Br. 30. CRVENA HRVATSK po i Bist izlazi svake subote. Cijena mu je una; rijeda u Otpravništvu lista: na godinu fior. jem u 8 poštom : na godinu fior, 5, na po godine fior. 2:50 ; sa inofemstvo x. IPE NS SRE za Dubrovnik sa i Bosnu Ha for. 4:50, i poštarski troškovi U DUBROVNIKU 24. Jula 1897. kuću i za Austro-Ugarsku, || šalju se Uredništva. Godina Vif. ti « Pretplata i oglasi plaćaju se upravi ,Crvene Hrvatske“ u Dubrovniku, a dopisi Za oglase, priopćeno, zahvale i ost. plaća se 10 novč. po retku, & oglasi koji se Pojedini broj stoji 10 novč Ko ne vrati list kad mu pretplata mine, smatra se da || Yiše puta tiskaju po pogodbi i uz razmjerni popust, Rukopisi se ne vraćaju. Listove nefrankirane na prima ni uredništvo ni uprava. je predbrojen i za došasto polugodište. Na znanje! Naš urednik g. Frano Supilo morao je da otigje u vojnike, na ljetošnje manovre za 4 nedjelje dana. Pošto nije mogao naći za- mjenika, da ga za sve ovo vrijeme u svemu što treba na listu zamijeni, to kroz ove 4 su- bote njegova otsuća s uredništva , Crvena Hr- vatska“ izaći će samo u 2 subote, biva da- nas i u subotu na 7 avgusta, a na 31 jula i 14 avgusta ne će izaći. Molimo naše cijenjene predbrojnike i pri- jatelje, da nas ispričaju i u obzir uzmu naš položaj, jerbo nam nikako ne bijaše moguće bolje urediti. Obećajemo, da ćemo nastojat, da ovaj manjak nadoknadimo to življim radom za Hrvatstvo, a kad se naš urednik povrati, izdaćemo i nekoliko priloga. Crvena Hrvatska.“ - Sibirska željeznica. : Rusija je sa svojom sibirskom željeznicom ove godine daleko doprla. Ona sa u hiljade kilo- metara pruža prama Vladivostoku i Tihome Moru. Čita se po ilustrovanim listovima o novim velikim mostima i prokopima, o selijima radnika nastanje- nih u vagonima, koji se zajedno s radnjom napri- jed pomiču, vagonima-crkvama itd. To su sve vr- lo zanimive epizode iz ove velike radnje, pak se kao kurijozumu pripovijedaju po Europi. Megjutim Rusi neutnorno rade, tako da j6& već sigurno, e će se početkom novoga vijeka moći voziti na gvozde- nome putu u udobnim kupejima, okružen stani- cam i restatiracijam preko zemlje, čije ime još i danas pobugjuje strah i trepet izobraženome svijetu. . Ova željeznica znači dvoboj izmegju Rusije i Engleske o prvenstvo. S njome je Rusija bacila rukavicu pomorskim putovima istoka, s kojim je do sada raspolagala Velika Britanija. Cijelo ori- jaško stovarište Azije valjalo je da po vodi doplo- vi u naprednu Europu. Indije, prednja i zadnja, prebogato azijsko otočje, rodna i ogromna Kina sa raznovrsnim plodovima, sve je to dovozilo na luke, koje za čas postadoše svjetske znamenitosti. Bombay, Kalkuta, Singapor, Batavia, Honkong, Kanton imena su ovih emporijuma, odakle na hi- ljade golemih parobroda suklja valove Indijskog Oceana, da se kroz Suez uvuku u Europu i Lon- donu, Liverpoolu, Hamburgu, Marsilji, Genovi i Trstu izruće bogatstvo istočnoga svijeta — rižu, pamuk. svilu, mirodije, voće i sve ono čega nema u Staroj Europi. Skoro vas ovaj promet u ruka- ma je Engleske; ona s njime upravlja, zapovije- da, a sa strahovitom flotom čuva brodove njezine djece, koja mater svoju učiniće ovako najmoćni- jom i najbogatijom zemljom na svijetu, Sibirska željeznica izvestiti će sada potpuni prevrat, Ona se po malo spušta na bogate polia- ne orijenta. Njegov će se promet svratiti sada na ovu stranu, te će hiljade i hiljade vlakova krcati- jeh svakoga blaga božijega juriti u europejske strane. Sibirska željeznica pružila je istoku daleko bolju svezu sa zapadom, nego li su to i majbrži engleski parobrodi. Radi toga biće ovaj promet vrlo uspješniji u natjecanju sa morskim putem, a posljedica toga biće zacijelo ta, da će suezki put osjetiti veliki udarac, da će Kina pogledat u Eu- ropu ne više preko Honkonga, već preko Mongoli- je i Vladivostoka i da će na ruskom zemljištu ni- knuti novi trgovački centrumi, koji će potamniti slavu dosadašnjih gospodara mora, Beč, Pariz, Ber- lin, Hamburg i zapadna, a Petrograd, Moskva, Novgorod, Odesa i istočna Europa biće privezani ovom gvozdenom žicom sa bogatim Istokom uz u- vjete daleko povoljnije nego do sada te će se pro- met svratiti na ovu stranu, poput bujice rijeke, kojom se navrnula n novo korito. U trgovačko prometnom pogieđu sibirska že- ljeznica izvestiće pokret, koji ne će bit ništa manji od onoga, kad se otkpila Amerika. Naravno dakle da će se posljedice još više osjetiti sa političke strane. Antagonizam rusko-engleski naći će se na dohvatu. Vidi se već sada, kako Rusija pazljivo gleda na bogate indijske -zemlje, kojim u susret ide drugom željeznicom preko Turkestana. Inglezi drhću na pomisao, da bi mogao svanuti dan, kad bi se Pamir ili Himalaja našla izvrćena svrdlima ruskih inžinijera. U Indijama nijesu zadovoljni sa gospostvom Engleza. Narod od 250 milijuna mo- ra se negda uželjet slobode. Uprav sada, za jubi- larne slave, nastadoše tamo veliki nemiri, pa mo- žda ne bismo pogriješili, ako bismo i tu posum- njali na ruski prst. Osvem toga Eoglezi se boje, da će ruski upliv narasti i u Kini na njihovu šte- tu, a u slučaju jednog sukoba, odlučno je to, da Rusija može za malo vremena bacit silne svoje čete bilo na Indiju, bilo na Mandžuriju i Vladi- vostok, gdje se obrazuje velika ratna luka, čija će važnost sa želježničkom svezom silno poskočiti, Sve to vide Euglezi, pak je njima sibirska želje- znica crnja nego gjavo pred očima, i kad o njoj pišu, izgube svoju proverbijalnu hladnokrvnost 0O- ni se boje, da će, što nije mogao ni Filip IL ni Napoleon L, para iz rusko-sibirske lokomotive uni- štiti će njihovu nepobjedivu armatu. Naravno je, da u ovoj trgovačko-prometnom mobilizaciji Rusije ni oni ne stoje prekrštenih ru- ku. Dapače John Bull razvija tu ženijalnu djelat- nost. Iznajprije gleda on, da osjegura gospostvo na moru silnim gvozdenim tvrgjavam, koje nepre- stano slijeva i u vodu pušta. Dok je naše more, ne će pak biti sve izgubljeno, misle Eoglezi i o- braćaju se ovom nevjernom elementu, kome ima- ju sve da zahvale. Zatim pregouše, da se u Iodi- jama učvrste tako, da će se svaka navala krvlju platiti. Tvrgjavu do tvrgjave podižu oni po Hima- laji, Pamiru i Afganistanu a drugu, još jaču tvr- gjavu u samome narodu indijskome uredbama i vladanjem, koji sliče onim starih Rimljana u Ga- liji, Španiji, Daciji. Indijanske bune u krvi se duše, a engleski upliv tako silno djeluje na onaj narod, da je moćna engleska kultura, u dodiru sa budhistično-bramanskim duhom, ovaj zajašila i da- la mu neku tako rekuć anglo-indijsku impregnaci- ju, u kojoj se sve više i više odrazuje engleski značaj. Pak sutra, da se i dogodi, te nezadovoljni Hindi i Anglo-Hindi — pomoću ruskom ili inom — zbace sa sebe englesko gospostvo, oni su isto tako magnetičkim vezama vezani s Britanijom, ka- ko je to ostala i mnogo naprednija Sjeverna A- merika, A Englezima je mnogo više stalo do. o- vih sveza, nego li da u zemlji politički pritišću. zavisne, a ima ih koji dokazuju, da oslobogjenjem Saveznih Država, Eogleska nije ništa izgubila, jer je trgovačka sveza s materom zemljom ostala ži- vlja nego igda. Ali sve ove obrane kan da im nijesu dosta , pak se uhvatiše i one Bizmarkove, da valja uvi- jek držati dva željeza u vatri. I drže ih oni, ne dva nego četiri; uz Aziju, Australiju, Ameriku (Ka- nadu), a u zadnje doba osobito Afriku. Sva en- gleska politika u Africi, očito je, ide za tim, ka- ko će od ovog četvrtog dijela svijeta na njegovu preplodnu i prebogatu tlu osnovati englesko afrič- ko carstvo. Od Kaplanda do Egipta, &roz cijelu Afriku može već sada Englez da radi i gradi kroz ogromne zemlje, kojim on zapovijeda, a svaki dan stiče novih i širi svoje posjede. Već se. može na- zrijeti njegova smjela osnova, a željeznica iz Ka- pa u Aleksandriju imala bi da okruni veliko dje- lo Chambrlania, Jamesona i Cecil Rhodesa. ljudi ženijalnih, koji su sada — radi politike — prisi- ljeni, da jedan drugoga u tamnicu baca, što ltje- doše pomesti malu transvaalsku republiku, koja im stoji na putu velikim osnovama. Ali njihova je cijelj jedna. — -- Zanimivo je pogledati ovaj veliki boj, koji se vodi bez zveketa sabalja i pucnjave topova, ali je ZVU ZESCI 1 UUVJIIJI VU Itahva 1a08; GU DU ju 4. sada poveo na ovome svijetu. Sibirska željeznica, ta nevina dvotračnica, sve je ovo učinila, Njezina gradnja porodila je ovo natjecanje izmegju dva ve- lika naroda. Kako će svršiti ? Ko će pobijediti ? To se ne može još nikako znati. Oba protivnika imaju dobrih i loših strana, kreposti i mana, zgo- dna i nezgodna položaja, pak će sama budućnost odgovoriti na, ovo pitanje o rusko-engleskom spo- ru, koje — kako više puta vidjesmo — gastavlja i rastavlja saveze po Europi i nadalinjiva svu svjet- sku politiku, bilo u Koreji i Japanu, bilo na Kre- ti, Tesaliji i Macedoniji, bilo u Etiopiji na dvoru cara Menelika. Svuda se tuda kose englesko-ruski interesi, dočim ostali dolaze tek u drugome redu. * w ka Ima još jedna okolnost, radi koje ruska že- ljeznica može dati novu eru u povijesti čovječan- stva, a ta je moguće i najvažnija. Ona će probiti kineski zid, ne valjda onaj što ga podigoše Kine- zi na obranu od srodnijeh Mongola, nego zid, ko- ji je do sada dijelio žuto i bijelo pleme. , Zadnja sibirska štacija na vratima žutoga . naroda, na vratima Kine sa 400 milijuna duša; Kine sa hiljadugodišnjom svojom kulturom; na vratima naroda, koji je postao tako brojan i gust, a koji se od pamtivijeka — jedini još od svih na- roda — nije micao iz svoga sjedišta! To je veli- ki dogagjaj, koji može da donese nadoglednih po- sljedica. .. ... Jest istina da su Kinezi sada još u mrtvilu, ali oni se mogu probuditi, a primjer Japanaca svjedoči nam, da ovim budistično-kulturnim naro- dima ne treba v/ekova, nego tek koja godina, a da se okoriste sa znanjem i mnijenjem Europe. Nauku ne treba tu, kao kod nekulturnih naroda, iz temelja stvarati, nego je samo prevrnuti. Ja- panci već danas ne zaostaju za Europljanima, a Kinezi su, u istočnoj kulturi, od Japana bili uvi- jek napredniji. Što bi moglo da bude, kad se ove stotine milijuna žute rase nagju na sibirskim vra- Zato i njihove kolonije sačinjaju vlade skoro mne * tima od Europe! Hoće li one pustit da ruskijem