U
CRVENA.
List izlazi svake subote. Cijena mu je una rijeda u Otpravništvu lista: na godinu for.
i ; Dubrovnik jem u kuću i za Austro-
Hercegovinu s poštom : na godinu fior. 5, na po godine fior. 2:50 ; sa inosemstvo
4:50, na po godine fior. 2:25 ; za sa
fior. 4:50, i poštarski troškovi,
Pojedini broj stoji
je predbrojen i za došasto polugodište.
Kako će ovo svršiti ?
Svak se pita kako će završiti ova nemila
borba, koja se vodi izmegju Nijemaca i Čeha te
Nijemaca i grofa Badeni. Strasti su se odviše ras-
plamtale, svaki pokušaj da se dogje do nekakve
nagodbe bio je odbiven, jer Nijemci neće o tom
ni da čuju, prije nego se ukinu jezične naredbe
za Češku i Moravsku. A sastanci, zabranjeni i
dopušteni, koji se na sve strane držu, jasno govo-
re, da niko ne misli ni za dlaku popustiti ni Ni-
jemci, ni Česi, pa ni grof Badeni.
Važno je da se češko plemstvo,u ovim od-
lučnim trenutcima našlo rame uz rame sa mlado-
češkom strankom. Knez Švarcenberg govorio je
onomadne u Budjejovicama tako otprto i otvore-
nv, kao koji mladočeh.
Grof Badeni drži tvrdo, s razloga što on i-
ma da računa sa većinom zastupničke kuće, koja
se je obrazovala njemu iza legja i koja ga poda-
pire samo uvjetno, t. j. da se:on ne udalji od nje-
zina stanovišta, od načela autonomije kraljevina i
zemalja. S druge strane naprednjački Nijemci, vo-
gjeni pangermanom Schonererom — koji se je
svima nametnuo — upotrebljuju najskrajnja sres-
tva, da ovu većinu rasprsnu i grofa Badeni sruše.
U to ime oni su najviše plašili sa ustavom.
Većina, a za njom i grof Badeni, idu za tim da
ustav promijene. Nijemci su prestavljali tu mo-
gućnost kao katastrofu u monarkiji. Ali knez Švar-
cenberg pogledao je pitanju o ustavu bistro u oči,
pak je izjavio sasvim mirno, da se pokazalo, da
ovaj današnji ustav ne odgovara potrebama naro-
di u Austriji! Vika koja je nastala na ove njego-
ve riječi u njemačkom taboru, neda se opisati. Ali
je njegova izjava i djelovala, jer je izrečena od
člana starog historičkog plemstva, koje je monar -
kiji mnogo doprinijelo pod devizom: za oltar i
prijestolje. Kad ovaki govore o nevaljalosti usta-
va, onda je dopušteno da se kaže, kako taj bla-
ženi ustav stvoriše Nijemci, preko Slavena, gle-
dajuć pri tom samo svoju korist, ana štetu našu.
Ako se dakle ne dogje na kraj stanju u Če$-
koj, onda bi se zbilja moglo dogoditi, da se tegne
u paragrafe ustava. Po onome što nam skora pro-
šlost kaže, uz ovake duhove nemoguć je u beč-
kom parlamentu svaki rad, koji zasijeca u narod-
no pitanje. Radi toga lako da se stegne djelatnost
carevinskog vijeća, a proširi ona sabori. Tako bi
sva ova pitanja prešla na njihovu kompetenciju,
što bi bio neki početak federalizma, za čim teže
mnogi političari u Austriji raznih narodnosti.
Kad bi se to dogodilo, onda bi borba Nije-
maca bila i za nas :vrlo korisna. U velikom par-
lameotu, gdje su grupe različitih narodnosti, teško
da se čuje, kako treba, hrvatska riječ male i za-
puštene Dalmacije. Dočim u nas doma, mi bi na-
še stvari riješavali, kako bi vidjeli da će biti naj-
korisnije po narod i narodnost, bez da iko iz dru-
gih pokrajina ima prava, da na što zažali. Sve će
ovo nama isposlovati Nijemci s njihovom nasiinom
politikom i pruskim zastavama.
Drugoga izlaza nema. A pošto je želja vla-
de, da se za došaste godine duhovi umire, neka
se uzmogne mirno proslavit jubilej Njegova Veli-
čanstva, to še mnogi nadaju, da će već ove je-
geni doći kakvo iznenagjenje, koje će prenijet po-
slove Reichsratha u djelokrug pokranjskijeh dije-
-
10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine,
. naših idejala.
DUBROVNIKU: 17. Jila 1897.
#2 k
šalju se Uredništvu.
Za oglase, priopćeno,
smatra se da || Više puta
Rukopisi se ne
ta. U prvom redu trebalo bi dati pokrajinama, da
one same odlučuju 0 uredovnom školskom jeziku,
a zatim bi se valjalo na to povratit, da sabori ša-
lju u Beč delegacije, koje će rješavati ostale dr-
žavne poslove, kako je to i prije bilo. Onda bi
Nijemci ostati u većini samo i\ onim pokrajinama
koje su njemačke -- i u Moravskoj -- a u svojim
zemljama odlučivali bi Slaveni.
Ovo je jedini način, da se, bar za sad, nagje |
izlaz iz ove situacije. Velimo ,za sad“, jer ni Če-
si ni Hrvati ne bi se mogli s ovim zadovoljiti.
Ali to bi bio već neki skok za daljnje ostvarenje
Ne valja pri tom zaboraviti, da bi onda U-
garska sa svojim magjarizmom i odviše prevagnu-
la, a da bi je pustili, da ona i nadalje na račun
Slavena i Rumunja ostane najmoćniji faktor u mo-
narkiji, pak u ime ravnovjesja valjalo bi, da se i
ovim narodima dadu njihova prava.
Kako vidimo dakle moglo bi se dogoditi, da
se ovo zamršeno klupko stane po malo rasplitati,
na korist potlačnih Slavena, koji su do danas do-
sta pretrpjeli, koli s ovu, toli s onu stranu Lita-
ve. Već isti Nijemci priznavaju . mogućnost ovako-
ga riješenja, koja činjenica najbolje ilustrira dua:
listični sistem. :
===
Izbori u Srbiji.
Prošle sedmice obavili su se izbori za beo-
gradsku narodnu skupštinu. Rezultat je ovaj: iza-
brani su, osvem trojice, svi radikali. Nu pošto
kralj ima pravo da imenuje četvrtinu zastupnika,
to je on imenovao po nekoliko liberala i napred-
njaka, koji će na taj naćin bit zastupani u komori.
Ovi izbori prikazuju Srbiju u svom žalos-
nom stanju. U zadnje 5 godina, sve tri stranke
bijahu na vladi, sve tri vodiše opće izbore i uvi-
jek je svaka dobila za se ogromau većinu zastu-
pnika. Kako je to, da narvd, koji je prekolani slao
liberalce, ovaj put šalje radikalce, a do godine
će naprednjake i tako redom? Može li se tu go-
voriti o narodnoj svijesti i 0 političkoj zrelosti
srpskoga naroda ?
Ovi srbijanski izbori dokazom su da se ta-
mo više ne gleda toliko na mišljenje, koliko na
onoga koji vlada. Bio hrgjav ili dobar, narod zna
da je u njegovim rukama vlast, pa za drugo ne
pita. On na lalje iz iskustva zna, da stranke vla-
di protivne čeka progoustvo, tamnice, svrgnuća
sa službe, a one koji su s njome svake časti. Za-
što dakle da joj oponira? U Srbiji nema danas
iole vigjenije osobe, čija politička karijera nije se
kretala od najvećih časti do tamnice. Skoro svi
značajniji ljudi svih stranaka bijahu mučitelji i
mučenici. Narod je vidio to pak se prilagodio o-
kolnostima. Samo na taj način mogu se tumačit
ovi izbori, jer i ako je istina, da radikalci imaju
većinu, nije moguće, da je ova takova, da im mo-
že pribavit jednodušnost.
Što je radikalna stranka izčinila ix Srbije,
to je poznato. Dosta je kazati da je ćaća srpskog
radikalstva bio socijalizam. Ovi sadašnji na vladi
zovu se umjerenijem radikalcima, nu pitanje je,
da li su isti ljudi novim nazivom . promijenili i
svoju ćud. Srpsko radikalstvo nije do sada Srbiji
učinilo nikskva dobra, a idemo da vidimo što će
biti u buduće.
VAD
Pretplata i oglasi plaćaju se upravi Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, a dopisi
zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, a oglasi koji se
tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust.
vraćaju. Listove nefrankirane no prima ni uredništvo ni uprava.
Osvem socijalizma, imala je radikalna stran-
ka u Srbiji svoje postanje u antidinastičnom po-
kretu protiv Obrenovića. Dokazi protiv Pašića i
Čebinčeva afera to su najbolje ilostrirali. Sada je
doduše nastupio neki mir, ali da li je na sreu što
na jeziku, to je drugo pitanje.
I doista Srbiju ne muči samo borba tako
zvanih ,načelnih“ stranaka, koje doduše nemaju
drugog načela van da jedna drugu zajaši i na
vladu dogje. Osvem toga ima tamo i dinastičnih
stranaka. Obrenovići danas kraljuju, ali i kuća
Karagjorgjevića imade jaku stranku i pristaša u
svim srpskim strankama, a takogjer i Petrović-
Njeguši, koji najviše simpatija uživaju kod radi-
kalaca. Pogreške Milanove i njegov zlokobni u-
pliv, koji i danas vrši mnogo jače nego ikada,
mnogo su učinile, da je oslabila ljubav i čuvstvo-
vanje za Obrenovića stvar, te se razboriti ljudi
drugovdje obrću. Š
Qsvem ove tri dinastične struje imade i čet-
vrta; koja veli: doklegod .bude u 1ia& narodnih di-
nastija, dotle će biti u zemlji smutnje, jer nemo
propheta in patria. Zato najbolje, da Srbija uzi- /
ma za vladara jednoga stranoga kneza, tugje krvi. U
Susjedne zemlje pokazaše nam u tome očit pri-
mjer. Dokle su u Rumunjskoj vladali domaći kne- \
zovi, ona ie bila pozorištem krvavih preganjanja, a
a kad je došao stranac, on je umio kao nov čo-
vjek, da uredi zemlju, a uz to je evo ponarodio
svojuslozu. I zato ni Obrenoviće, ni Petroviće, ni
Karagjorgjeviće! -- Ima dosta srpskih politićara,
koji ovako misle i razlože.
Prošli i svaki izbori dokazaše, da javno mni-
jenje u Srbiji nije postojano, radi čega i ove stru-
je u zemlji imaju veliku važnost.
Svak će razumjeti, kako takovo stanje ne
dovodi do učvršćenja države i za to nije čudo, a-
ko srpska stvar na Balkanu uzmiče ispred trije-
znoga i žilavoga bugarskoga naroda. Svi oni koji
Srbiju smatraše nekakvim Pijemontom odavna 0-
stadoše razočarani.
s=======—mo =
U Banovini.
Hrvatski sabor otvoriće se dakle na 29 ov.
mj. Ban je bio odmah iza izbora otišao na lije-
čenje, ili, kako se službeno veli, na odulji dopust.
Iza toga povratio se je kući, da uredi što je po-
trebno za otođia onda je opet krenuo na,do-
pust t. j. na liječenje. Ovo je već treća godina
što boluje Njeg. Preuzvišenost i to, kako se ka-
že, na živcima.
Inače čuje se, da će na prvim mjestima na-
stati opet neke promjene. Podban Stanković po-
staće presjednikom sabora, Gjurgjević presjedni-
kom kluba narodne stranke, & Oto pl. Krajezovics
prestojnikom unutrašnjih posola, dok bi na bogo-
štovje i nastavu prispio dr. Pleverić. Megjutim o-
ve su vijesti sa službene strane bile pobivene, no
zna se što vrijede ovaki dementi, pa ako baš i
ne bude sve po tanko, kako se ;šapće i pronosi,
stalno je da slijede neke promjene u vladinom
krugu.
Opozicija se ozbiljno pripravlja na rad, jer
se od nje punim pravom dosta očekuje. Mi smo
bili vatreni zagovaratelji kosliranja stranke prava
i neodvisne stranke u izbornome kreševu, dok
mnogi naši prijatelji bijahu drugog maijenja. Be-