeznog kancelara, koga je nazad 7 godina uklo- Turska sve o tom radi da pripoji Tesaliju, pok su njezini državnici, izjavili da bi se oma .po potodbom i Krete, Stalno je da će je velevlasti makar silom prisiliti, da se odreće Mne o SN rt Da una je. kle će to Grci da plate. SUTON Sjedinjene države anektirale su Havai ili Sandviške otočje. Japan je tome. protestirao, pa su odnošaji megju ove dvije vlasti postali napeti. Kongres novi — U Stokolmu držao se kongres novinara. Švedski kralj Oskar došao je megju novinare i sjedao š njima Ta8- pravama kongresa. ) === Domaće vijesti. sE Drohobecki. — Na 27 juna po- svećen je u Križevcima novi velebni hram sv. Kri- ža, što ga je podigao unijatski biskup Drohobe- cki. Na toj svečanosti našla su se zaodao 4 bi- skupa hrvatska i to nadbiskup Posilović, i bi- skupi Maurović, Gugler i Droho Ovaj zadnji rodom je ugarski Rus, se držalo da dolazi u Hrvatsku kao pristaša v sistema. Malo malo pos : e fostnoinje u novoj de. movini, te se je atskom episkopatu svećenstvu. Zreče koju se i ovom a! v0- rekao nadbiskupu Posiloviću glaveći gju svećenstva, iz toga će on bit mi za je